Ekonomija
TONE LI HRVATSKA?: Očekuje se rekordan pad gospodarstva
Državni zavod za statistiku objavit će izvješće o bruto domaćem proizvodu (BDP), koje će, slažu se analitičari, pokazati da je hrvatsko gospodarstvo u drugom tromjesečju zbog koronakrize zabilježilo rekordni pad. Šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku očekuje pad BDP-a za 13,9 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene pada kreću se u širokom rasponu od 12 do 17 posto.
Bit će to prvi pad gospodarstva od polovice 2014., a najveći od 2000. godine, od kada DZS prati te podatke.
Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize.
Restriktivne mjere paralizirale gospodarstvo
Oštar pad gospodarstva u drugom tromjesečju posljedica je pandemije koronavirusa i restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje virusa, što je paraliziralo gospodarsku aktivnost od druge polovice ožujka do kraja travnja, prenosi Hina.
U prvom je tromjesečju domaće gospodarstvo uspjelo izbjeći pad, no rast BDP-a usporen je na samo 0,4 posto na godišnjoj razini, što je bio njegov najsporiji rast u posljednjih šest godina.
U drugom je kvartalu, pak, udar koronakrize bio snažan.
– Djelomično do potpuno obustavljanje gospodarskih aktivnosti, kao odgovor na suzbijanje pandemije COVID-19, utjecali su snažno na pogoršanje indeksa pouzdanja proizvođača i potrošača, uz istovremene visoke stope pada u gotovo svim djelatnostima, od trgovine na malo do niza industrijskih djelatnosti, – navodi jedan od analitičara u anketi Hine.
‘Lockdown’ je izazvao rekordni pad osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. Podaci DZS-a pokazuju da je promet u trgovini na malo u drugom kvartalu potonuo oko 13 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
– Po kretanju trgovine na malo, dalo bi se zaključiti da je osobna potrošnja potonula 15-tak posto, a podaci ukazuju i na pad izvoza dobara od 13,5, a uvoza od 22,8 posto, – navodi jedan od analitičara.
Međunarodna trgovina oštro je pala u drugom kvartalu zbog blokada gospodarskih aktivnosti i prometa kako bi se suzbilo širenje koronavirusa.
Osim izvoza i uvoza, oštro je u drugom tromjesečju pala i industrijska proizvodnja, za 8,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
– Dosta je teško biti precizan u procjenama, no jasno je da su sve komponente BDP-a zabilježile pad, osim državne potrošnje, – navodi jedan od analitičara u anketi Hine.
Ove je godine izostao i pozitivan utjecaj turizma na gospodarstvo zbog ograničenja kretanja ljudi u većini zemalja svijeta.
Tako je u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima zabilježeno 1,5 milijuna turističkih dolazaka i 5,2 milijuna noćenja, što je oko 77 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.
Gospodarstvo zakoračilo u recesiju
No, dok turizam nije od presudne važnosti za potrošnju i kretanje BDP-a u prvoj polovici godine, u trećem je tromjesečju ključan, s obzirom na ljetnu turističku sezonu.
Dosad se pokazalo da je turistička sezona znatno bolja od očekivanja, no očekivanja su bila vrlo niska – oko 30 posto lanjskog prometa.
Činjenica je da će turistički promet biti znatno manji nego u istom lanjskom razdoblju, stoga se očekuje i pad gospodarstva u trećem tromjesečju.
Tim više što se očekuje daljnji pad izvoza i uvoza dobara, s obzirom na recesiju u najvećim hrvatskim trgovinskim partnerima Italiji, Njemačkoj…
Prema podacima Eurostata, u drugom je tromjesečju BDP Europske unije pao za rekordnih 14 posto na godišnjoj razini, pri čemu je talijansko gospodarstvo palo više od 17 posto, a njemačko 11,7 posto.
Zbog svega toga, jasno je da će i hrvatsko gospodarstvo zaroniti u recesiju, koja se definira kao pad BDP-a dva kvartala zaredom.
T.N.
Foto: Ilustracija
Ekonomija
Novi val poskupljenja u Austriji: Struja, hrana, internet i državne pristojbe skuplji
Austriju ponovno pogađa val poskupljenja. Unatoč laganom padu inflacije na 2,9 posto u ožujku 2025., prosječna inflacija u prvom kvartalu iznosi 3,1 posto – jedna od najviših u EU. Glavni uzroci su poskupljenja energije, hrane, komunikacijskih usluga te povećanja poreza i državnih pristojbi.
Stalni rast cijena struje
Cijene električne energije znatno su porasle – početkom godine čak 35,7 posto više nego godinu ranije. Dok su cijene plina, drva i peleta pale, struja ostaje velika stavka u kućnim budžetima. Preporučuje se usporedba i promjena dobavljača, što može donijeti i do 220 eura uštede godišnje.
Hrana značajno skuplja
Prema podacima potrošačkog nadzora, iako su neke osnovne namirnice pojeftinile, većina ih je poskupjela – više od 57 posto. Posebno su porasle cijene kave u zrnu (+72 %), soka od naranče (+45 %), maslaca (+36 %) i čokolade (+33 %). U usporedbi s cijenama iz 2021., kava i sok poskupjeli su za više od 120 posto. Diskonti nude proizvode u prosjeku 11 posto jeftinije od velikih trgovina.
Poskupljenje interneta i mobilnih tarifa
Od travnja su ponovno porasle cijene internetskih i mobilnih paketa – ovog puta za 2,9 %. U posljednjih pet godina, prosječno kućanstvo plaća više od 300 eura godišnje samo na ove usluge.
Povećanje državnih pristojbi i poreza
Od travnja 2025. povećane su sudske pristojbe za 23 posto – uključujući izvatke iz zemljišnih i trgovačkih registara te troškove sudskih postupaka. Od srpnja slijedi i retroaktivna valorizacija saveznih pristojbi – prvi put nakon 2011., što znači poskupljenje dokumenata poput putovnica i vozačkih dozvola za oko 44 posto.
Više poreza – skuplje cigarete i e-vozila
Povećana je porezna stopa na duhan i proizvode poput e-cigareta i zagrijavajućeg duhana – cigarete su poskupjele za oko 0,30 eura po pakiranju. Ukinuta je i porezna olakšica za male solarne sustave i e-vozila. Vlasnici električnih automobila godišnje će plaćati i do 400 eura više zbog ukidanja oslobođenja od poreza na osiguranje vozila.
Zbog svih tih mjera, troškovi života u Austriji i dalje rastu, a građani su sve više financijski opterećeni.
Ekonomija
Nedostatak radne snage u austrijskim supermarketima, poznat problem
Trgovine hrane suočavaju se s ozbiljnim problemima zbog nedostatka radne snage. Sektor trpi zbog trenda u kojem sve više mladih ljudi preferira rad na pola radnog vremena umjesto punog radnog vremena.
Prema izvještaju AMS-a iz ožujka, trenutno je prijavljeno 463 otvorenih radnih mjesta u sektoru prehrambene trgovine u Gornjoj Austriji. Josef Strutz-Winkler, predsjednik Gospodarske komore za prehrambenu trgovinu u Gornjoj Austriji, ističe da je to dugoročni trend – mladi zaposlenici sve češće biraju part-time poslove.
Strutz-Winkler također ukazuje na problem vezan uz socijalna osiguranje i buduće mirovine. Prema njegovim riječima, mnogi mladi nisu svjesni što će ostati za njihovu mirovinu. Naglašava i važnost promjene percepcije rada, koji bi trebao biti prikazan pozitivno, a ne kao negativan.
Za poduzetnike, posebno u trgovini, sve je teže naći nove radnike, a brojni kandidati ni ne dolaze na razgovore za posao. Trenutno, Strutz-Winkleru nedostaje osam zaposlenika, a on upozorava da će situacija postati još teža s odlaskom ljudi u mirovinu.
Ekonomija
Oporavak na azijskim i europskim burzama
Nakon burnih dana na svjetskim tržištima, burze u Aziji i Europi bilježe znakove oporavka. Tržišni sudionici reagirali su pozitivno na najave SAD-a o spremnosti za pregovore u vezi s najnovijim carinskim mjerama, što je potaknulo rast burzovnih indeksa, osobito u Japanu.
Japanski Nikkei predvodi oporavak
Japanski indeks Nikkei zabilježio je impresivan skok od 6,1 posto, što je znatno iznad prosjeka ostalih regionalnih tržišta. Oporavak dolazi nakon velikih padova koji su potaknuli zabrinutost zbog trgovinskih napetosti i usporavanja globalne ekonomije.
Pozitivan početak dana i u Europi
Europske burze pratile su azijski trend. Njemački burzovni indeks DAX otvorio je dan s rastom od 0,86 posto, dok je londonski FTSE 100 ojačao za 1,27 posto. U Parizu je indeks CAC 40 porastao za 1,41 posto, a milanski FTSE MIB zabilježio je rast od čak 1,73 posto.
Stabilizacija na kineskom tržištu
Kineska burza u Šangaju također se djelomično oporavila nakon jučerašnjeg pada od sedam posto, koji je bio izazvan strahovima od trgovinskog rata i moguće globalne recesije. U jutarnjem trgovanju, šangajski indeks bilježio je rast zahvaljujući jačanju regionalnih tržišta i mjerama podrške vlasti.
Kineska regulatorna tijela najavila su planove za povećanje limita ulaganja mirovinskih fondova na tržištu dionica, s ciljem jačanja kapitalnog tržišta i realnog gospodarstva. Uz to, više državnih holding kompanija obećalo je povećanje svojih ulaganja u dionice, dok su brojna uvrštena poduzeća objavila planove o otkupu vlastitih dionica.
„Snažno vjerujemo u perspektivu rasta kineskog tržišta kapitala“, poručila je jedna od državnih investicijskih tvrtki u službenom priopćenju.
Tržišni sudionici sada pomno prate daljnji razvoj situacije, nadajući se da bi ublažavanje trgovinskih napetosti moglo pružiti stabilniji okvir za rast tržišta u narednim tjednima.
You must be logged in to post a comment Login