Connect with us

Austrija

ISTRAŽIVANJE: Austrijanci dugo nisu bili ovako pesimistični

Objavljeno

na

Posljednjih 15 godina Institut za istraživanje mišljenja građana “Linzer Market-Institut” ispituje određen broj građana Austrije o tome jesu li optimistični ili pesimistični za period koji predstoji. Trenutno je samo 35 posto ispitanika optimistično, što je najniži postotak ikada zabilježen.

U razdoblju od 2006. do 2010. godine optimizam je bio između 69 i 77 posto, a optimizam je naglo krenuo padati u 2015. godini za vrijeme izbjegličke krize na 50 posto.

Politička kriza u državi oko skandala “Ibiza” u svibnju 2019. godine je donijela rezultat od 39 posto optimističnih, a ove veljače je brojka bila ponovno na 50 posto. Nakon toga je uslijedio pad optimizma zbog korona krize prvo na 40 posto u travnju pa u lipnju na 38 posto. Sada je ta brojka na spomenutih 35 posto.

Isključivo pesimistični za period koji dolazi je 28 posto ispitanih, a ostatak ne zna što će odgovoriti. Obično je postotak pesimističnih između 17 i 22 posto, što znači da je ova brojka među najvišima posljednjih 15 godina. Sigurno je ovo i u stvarnosti tako, budući da je Donau Sveučilište iz Kremsa na proljeće ove godine predstavilo istraživanje koje govori kako se broj ljudi koji ima simptome depresije učetverostručio.

Kako Austrijanci gledaju na Vladu i političke aktere?

Na pitanje je li tirkizno-zelena koalicija pozitivna ili negativna za Austriju je 54 posto ispitanika odgovorilo „pozitivno“, dok je 30 posto reklo da koaliciju smatraju negativnom za svoju zemlju. Još u travnju broj pozitivnih mišljenja je bio na čak 72 posto.

Što se stranaka tiče, ÖVP je izgubio tri posto podrške i sada je na 41 posto. Kancelar Sebastiana Kurz bi dobio 37 posto direktnih glasova ispitanika. SPÖ je, kao i u Beču, na 21 posto, a Pamelu Rendi-Wagner bi izabralo 14 posto. Zeleni su, kao i prošle godine, na 14 posto, a za kancelara bi Werner Koglera izabralo deset posto ispitanika.

FPÖ bi dobio 14 posto glasova, a za Norbert Hofera bi glasovalo pet posto manje. Neos na kraju dolaze na sedam posto, a njihovu šeficu Beate Meinl-Reisinger bi izabralo tek pet posto ispitanika.

Antonio Šećerović  
Foto: Ilustracija, Beč – Jacek Dylag | unsplash 

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

‘Prevarantski parking u Beču’: Za okretanje automobila kazna od 595 eura

Objavljeno

na

By

Prevaranti na parkiralištima nastavljaju zarađivati ​​na nesavjesnim vozačima. Sada je novi slučaj izazvao uzbuđenje u gradu Beču.

Parkiralište u Franz-Eduard-Matras-Gasse već ima upitnu slavu u Beču. Upravljač betonare već godinama šalje jezive zahtjeve vozačima koji se u slijepoj ulici okreću i na nekoliko sekundi prođu kroz njegovo imanje. Austrijski dnevni list “Heute” je nekoliko puta u prošlosti izvještavao o spletkama onih koji stoje iza njega.

Unatoč medijskoj pozornosti, poslovni model s tužbama za ometanje posjeda očito se sretno nastavlja. Kako sada javlja čitatelj “Heute”, i njemu je stiglo jedno od sumnjivih odvjetničkih pisama. U mraku je okrenuo Škodu – a sada ga je navodno ometanje vlasništva koštalo nevjerojatnih 595 eura.

On sam ne vidi potrebu za uplatom iznosa te se sada posavjetovao s odvjetnikom. Sada Bečanin riskira jer bi tužba koštala onoliko koliko je i navodna kazna.

“Heute” je razgovarao s odvjetnikom ÖAMTC-a Nikolausom Authriedom o užasnim zahtjevima za novcem. Prema Authriedu, ovaj pristup je zakonski dopušten, ali više nije razmjeran.

“Navođenje navodnih troškova postupka jednostavno nije točno i krajnje je dvojbeno”, kritizira odvjetnik. Hrabrije žrtve mogu pokušati prebaciti manji iznos i nadati se da tužbe neće biti. Ali za to nema jamstva.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija: Vlasti žele imati mogućnost nadziranja aplikacija za slanje poruka

Objavljeno

na

By

Kako je “Heute” izvijestio u petak ujutro, ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) već je predstavio poseban nacrt zakona za nadzor usluga slanja poruka – uključujući WhatsApp, Telegram ili Signal.

Uprava za državnu sigurnost i obavještajne poslove (DSN) već mjesecima poziva na snažnija sredstva u borbi protiv špijunaže i terorizma u Austriji. Prema najnovijem nacrtu zakona, istražiteljima bi bilo dopušteno hakirati mobitele ili računala osumnjičenih terorista ili stranih agenata pomoću posebnog programa u slučaju opasnosti.

Toliko o planovima. U praksi bi se implementacija mogla pokazati znatno težom: “Svi se stručnjaci slažu da tehnički nije moguće nadzirati messenger usluge bez pristupa cijelom sustavu”, kritizirao je NEOS-ov glasnogovornik za zaštitu podataka Nikolaus Scherai. Političar se pozvao na odluku Ustavnog suda iz 2019., koji je utvrdio da je “savezni trojanac” neustavan.

Scherak je Karnerov pristup sažeo na sljedeći način: “Ministar unutarnjih poslova ili ne poznaje ni pravnu situaciju ni nalaze Ustavnog suda ili ga jednostavno nije briga ni za jedno ni za drugo.”

IT stručnjak i direktor Epicenter.works Thomas Lohninger upozorio je u lunchtime journalu Ö1 na “kritične sigurnosne rupe” koje se neće zatvoriti na poticaj država. To bi mogli iskoristiti kriminalci i državni akteri – Lohninger spominje, na primjer, Sjevernu Koreju – kako bi prouzročili “vrlo veliku štetu”. Špijunske tvrtke mogle bi kupiti takve sigurnosne rupe i prodati ih državama, rekao je stručnjak.

Lohninger je također skeptičan glede potrebnog naloga Saveznog upravnog suda i angažmana službenika za pravnu zaštitu predviđenog nacrtom zakona. Vrlo tehnička mjera poput hakiranja pametnih telefona uključuje tehničku osposobljenost koja se mora održavati neovisnim nadzorom.

Zeleni se boje da bi iskorištavanje sigurnosnih rupa u operativnim sustavima mobilnih telefona ili pojedinačnih aplikacija moglo otvoriti ista vrata kriminalcima. Ministarstvo pravosuđa, koje vodi koalicijski partner VP, do sada je odbijalo instalirati zlonamjerni softver zbog ustavnih problema. Dogovor između ÖVP-a i Zelenih prije jesenskih izbora stoga se smatra vrlo malo vjerojatnim.

Nastavi čitati

Austrija

Čovjek u Grazu nasjeo na prevaru pa izgubio novac i zlatnike

Objavljeno

na

By

U četvrti Graz, stariji muškarac ponovno je nasjeo na lažne policajce koji su se poslužili trikom s jamčevinom. Štajerac je u četvrtak predao veću količinu gotovine i zlatnika u vjeri da će pomoći svojoj bližnjoj osobi koja je bila u navodnoj nevolji nakon nesreće.

Primopredaja je obavljena u Grazu, priopćila je policija u petak. Tek kad su muškarcu stvari bile čudne, pozvao je pravu policiju.

Štajercu se u četvrtak telefonom javila nepoznata žena. Žrtvom se manipuliralo na uobičajen način. Prevarant se predstavljao kao policajac i naveo čovjeka da povjeruje da je njegov rođak skrivio smrtonosnu prometnu nesreću. Sada mora platiti jamčevinu kako bi izbjegao pritvaranje.

Čovjek je otišao u svoju banku i uzeo gotovinu i zlatnike. Potom se, po uputama lažnog policajca, automobilom odvezao u Graz i oko 13 sati dragocjenosti predao takozvanom “inkasatoru”.

Daljnju istragu preuzeli su kriminalisti Ureda kriminalističke policije Štajerske. Eventualni tragovi “inkasatora” osigurani su i na vozilu. Nakon brojnih slučajeva posljednjih godina, policija je u više navrata istaknula da se ne vjeruje nepoznatim osobama na telefonu ako se lažno predstavljaju policajcima i traže novac.

Nastavi čitati
LM