Austrija
MJESEC I POL OD UKIDANJA RADNIH DOZVOLA: Što se promijenilo?
Austrija je 1. srpnja 2020. godine Hrvatima širom otvorila svoja vrata kada je istekao sedmogodišnji memorandum i omogućen neometan pristup austrijskom tržištu rada.
Sve više mladih, ali i cijelih obitelji iseljava iz Hrvatske. Jasno to pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, koji pokazuje da je prošle godine iz Hrvatske je odselilo 40 148 osoba.
Odlaze u potrazi za boljim radnim uvjetima, ali i da poslije radnog vijeka žive bolje nego u Hrvatskoj. U Europsku uniju Hrvatska je ušla prije sedam godina. Točno toliko trajala je i zabrana Austrije koja je jedina članica EU koja je zadržala zabranu zapošljavanja za hrvatske državljane.
Od ukidanja dozvola u Austriju iz Hrvatske došlo 708 osoba!
Najavljivalo se kako će svi odmah pohrliti ovdje zaraditi bolji novac. Graz je od Zagreba udaljen nekih dva sata, Klagenfurt je na tri sata, a Beč četiri sata. Jedan je to od razloga zašto oni koji žele iseliti iz Hrvatske, sele baš u Austriju.
No, ni ovdje nije bajna situacija. Zato se neki i ne odlučuju na odlazak u Austriju, piše RTL. Austrija ima najveću nezaposlenost još od kraja Drugog svjetskog rata pa je i za domaće teško naći posla.
– Broj nezaposlenih u Austriji u srpnju je za 33 posto viši nego što je bio u istom mjesecu prošle godine, odnosno 432 539 osoba je u potrazi za poslom, što je za 107 333 više nego u lipnju”, – izjavila je početkom kolovoza austrijska ministrica rada Christine Aschbacher.
– Odjavu prebivališta u razdoblju od 1. srpnja 2020. godine do danas za Austriju su izvršile 264 osobe. U istom razdoblju do danas privremeni odlazak izvan Republike Hrvatske za Austriju prijavilo je 708 osoba, – kazao je za RTL izvor iz MUP-a.
Od Ministarstva rada i mirovinske solidarnosti odaslali su podatke koliko je Hrvata od ukidanja radnih dozvola zatražilo odjavu s HZZ-a radi zapošljavanja u Austriji.
– Iz evidencije nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tijekom srpnja 2020. godine radi zapošljavanja u inozemstvu odjavljene su ukupno 472 osobe, od čega radi zapošljavanja u Austriji 211 ljudi, – naglašavaju.
Prošle je godine u Austriju došlo evidentiranih gotovo 3 000 hrvatskih državljana. Broj osoba koje se nisu odjavile iz Hrvatske je puno veći.
Najviše njih otišlo je raditi u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, njih 156. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu radi 14 osoba, u ostalim uslužnim djelatnostima njih 11. Devet ljudi otišlo je raditi u građevini, sedmero u administrativnim i uslužnim djelatnostima, petero u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Troje ljudi otišlo je raditi u djelatnosti informacija i komunikacija, dok po jedna osoba radi u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja te u prijevozu i skladištenju.
Sudeći prema prošlogodišnjoj brojci od 2 856 iseljenih u Austriju, ispada kako je otprilike 200 ljudi u jednom mjesecu iselilo u tu državu. Privremeni je odlazak od MUP-a nakon ukidanja radne dozvole zatražilo 708 osoba, što je značajan rast.
No, tek kad se situacija s pandemijom koronavirusom malo smiri, broj iseljenih u Austriju mogao bi biti i veći, zaključuje RTL.
T.N.
Foto: Tobiae Huber
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
You must be logged in to post a comment Login