Austrija
AUSTRIJSKI “DIE PRESSE”: “Frizira li Hrvatska svoje zaražene”?!
“Maturalno putovanje na hrvatskim plažama završilo je kućnim pritvorom”, tako je svoj tekst započeo Thomas Roser, pozivajući se na 18 maturanata za koje su njemački mediji proteklih dana naveli da su nakon zabava na otoku Pagu kući u Baden Württenbergu vratili zaraženi.
“Nadležni zdravstveni ured Göppingena navodi da se trenutno koronavirus učestalo otkriva kod povratnika s Balkana”, stoji dalje u članku, koji navodi da “u samoj Hrvatskoj panici pred koronavirusom nema traga”.
Die Presse čitateljima donosi i brojke:
“Od početka mjeseca službeni broj zaraženih kreće se na zavidnim razinama, od 24 do 86 pozitivnih testiranih osoba dnevno. Broj dnevno umrlih od koronavirusa kreće se između nula i četiri. Masovni turizam, a unatoč tome kriza s virusom pod kontrolom: i hrvatski mediji počinju se čuditi upadljivo niskim brojkama.”
Die Presse dalje prenosi da se trenutno u Hrvatskoj nalazi više od 660.000 turista iz cijelog svijeta, koji su samo proteklog vikenda ostvarili 1,8 milijuna noćenja. List se pita, kako je moguće da je tako malo zaraženih, te sumnja da su podaci “namješteni zbog turističke sezone”, prenosi N1 kao i drugi hrvatski mediji.
Također citira i optužbe Aleksandra Vučića kada je ustvrdio da Srbija testira pet puta više stanovnika nego Hrvatska:
“Od čega bi oni umrli, ako nisu testirani?”
Ono što Die Presse Hrvatskoj priznaje jest da “kako bilo, Hrvatska se s epidemijom nosi daleko bolje od susjeda”, bez obzira na visok postotak pozitivnih testova.
List dalje uspoređuje stanje između Srbije i Hrvatske time što se kod naših istočnih susjeda na respiratorima u trenutku pisanja teksta, nalazilo čak 106 oboljelih, dok ih je u Hrvatskoj bilo relativno niskih osam. Die Presse za to nalazi objašnjenje:
“Za razliku od Srbije, u kojoj u srpnju ponekad uopće nisu pratili kontakte ljudi za koje se znalo da su bolesni, hrvatske su vlasti barem odmah reagirale na svaki potvrđeni slučaj zaraze od početka epidemije.”
I onda članak primjećuje sljedeće o niskom broju zaraženih u Hrvatskoj u srpnju:
“Službene brojke moguće ne odražavaju stvarno stanje na obali samo zbog malog broja testiranja. Posjetitelji iz inozemstva često ostaju samo jedan ili dva tjedna u zemlji i simptome počinju pokazivati tek po povratku doma. Ponekad se zaraženi turisti radije namjerno idu testirati tek po povratku kući, nego u inozemstvu.”
Ono što epidemiološko stanje u Hrvatskoj objektivno doista poboljšava, piše Die Presse, jest to što Hrvatska ima veliki udio turističkog smještaja kod privatnih iznajmljivača, te to što je “party turizam” skoro pa ograničen samo na otok Pag.
“Međutim, čak i prema mišljenju hrvatskih epidemiologa, rizike (i takvih razmjera party turizma) nije za podcijeniti pa to samo povećava opasnost od dobivanja korone kao neželjenog suvenira s ljetovanja”, zaključuje članak.
T.N.
Foto: Kroativ I Ilustracija
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
You must be logged in to post a comment Login