Nova zabrana nošenja marama za djevojčice do 14 godina već je izazvala prve probleme u bečkim školama. Dok je početak školske godine u nekim austrijskim pokrajinama prošao uglavnom bez većih incidenata, iz bečkih osnovnih i srednjih škola stižu izvještaji o sukobima između škola, roditelja i učenica.
Slučajevi u kojima djevojčice nisu željele skinuti maramu već su stigli i do bečke Uprave za obrazovanje. Istodobno, Ured za ravnopravnost zaprimio je i prijave koje se odnose na moguću rasističku diskriminaciju učenica.
Prvi slučajevi već stigli do obrazovnih vlasti
Prema riječima Thomasa Krebsa iz sindikalnog predstavništva bečkih učitelja, provedena je anketa među približno 550 osnovnih, srednjih i specijaliziranih škola u Beču. Prema dobivenim informacijama, problemi su zabilježeni u različitim dijelovima grada.
Sukobi se pojavljuju već u osnovnim školama, ali su nešto češći u višim razredima i srednjoškolskoj razini. Tijekom prvih dana nastave pojedine su škole pozvale učenice i njihove roditelje na razgovor nakon što djevojčice, unatoč zahtjevu nastavnika, nisu željele skinuti maramu.
U otprilike polovici dosad prijavljenih slučajeva problem je riješen upravo razgovorom s roditeljima. U nekim situacijama roditelji navodno nisu bili upoznati s novim pravilima pa su svoje kćeri i dalje slali u školu s maramom.
Roditeljima prijete novčane kazne
Kada roditelji ili učenice ne prihvate zahtjev škole, slučaj se prosljeđuje nadležnoj obrazovnoj upravi. U slučaju ponavljanja prekršaja roditelji mogu biti kažnjeni novčanom kaznom do 800 eura, a kazne se mogu izreći i više puta.
Međutim, predstavnici učitelja upozoravaju da sama primjena zakonske zabrane ne rješava sve probleme. Ako učenice i dalje dolaze na nastavu s maramom unatoč zabrani, to može dodatno stvarati napetosti i remetiti normalno odvijanje nastave.
U gimnazijama zasad manje problema
Za razliku od obveznih škola, u bečkim gimnazijama zasad je zabilježeno znatno manje slučajeva povezanih s kršenjem zabrane.
Iako pojedinačni incidenti nisu isključeni, predstavnici gimnazijskih učitelja smatraju da su višemjesečne informacije i pripreme o novim pravilima imale učinka. Učenice, roditelji i škole imali su više vremena upoznati se s obvezama koje proizlaze iz novog zakona.
Predstavnici nastavnika pritom upozoravaju da se pitanje zaštite djevojčica od pritiska i prisile ne može promatrati samo kroz zabranu marama. Kao dodatni problem navode se i različiti oblici radikalizacije među mladima, uključujući mizogine internetske zajednice i ekstremističke ideologije.
Prijave zbog moguće rasističke diskriminacije
Istodobno s provedbom zabrane, austrijski Ured za ravnopravnost bilježi povećan broj upita građana, poziva na pravnu pomoć i prijava koje se odnose na rasističku diskriminaciju u školama.
Prema pojedinim prijavama, zabrana je u nekim školama navodno provedena na način koji je prelazio ono što je potrebno za njezinu primjenu.
Učenice koje nakon razgovora s nastavnicima nisu željele skinuti maramu navodno su u nekim slučajevima udaljene iz učionice i poslane u hodnik. U drugim situacijama djevojčice su trebale čekati ispred ravnateljstva dok njihovi roditelji ne dođu po njih.
Posebno ozbiljan slučaj uzburkao javnost
Jedan od navoda posebno je privukao pozornost. Prema prijavi, jednoj je djevojčici navodno rečeno da će morati „napustiti Austriju“ ako nastavi pokrivati glavu.
Ured za ravnopravnost pritom naglašava da škole imaju obvezu provoditi zabranu nošenja marama ondje gdje se ona primjenjuje. Međutim, način provedbe mora biti u skladu s pravilima o zaštiti od diskriminacije.
Drugim riječima, provedba zabrane ne smije postati razlog za rasističko ili ponižavajuće postupanje prema djevojčicama na koje se zakon odnosi. Upravo će način na koji će škole u praksi provoditi nova pravila biti jedan od ključnih izazova u nastavku školske godine.
