Novo istraživanje Austrijskog integracijskog fonda pokazuje da su stavovi austrijskih građana prema migraciji, integraciji i različitim društvenim skupinama prilično podijeljeni. Posebno se ističe odnos prema muslimanima, izbjeglicama i migrantima.

Istraživanje je provedeno na 1016 osoba starijih od 16 godina, a anketu je od 26. veljače do 9. ožujka 2026. provela agencija Peter Hajek Public Opinion Strategies. Rezultate je javnosti predstavila austrijska ministrica za integraciju Claudia Bauer.

Pozitivna iskustva s migrantima najčešća u svakodnevnom okruženju

Od ispitanika se tražilo da procijene vlastita iskustva s migrantima u različitim životnim situacijama. U krugu prijatelja i poznanika kontakt s migrantima pozitivnim ili uglavnom pozitivnim ocjenjuje 73 posto ispitanih.

Pozitivni stavovi prevladavaju i kada je riječ o kontaktima na radnom mjestu te u susjedstvu. To pokazuje da osobni susreti s migrantima u neposrednom društvenom okruženju često ne izazivaju negativne reakcije.

Slika je, međutim, znatno drugačija u javnom prostoru. Među onima koji iskustva s migrantima procjenjuju kroz susrete u javnom prijevozu, trgovinama, na ulicama ili u parkovima, samo 36 posto govori o pozitivnim iskustvima. Istodobno ih 55 posto takve susrete ocjenjuje negativnima ili uglavnom negativnima.

Gotovo polovica ne želi muslimane za susjede

Jedan od najizraženijih rezultata istraživanja odnosi se na prihvaćanje pripadnika različitih društvenih skupina kao susjeda.

Kada je riječ o osobama muslimanske vjeroispovijesti, ukupno 49 posto ispitanika navodi da bi im smetalo da imaju muslimane za susjede. Njih 20 posto kaže da bi im to „jako smetalo“, dok dodatnih 29 posto smatra da bi im takvo susjedstvo uglavnom smetalo, piše austrijski vrlo čitani list Heute.

Još izraženije nepovjerenje postoji prema tražiteljima azila i izbjeglicama. Ukupno 63 posto ispitanih navodi da bi ih njihovo susjedstvo ometalo. Za 28 posto to bi predstavljalo veliko smetanje, dok bi 35 posto takvu situaciju smatralo uglavnom nepoželjnom.

Velika skepsa prema Romima i Sintima

Istraživanje pokazuje i izraženu rezerviranost prema Romima i Sintima. Više od polovice ispitanih, odnosno 53 posto, navodi da bi im smetalo imati pripadnike tih zajednica za susjede.

Rezultati tako ukazuju na to da se negativni stavovi ne odnose isključivo na pitanje migracija, nego obuhvaćaju i šire društvene i identitetske podjele unutar austrijskog društva.

Najveće prihvaćanje osoba s invaliditetom i ljudi druge boje kože

S druge strane, prema nekim skupinama austrijski građani pokazuju znatno veću razinu prihvaćanja. Homoseksualne i biseksualne osobe te Židovi uglavnom se ne doživljavaju kao nepoželjni susjedi, pri čemu većina ispitanika navodi da im njihova prisutnost ne bi smetala.

Najviša razina prihvaćanja zabilježena je prema osobama s invaliditetom te ljudima druge boje kože.

Rezultati istraživanja Austrijskog integracijskog fonda tako daju složenu sliku austrijskog društva. Dok su osobni kontakti s migrantima u prijateljskom, poslovnom i susjedskom okruženju većinom pozitivni, stavovi prema pojedinim skupinama u javnom i društvenom kontekstu ostaju znatno rezerviraniji.