Austrijski Zavod za zapošljavanje (AMS) ubuduće bi mogao imati puno širu ulogu nego što je dosad imao. Direktor Instituta za više studije (IHS) Holger Bonin smatra da bi AMS trebao pomagati ne samo nezaposlenima, već i ljudima koji već imaju posao – primjerice tako da ih redovito informira o boljim poslovnim prilikama.
AMS bi zaposlenima slao ponude za bolje poslove
Prema Boninovoj ideji, zaposleni bi jednom godišnje mogli dobiti obavijest od AMS-a s informacijama o slobodnim radnim mjestima koja odgovaraju njihovim znanjima, iskustvu i sposobnostima. Na taj način ljudi bi mogli saznati postoje li na tržištu rada poslovi koji bi im nudili bolje uvjete ili veće mogućnosti za napredovanje.
Iza prijedloga stoje velike promjene na austrijskom tržištu rada. Sve veći broj pripadnika brojnih generacija odlazi u mirovinu, dok istodobno na tržištu ostaje sve manje raspoloživih radnika. Zbog toga bi, smatra Bonin, Austrija trebala učinkovitije koristiti postojeću radnu snagu.
AMS više ne bi bio namijenjen samo nezaposlenima
Tradicionalna uloga AMS-a prvenstveno je bila pomoć ljudima koji su ostali bez posla i njihovo ponovno uključivanje na tržište rada. Bonin smatra da takav pristup više nije dovoljan.
„Moramo zaposlene dovesti do najboljeg posla koji mogu dobiti“, poručio je čelnik IHS-a, objašnjavajući da se fokus aktivne politike zapošljavanja mora proširiti i na ljude koji već rade.
Prema njegovom mišljenju, mnogi zaposlenici prerano se zadovolje postojećim radnim mjestom jer nisu dovoljno informirani o tome kakve bi im se druge mogućnosti mogle otvoriti na tržištu rada.
Veća konkurencija među poslodavcima
Ako bi zaposlenici lakše dolazili do informacija o drugim poslovima, poslodavci bi se morali snažnije boriti za radnike. Bonin to ne smatra problemom, već jednim od ciljeva takvog modela.
Veća mobilnost zaposlenih mogla bi, prema njegovoj procjeni, potaknuti radnike da napuste slabije poslove i prijeđu na kvalitetnija radna mjesta. Time bi se istodobno povećao pritisak na kompanije da ponude bolje uvjete kako bi zadržale zaposlenike.
Bonin smatra da bi država pritom trebala dodatno olakšati promjene posla. Kao jednu od mogućnosti spominje povoljniji porezni tretman troškova preseljenja za ljude koji zbog novog zaposlenja moraju promijeniti mjesto stanovanja.
Novi početak moguć je i s 45 ili 50 godina
IHS-ov direktor smatra da više nije realno očekivati da će osoba tijekom cijelog radnog vijeka ostati u zanimanju koje je naučila na početku karijere.
Zbog ubrzanih promjena na tržištu rada, obrazovanje i profesionalna prekvalifikacija trebali bi biti dostupni tijekom cijelog radnog vijeka. To bi ljudima omogućilo da i u srednjim godinama promijene zanimanje i pronađu nove mogućnosti.
Bonin posebno ističe da bi i s 45 ili 50 godina trebalo biti isplativo ponovno učiti i napraviti ozbiljan profesionalni zaokret.
Aktivna politika zapošljavanja za cijeli radni vijek
Prema njegovoj viziji, aktivna politika tržišta rada ne bi trebala reagirati tek kada osoba ostane bez posla. Cilj bi trebao biti da se ljudima tijekom cijelog radnog vijeka pomogne održati konkurentnost i sposobnost zapošljavanja.
To bi značilo da bi AMS iz klasične institucije koja prvenstveno posreduje između nezaposlenih i poslodavaca mogao prerasti u svojevrsnog dugoročnog savjetnika za karijeru zaposlenih.
Umjetna inteligencija neće odmah uzrokovati masovni pad zaposlenosti
Bonin pritom ne očekuje da će umjetna inteligencija u kratkom roku izazvati nagli pad zaposlenosti. Smatra da bi AI u brojnim slučajevima mogao preuzeti rutinske zadatke i pomoći radnicima, osobito starijima ili onima kojima je teže održavati visoku razinu produktivnosti.
Prema toj procjeni, umjetna inteligencija ne mora nužno značiti manje radnih mjesta. U pojedinim slučajevima mogla bi zaposlenicima omogućiti da budu učinkovitiji i dulje ostanu aktivni na tržištu rada.
