Hrvatska je posljednjih godina doživjela veliki zaokret na tržištu rada. Zemlja iz koje su desetljećima odlazili radnici prema Njemačkoj, Austriji i drugim zapadnoeuropskim državama danas sama postaje odredište za stotine tisuća stranih radnika. Posebno je zanimljiv položaj Srbije i Bosne i Hercegovine – za velik broj njihovih građana Hrvatska je danas svojevrsna vrata prema zapadnom tržištu rada.

U Hrvatskoj trenutno radi 155.000 stranaca

Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Hrvatskoj je trenutno zaposleno oko 155.000 stranih radnika.

Od početka 2026. do kraja srpnja izdano je oko 106.000 dozvola za boravak i rad stranih državljana, što je 7,5 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Pad se prije svega odnosi na nove radne dozvole, dok je istodobno povećan broj produljenja postojećih dozvola i sezonskog zapošljavanja.

Za novo zapošljavanje ove je godine izdano 41.716 dozvola, što je gotovo upola manje nego godinu ranije. To ne znači da je potreba za radnicima nestala – dio radnika sada jednostavno ostaje u Hrvatskoj kroz produljenje postojećih dozvola.

BiH na prvom, Srbija na drugom mjestu

Kada je riječ o novim radnim dozvolama, na vrhu su upravo države iz hrvatskog susjedstva.

Najviše ih je izdano državljanima Bosne i Hercegovine – oko 19.500, dok je za državljane Srbije izdano više od 17.800 dozvola.

Na trećem mjestu nalaze se Filipini s oko 15.700 dozvola, a slijede Nepal, Sjeverna Makedonija i Indija.

Brojke pokazuju da Hrvatska više nije samo zemlja iz koje ljudi odlaze raditi na Zapad. Ona je postala zemlja u koju dolaze radnici iz država koje Hrvatsku vide kao bolje i perspektivnije tržište rada.

Za Srbe i Bosance Hrvatska sve više predstavlja Zapad

Ovdje se vidi možda i najveća promjena.

Generacijama Hrvata odlazak u Njemačku, Austriju ili Italiju značio je odlazak „na Zapad“. Hrvatska je dugo bila zemlja iz koje se odlazilo, a ne zemlja u koju se dolazilo.

Danas se situacija mijenja.

Za radnika iz Srbije ili Bosne i Hercegovine Hrvatska je članica Europske unije, nalazi se blizu njegove domovine, nema jezične barijere kao u većini zapadnoeuropskih zemalja, a istodobno nudi mogućnost ulaska na europsko tržište rada.

Zbog toga Hrvatska za dio radnika iz susjedstva sve više postaje ono što su Njemačka i Austrija nekada predstavljale Hrvatima – zemlja u kojoj se traži posao, gdje postoji mogućnost zarade i gdje se može planirati budućnost.

Hrvatska više nije samo zemlja iseljavanja

Ova promjena posebno je važna ako se pogleda hrvatska demografska priča.

Hrvatska je nakon ulaska u Europsku uniju doživjela snažan val iseljavanja. Velik broj mladih ljudi otišao je prema Njemačkoj, Austriji, Irskoj i drugim državama.

No hrvatsko gospodarstvo posljednjih godina bilježi kronični nedostatak radne snage. Turizam, građevina, proizvodnja, promet, ugostiteljstvo i brojne druge djelatnosti sve teže pronalaze dovoljan broj radnika.

Zbog toga se tržište rada otvorilo prema inozemstvu.

Danas u Hrvatskoj radi oko 155.000 stranih radnika, a potrebe su velike u gotovo svim gospodarskim sektorima.

Turizam i građevina traže najviše radnika

Najviše novih dozvola izdano je za turizam i ugostiteljstvo – više od 43.500.

Slijedi građevinarstvo s oko 27.000 dozvola, zatim industrija s oko 12.000, promet i veze s više od 6.500 te trgovina s nešto više od 6.300 dozvola.

To pokazuje da strani radnici više nisu samo sezonska pojava na hrvatskoj obali. Sve veći broj njih potreban je tijekom cijele godine i u različitim dijelovima gospodarstva.

Od sedam Nepalaca do tisuća novih radnika

Promjena hrvatskog tržišta rada možda se najbolje vidi na primjeru radnika iz Azije.

Još prije desetak godina njihov je broj bio gotovo zanemariv. Danas su Filipinci, Nepalci i Indijci postali sastavni dio hrvatskog tržišta rada.

Filipini su ove godine već na trećem mjestu po broju novih dozvola, s oko 15.700, odmah iza BiH i Srbije.

Hrvatska je tako u vrlo kratkom razdoblju prešla put od zemlje koja izvozi radnu snagu do zemlje koja je mora uvoziti kako bi održala gospodarsku aktivnost.

“Ovdje su plaće puno veće, a uvjeti rada iznenađujuće dobri. Kolege me poštuju, a i vlasnik restorana nam je osigurao smještaj. Za sezonu se zaradi jako lijep novac. Ovo mi je već druga sezona da radim kod istog vlasnika”, rekao je Z.K za medije u Hrvatskoj.

Razlika prema Zapadu ipak se smanjuje

Posebno je zanimljivo da se, prema riječima predstavnika Hrvatske obrtničke komore Antuna Trojnara, razlika u cijeni rada između Hrvatske i dijela zapadne Europe smanjuje.

Trojnar smatra da je odlazak hrvatskih radnika u Njemačku, Austriju i Italiju danas nešto manje izražen nego ranije te da je u pojedinim sektorima, kada se usporedi isti broj radnih sati, cijena rada u Hrvatskoj već vrlo blizu onoj u tim državama.

To je važan signal za budućnost.

Ako se razlika u plaćama i životnom standardu nastavi smanjivati, Hrvatska bi mogla sve više postajati ne samo tranzitna zemlja za radnike iz jugoistočne Europe nego i njihovo dugoročno odredište.

Hrvatska ulazi u novu fazu

Istodobno, Hrvatska se i dalje suočava s velikim izazovima. Na Zavodu za zapošljavanje registrirano je oko 62.000 nezaposlenih, što pokazuje da problem nije samo u nedostatku radne snage, nego i u tome kako postojeće domaće radnike bolje uključiti u tržište rada.

Ipak, velika promjena je neosporna.

Hrvatska više nije samo zemlja iz koje se odlazi prema Zapadu. Postala je zemlja u koju se dolazi raditi.

Za radnike iz Srbije i Bosne i Hercegovine ta je promjena možda najvidljivija. Blizina, sličan jezik i kultura, članstvo Hrvatske u Europskoj uniji i velika potražnja za radnicima stvaraju kombinaciju zbog koje Hrvatska za mnoge postaje prirodan prvi korak prema europskom tržištu rada.

Nekada je Hrvat odlazio u Njemačku ili Austriju kako bi pronašao bolji život. Danas radnik iz Srbije ili BiH sve češće dolazi u Hrvatsku iz istog razloga. Hrvatska tako, korak po korak, od zemlje koja je slala radnike na Zapad postaje zemlja koja ih privlači iz svog susjedstva.