Hrvatska ove godine bilježi pozitivan pomak u broju rođenih. U prvih sedam mjeseci 2026. godine rođeno je 924 djece više nego u istom razdoblju prošle godine, objavilo je Ministarstvo demografije i useljeništva. Posebno ohrabruje podatak za srpanj, kada je broj živorođenih prvi put nakon šest godina ponovno premašio 3.000.

U srpnju rođeno više od 3.000 djece

Najnoviji podaci Ministarstva pokazuju da se broj rođenih u Hrvatskoj ove godine povećao u odnosu na isto razdoblje 2025.

Posebno se ističe srpanj. Tijekom tog mjeseca u Hrvatskoj je rođeno više od 3.000 djece, što se nije dogodilo još od 2020. godine.

U Ministarstvu demografije i useljeništva rezultate smatraju ohrabrujućima, ali upozoravaju da se demografska kretanja ne mogu procjenjivati na temelju samo jednog mjeseca ili jedne godine.

Ministar: Svako rođeno dijete je novi život

Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić poručio je da iza svake statistike stoji obitelj i novi život.

„Prvi put u posljednjih šest godina u srpnju smo imali više od tri tisuće živorođene djece i nadamo se da je to pokazatelj dobroga trenda. Svako rođeno dijete potvrđuje da ulaganje u obitelj ima smisla i da moramo ustrajati na tom putu“, rekao je Šipić.

Ministar pritom naglašava da se problemi koji su se u Hrvatskoj nakupljali desetljećima ne mogu riješiti preko noći.

Hrvatska se već desetljećima suočava s niskim natalitetom, iseljavanjem stanovništva i njegovim ubrzanim starenjem. Zbog toga su demografske mjere usmjerene na povećanje broja rođenih, zadržavanje mladih obitelji u Hrvatskoj, ali i stvaranje uvjeta za povratak hrvatskih državljana koji su ranije iselili.

Veća pomoć obiteljima i stambene mjere

Pozitivan pomak u broju rođenih dolazi u razdoblju u kojem je dodatno ojačan sustav rodiljnih i roditeljskih potpora, dok su istodobno prošireni programi usmjereni na stambeno zbrinjavanje mladih obitelji.

U Ministarstvu ističu da cilj nije samo kratkoročno povećanje broja rođenih, nego stvaranje uvjeta u kojima će mladi ljudi lakše donositi odluke o osnivanju obitelji i imati veću sigurnost u svakodnevnom životu.

Šipić poručuje da obitelj treba biti u središtu javnih politika te najavljuje nastavak ulaganja u roditeljske potpore i stambenu sigurnost.

Jedna godina nije dovoljna za preokret

Iako su brojke pozitivne, Ministarstvo upozorava da ih ne treba automatski proglašavati velikim demografskim preokretom.

Broj rođenih može se mijenjati iz mjeseca u mjesec, a pravi odgovor na pitanje je li Hrvatska doista zaustavila dugogodišnji pad nataliteta bit će moguć tek nakon promatranja podataka kroz dulje razdoblje.

Ipak, 924 više rođene djece u prvih sedam mjeseci te činjenica da je u srpnju prvi put nakon šest godina ponovno premašena granica od 3.000 živorođenih predstavljaju pozitivan signal.

Hrvatska pokušava promijeniti demografsku sliku

Demografska politika posljednjih je godina postala jedno od važnijih pitanja za Hrvatsku. Pad broja stanovnika, odlazak mladih i povećanje udjela starijih osoba dugoročno utječu na tržište rada, mirovinski sustav, obrazovanje i razvoj gospodarstva.

Zato će, osim samog broja rođenih, biti važno pratiti i druge pokazatelje – koliko mladih obitelji ostaje u Hrvatskoj, koliko se iseljenih vraća te imaju li mjere države dugoročan učinak.

Najnoviji podaci zasad donose razlog za optimizam. Nakon godina izrazito nepovoljnih demografskih pokazatelja, Hrvatska je u prvih sedam mjeseci 2026. zabilježila 924 više rođene djece nego godinu ranije. Hoće li se taj trend nastaviti, pokazat će podaci iz narednih mjeseci i godina.