Foto: islamska-zajednica.hr

Austrija želi zabraniti politički islam, stručnjaci pitaju: “Je li novi zakon uopće potreban?”

Austrijska vlada priprema novi zakon protiv političkog islama, no stručnjaci upozoravaju da bi postojeći zakoni već mogli omogućiti djelovanje protiv islamističkih organizacija. Posebno se postavlja pitanje kako precizno definirati što bi novi zakon zapravo zabranjivao.

Kancelar Christian Stocker prošlog je tjedna najavio da će vlada prema političkom islamu ubuduće nastupiti odlučnije, a ministrica integracije Claudia Bauer (ÖVP) dobila je zadatak izraditi prijedlog zakona.

Stručnjaci upozoravaju na problem definicije

Integracijski stručnjak Kenan Güngör smatra da je već sam pojam “politički islam” teško jasno definirati.

“De facto je svaka veća vjerska zajednica politička, pa tako i Katolička crkva”, rekao je Güngör za Oberösterreichische Nachrichten. Prema njegovu mišljenju, činjenica da se neka vjerska zajednica izjašnjava o društvenim pitanjima ne znači automatski da je protiv demokracije ili ravnopravnosti.

Umjesto širokog pojma političkog islama, Güngör smatra preciznijim govoriti o islamizmu koji je neprijateljski nastrojen prema jednakosti i demokraciji. Takva bi definicija obuhvatila i legalističke skupine koje žele mijenjati zakone i nasilne oblike islamizma.

Već postoje zakoni protiv ekstremizma

Güngör smatra da bi prije donošenja novog zakona trebalo provjeriti što je već moguće napraviti postojećim propisima. Austrija već ima Zakon o zabrani, Islamski zakon i Zakon o simbolima.

Zakonom o simbolima, primjerice, zabranjeno je isticanje simbola Islamske države, Al-Qaide, Hamasa i Hezbollaha, dok Islamski zakon uređuje, među ostalim, pitanje financiranja džamija i udruga iz inozemstva.

Sličan stav ima i profesor kaznenog prava Alois Birklbauer. On upozorava da austrijski Kazneni zakon već predviđa kaznena djela povezana s ekstremističkim i državi neprijateljskim organizacijama.

Za osnivanje ili sudjelovanje u vjerski motiviranoj ekstremističkoj organizaciji, koja želi zamijeniti državu vjerski motiviranom ideologijom, predviđena je kazna do dvije godine zatvora.

Mogući problem s temeljnim pravima

Birklbauer posebno dovodi u pitanje potrebu za novim zakonom ustavne razine. Upozorava da bi nova regulativa morala jasno odrediti što se kažnjava, a pritom poštovati slobodu vjeroispovijesti i slobodu izražavanja.

Jedan od ključnih problema bit će zato povući granicu između konzervativnog tumačenja vjere i ideologije koja je protivna ustavnom poretku.

NE PROPUSTITE