Kriza na austrijskom tržištu rada ne jenjava. Prema najnovijim podacima Arbeitsmarktservice (AMS), krajem kolovoza bez redovnog zaposlenja bilo je ukupno 375.730 osoba, uključujući nezaposlene i one u programima osposobljavanja. To je povećanje od 2,3 posto, odnosno 8.610 ljudi više nego u istom razdoblju prošle godine.
Među nezaposlenima je gotovo polovica žena, njih 185.843, a trendovi ukazuju na sve izraženije razlike među pojedinim skupinama na tržištu rada.
Nejednak utjecaj krize na žene i muškarce
Podaci pokazuju značajnu razliku između spolova. Dok je nezaposlenost među ženama porasla za 5,8 posto, kod muškaraca je zabilježen blagi pad od 0,8 posto. Predsjednica uprave AMS-a Petra Draxl ističe da je jedan od ključnih razloga povećanje dobne granice za odlazak žena u mirovinu, ali i nepovoljna kretanja u sektorima u kojima žene čine većinu radne snage.
Najpogođeniji sektori: zdravstvo i trgovina
Najveći rast nezaposlenosti bilježi sektor zdravstva i socijalne skrbi, gdje je broj osoba bez posla porastao za 11,5 posto i premašio 16.500. Trgovina također bilježi rast od 4,8 posto, s više od 56.000 nezaposlenih.
S druge strane, u sektorima prometa i logistike zabilježen je blagi pad nezaposlenosti, što predstavlja rijedak pozitivan signal u ukupno negativnim trendovima.
Sve više visokoobrazovanih bez posla
Posebno zabrinjava rast nezaposlenosti među visokoobrazovanima. Trenutno više od 44.400 osoba s fakultetskom diplomom traži posao, što je porast od 10,6 posto u odnosu na prošlu godinu.
Istodobno, nezaposlenost među osobama s najnižom razinom obrazovanja blago se smanjila, dok su radnici sa srednjom i strukovnom spremom također pogođeni rastom nezaposlenosti.
Stariji radnici pod najvećim pritiskom
Dobna struktura nezaposlenih dodatno naglašava razlike. Situacija se blago poboljšala među mladima do 25 godina, gdje je zabilježen minimalan pad nezaposlenosti.
Nasuprot tome, osobe starije od 50 godina suočavaju se s naglim pogoršanjem – broj nezaposlenih u toj skupini porastao je za 6,4 posto i premašio 103.000. I glavna radna populacija između 25 i 49 godina bilježi blagi rast nezaposlenosti.
Regionalne razlike i znakovi integracije
Zanimljiv trend vidljiv je i u strukturi prema državljanstvu. Broj nezaposlenih austrijskih državljana porastao je za 4,6 posto, dok je kod stranaca zabilježen blagi pad od 0,8 posto.
Iz AMS-a ističu da je posebno značajan pad nezaposlenosti među izbjeglicama i osobama sa supsidijarnom zaštitom, gdje je zabilježen pad od 15,7 posto, što se tumači kao znak uspješnije integracije na tržište rada.
Na regionalnoj razini, Beč je jedina savezna pokrajina s padom nezaposlenosti od 1 posto, dok je Donja Austrija zabilježila najveći rast, od 6,7 posto.
Neizvjesni izgledi za nastavak godine
Aktualni trendovi upućuju na nastavak pritiska na tržište rada u narednim mjesecima. Stručnjaci upozoravaju da će daljnji razvoj ovisiti o gospodarskim kretanjima, ali i o sposobnosti tržišta rada da se prilagodi promjenama u strukturi zaposlenosti i potrebama poslodavaca.
