Fetva koju je Medžlis Islamske zajednice Mostar izdao povodom gradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta ponovno je otvorila ozbiljno pitanje odnosa vjerskih pravila i zakona Bosne i Hercegovine. Dokument, koji potpisuje mostarski muftija Salem ef. Dedović, upućen je Općinskom sudu u Mostaru i drugim važnim institucijama, a u njemu se od javnih vlasti traži da prihvate tumačenja iz fetve kao obvezujuća.
U dokumentu se navodi kako su muslimani, a posebno oni koji obnašaju odgovorne društveno-političke i vjerske dužnosti, obvezni ulagati napore kako bi se riješilo pitanje zemljišta za koje Islamska zajednica tvrdi da predstavlja vakufsku imovinu. Istodobno se tvrdi da se prostor na kojem se gradi HNK ranije koristio kao harem.
Od vlasti traže da fetvu smatraju obvezujućom
Najviše prijepora izazvao je dio fetve koji se izravno odnosi na tijela javne vlasti.
U njemu se poručuje kako javne vlasti ne bi trebale nametati vlastita tumačenja, nego prihvatiti tumačenja iz fetve kao obvezujuća za one koji donose odluke. Takva formulacija otvara pitanje pokušava li se vjerski akt postaviti u istu ravan s odlukama institucija koje su dužne postupati prema Ustavu i zakonima Bosne i Hercegovine.
Fetva je, prema dostupnim informacijama, dostavljena Općinskom sudu u Mostaru kao prilog u postupku povezanom s gradnjom zgrade HNK-a. Poslana je i na druge važne adrese u BiH, uključujući američko Veleposlanstvo i Ured visokog predstavnika.
Vjersko pravilo ili obveza za državu?
Posebno je osjetljivo to što se fetva u ovom slučaju ne predstavlja samo kao vjerska uputa vjernicima.
Ranija fetva mostarskog muftije, povezana s prostorom na Starom mostu, tumačena je kao akt koji se odnosi na pripadnike Islamske zajednice. U slučaju HNK-a izričito se spominju i javni dužnosnici te njihova obveza da prihvate tumačenje iz fetve.
Upravo zato cijeli slučaj izlazi izvan okvira isključivo vjerskog pitanja. Javni dužnosnici, bez obzira na vlastitu vjeroispovijest, dužni su odluke donositi prema važećim zakonima i ustavnom poretku, a ne prema pravilima pojedine vjerske zajednice.
Spor oko HNK-a traje godinama
Sukob oko prostora na kojem se gradi Hrvatsko narodno kazalište traje godinama. Islamska zajednica tvrdi da je riječ o nekadašnjoj vakufskoj imovini i prostoru harema, dok Grad Mostar i druge institucije imaju drugačije pravno tumačenje tog zemljišta.
U fetvi se vjernicima preporučuje da posjećuju sporni prostor i ondje mole sve dok Islamska zajednica ne provede ekshumaciju, dostojan ukop te planiranu transformaciju vakufske imovine s ciljem gradnje Interkulturnog centra Mevlana.
Time spor oko jedne gradske lokacije više nije samo pitanje vlasništva, gradnje i urbanizma, nego i pitanje granice između vjerskih autoriteta i institucija sekularne države, prenosi Bljesak.info.
