Nakon pada režima Bashar al-Assad krajem 2024. godine, značajno su se promijenili uvjeti za dobivanje zaštite za sirijske izbjeglice u Austriji. Dok je ranije većina dobivala azil, sada sve češće dobivaju tek tzv. subsidijarnu zaštitu, koja nosi slabija prava.

Prema podacima za prvo polugodište 2026., gotovo 3.100 Sirijaca dobilo je subsidijarnu zaštitu, što je dvostruko više od broja onih kojima je odobren azil (1.523).

Što znači subsidijarna zaštita

Subsidijarna zaštita dodjeljuje se osobama koje nisu individualno progonjene, ali im u slučaju povratka u domovinu prijeti ozbiljna opasnost, poput rata, mučenja ili smrti.

Pravni stručnjak Lukas Gahleitner-Gertz iz organizacije Asylkoordination Österreich pojašnjava kako se nakon pada Assadova režima politički progon više ne smatra glavnim razlogom za dodjelu azila Sirijcima.

“Zbog toga je došlo do pada broja odobrenih azila, a porasta subsidijarne zaštite”, ističe.

Razlike u pravima

Razlika između azila i subsidijarne zaštite značajna je u praksi:

• Osobe sa subsidijarnom zaštitom dobivaju boravišnu dozvolu na godinu dana
• Imaju pristup tržištu rada i mogu zatražiti putnu ispravu
• No, imaju lošiji položaj kada je riječ o spajanju obitelji

Za razliku od njih, osobe s azilom dobivaju boravak na tri godine i povoljnije uvjete za dovođenje članova obitelji.

Neizvjesnost oko spajanja obitelji

Situacija dodatno komplicira pitanje spajanja obitelji. Nakon isteka privremene zabrane 12. srpnja, nova pravila još nisu donesena, što stvara pravnu nesigurnost.

Iako se zahtjevi i dalje mogu podnositi, vlasti trenutno nisu obvezne donositi odluke, osim u iznimnim slučajevima, primjerice kada se radi o maloljetnoj djeci bez roditelja.

Razlike među regijama u Siriji

Austrijsko Ministarstvo unutarnjih poslova i dalje smatra situaciju u Siriji nestabilnom, ali razlikuje pojedine regije.

Primjerice, osobe iz područja oko Damaska imaju manju vjerojatnost dobivanja zaštite jer se tamošnja infrastruktura smatra relativno stabilnijom. S druge strane, izbjeglice iz područja poput Aleppa imaju veće šanse, zbog veće opasnosti od nasilja i prisilne mobilizacije.

Sirijci i dalje najbrojniji tražitelji azila

Unatoč smanjenju pozitivnih odluka, Sirijci i dalje čine najveći broj tražitelja azila u Austriji. U prvoj polovici 2026. podnijeli su 1.227 zahtjeva, što čini oko četvrtine ukupnog broja.

Stopa pozitivnih odluka za Sirijce iznosi oko 32 posto, što je znatno manje u usporedbi s izbjeglicama iz Irana (76 posto) i Afganistana (69 posto).

Novčani poticaji za povratak

Austrijske vlasti dodatno potiču dobrovoljni povratak u Siriju. Od srpnja do rujna nude se financijski poticaji:

• 3.000 eura za osobe u postupku azila ili sa subsidijarnom zaštitom
• 1.500 eura za osobe koje već imaju azil

Od pada Assadova režima Austriju je napustilo oko 2.000 Sirijaca, djelomično dobrovoljno, a djelomično prisilno.

Koliko će se njih odlučiti na povratak uz financijski poticaj, zasad nije poznato.