Austrijsko gospodarstvo mora znatno povećati ulaganja kako bi ostalo konkurentno na svjetskom tržištu, upozorava konzultantska kuća McKinsey. Prema njihovoj analizi, neto investicije u Austriji od financijske krize 2008. godine pale su za čak 60 posto, dok istodobno kineske tvrtke sve snažnije ugrožavaju europsku industriju.
Potrebna veća ulaganja
Partnerica u McKinseyju Anna Kortis smatra da bi Austrija trebala povećati stopu neto investicija na između tri i četiri posto bruto domaćeg proizvoda, dok trenutno iznosi oko dva posto.
Neto investicije predstavljaju razliku između ukupnih ulaganja i amortizacije. Kada su pozitivne, znači da se ulaže više nego što se postojeća imovina troši i zastarijeva.
Skandinavija kao primjer
Kao uspješne primjere Kortis navodi Dansku i Švedsku.
U Danskoj stopa neto investicija doseže 4,7 posto BDP-a, dok u Švedskoj iznosi čak šest posto. Nasuprot tome, Njemačka je posljednjih godina na nultoj stopi neto investicija, dok Francuska, Italija i Španjolska ostvaruju oko dva posto.
Istodobno Europa raspolaže s približno 35 bilijuna eura štednje, ali taj kapital nedovoljno ulaže u projekte i razvoj gospodarstva.
Austrija ima snažnu industrijsku bazu
McKinsey ističe da Austrija i dalje raspolaže jednom od najvećih vrijednosti industrijske opreme, infrastrukture, poslovnih zgrada i istraživačkih kapaciteta po zaposlenom u Europi.
Međutim, nova ulaganja sve su manje privlačna zbog visokih troškova gradnje, rada i energije, koji smanjuju konkurentnost austrijskih poduzeća.
Autori studije upozoravaju da se upravo današnjim investicijama odlučuje gdje će se u budućnosti proizvoditi i stvarati nova vrijednost.
Kina sve veći izazov
Poseban problem predstavlja sve snažnija konkurencija kineskih proizvođača.
Prema McKinseyju, Austrija i Njemačka, koje imaju snažnu industrijsku tradiciju, posebno osjećaju posljedice takozvanog “drugog kineskog šoka”, odnosno brzog uspona kineskih proizvođača strojeva i industrijske opreme.
Analiza pokazuje da su troškovi proizvodnje u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama u mnogim industrijama oko 50 posto viši nego u Kini, dok su troškovi razvoja automobila i lijekova u pojedinim slučajevima čak tri do pet puta veći.
Ključnu ulogu imat će umjetna inteligencija
Kortis smatra da će za buduću konkurentnost industrijskih zemalja biti presudno brže uvođenje umjetne inteligencije i robotike u proizvodnju.
Dodaje da zemlje s fleksibilnijim tržištem rada, poput Sjedinjenih Američkih Država i skandinavskih država, imaju veću sposobnost prilagodbe tehnološkim promjenama te zbog toga lakše održavaju gospodarsku konkurentnost.
