Austrijski trgovački lanac Billa upozorava da bi pojedini proizvodi od tofua i tempeha mogli postati teže dostupni, osobito tijekom akcijskih razdoblja. Razlog je nagli rast potražnje za biljnim proteinskim proizvodima, koji proizvodnja sve teže prati.
U Njemačkoj je tofu već mjestimice postao deficitaran, a sličan pritisak osjeća se i u Austriji, iako stanje zasad nije jednako ozbiljno.
Potražnja snažno porasla
Kod Billinih vlastitih marki Vegavita i Ja! Natürlich prodaja tofua i tempeha od početka godine porasla je za 26 posto. Prema riječima Verene Wiederkehr, zadužene za biljni asortiman u Billi, riječ je o najbržem rastu među svim kategorijama biljnih proizvoda, bržem nego kod biljnih mlijeka, zamjena za meso ili biljnih alternativa kobasicama.
Najveći pokretači rasta su protein i cijena. Tofu se sve češće doživljava kao povoljan izvor kvalitetnih bjelančevina, a dodatno mu ide u prilog i činjenica da su austrijske prehrambene preporuke od 2024. posebno istaknule tofu i tempeh kao zasebnu kategoriju među mahunarkama.
Proizvođači na granici kapaciteta
Iako Billa tvrdi da redovna prodaja zasad uglavnom može biti pokrivena, problemi bi se mogli pojaviti kod većih akcija. Dio proizvođača, kako se navodi, nije na vrijeme ulagao u nove pogone i proizvodne kapacitete.
Austrija je treći najveći proizvođač soje u Europskoj uniji, s oko 272.000 tona godišnje, a austrijska bio-soja ima dobar ugled i izvan zemlje. Unatoč tome, rast potražnje stvara pritisak na lanac opskrbe.
Posebno je osjetljiva situacija kod tempeha. Vegavita ondje u velikoj mjeri ovisi o jednom njemačkom proizvođaču, koji, prema navodima iz članka, više ne prima nove kupce jer postojeće narudžbe već opterećuju kapacitete.
Billa mijenja pristup kupcima
Billa u ponudi ima oko 20 proizvoda od tofua i tempeha, sve u bio-kvaliteti. Asortiman uključuje više vrsta dimljenog tofua, tofu s rajčicom, bosiljkom, bademima i orašastim plodovima, svileni tofu za deserte te više varijanti tempeha.
Tvrtka sve manje koristi riječ “vegan”, a sve više izraz “biljno”, jer smatra da stariji veganski proizvodi kod dijela kupaca još nose negativan imidž. Cilj je, kako se navodi, doprijeti do šire skupine kupaca, osobito fleksitarijanaca.
