Zaposlenici u Austriji tijekom 2025. godine u prosjeku su proveli 14,7 dana na bolovanju, što je blagi pad u odnosu na 2024. godinu, kada je prosjek iznosio 15,1 dan. Pokazuje to najnoviji Izvještaj o izostancima s posla (Fehlzeitenreport), koji je izradio Austrijski institut za ekonomska istraživanja (WIFO) za krovnu organizaciju socijalnog osiguranja, Radničku komoru i Gospodarsku komoru.
Gotovo 45 posto svih bolovanja trajalo je kraće od četiri dana, dok su žene u prosjeku bile na bolovanju dulje od muškaraca. Žene su tijekom godine u prosjeku izostale 15,5 dana, a muškarci 14,1 dan. Autori istraživanja navode da je razlog tome veća zaposlenost žena, češći rad u fizički i psihički zahtjevnijim zanimanjima te dvostruko opterećenje zbog usklađivanja posla i obiteljskih obveza.
Podaci pokazuju i da se s godinama povećavaju i učestalost i trajanje bolovanja. Osobe starije od 50 godina češće su na bolovanju, ali su i mladi mlađi od 20 godina iznad prosjeka, dok najmanje izostanaka bilježi dobna skupina od 25 do 49 godina.
Najveći broj bolovanja i dalje uzrokuju bolesti dišnog sustava, poput gripe, bronhitisa, astme i drugih respiratornih infekcija, koje čine 43,3 posto svih bolovanja. Na drugom su mjestu bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva, poput problema s kralježnicom, artritisa i osteoporoze, s udjelom od 11,3 posto. Stručnjaci ističu da bolovi u leđima pogađaju zaposlenike u svim djelatnostima, bez obzira rade li fizičke ili uredske poslove.
Iako su psihičke bolesti, poput depresije i shizofrenije, činile tek 2,9 posto svih bolovanja, zbog njihove dugotrajnosti otpada na njih čak 11,8 posto ukupnog broja dana provedenih na bolovanju. Iz socijalnog osiguranja upozoravaju da je potrebno ozbiljnije pristupiti mentalnom zdravlju zaposlenih te poboljšati dostupnost liječenja i pravnu zaštitu osoba s psihičkim poteškoćama.
Sličan stav zauzima i Radnička komora, koja upozorava da velik broj oboljelih ne može pravodobno doći do psihoterapije, fizioterapije i drugih oblika rehabilitacije. Smatraju da su potrebni standardizirani programi liječenja koji bi omogućili brži oporavak zaposlenika i dugoročno smanjili troškove zdravstvenog sustava.
Bolovanja predstavljaju i značajan financijski teret. Prema posljednjim dostupnim podacima za 2024. godinu, izravni troškovi bolovanja iznosili su 6,2 milijarde eura. Od toga su 4,8 milijardi eura snosili poslodavci kroz isplatu plaća tijekom bolovanja, dok je 1,2 milijarde eura isplaćeno kroz naknade iz zdravstvenog osiguranja. Procjenjuje se da gubici zbog smanjene produktivnosti mogu dosegnuti čak 8,8 milijardi eura, zbog čega gospodarstvo i zdravstveni sustav sve više naglašavaju važnost prevencije i očuvanja zdravlja zaposlenika.
