Austrijsko gospodarstvo ove se godine oporavlja, ali znatno sporije nego što bi građani i tvrtke željeli. Prema aktualnoj prognozi WIFO-a, realni rast u 2026. trebao bi iznositi 0,9 posto, dok se za 2027. očekuje 1,1 posto.

Dobra vijest je da gospodarstvo ipak raste. Manje dobra je da oporavak ostaje slab, inflacija povišena, a stanje na tržištu rada i dalje napeto.

Rast postoji, ali nije snažan

Polazna situacija nešto je bolja nego što se očekivalo u proljeće, jer je austrijsko gospodarstvo prošle godine raslo snažnije od ranijih procjena. Ipak, iranska kriza, skuplja energija, viša inflacija i slabije raspoloženje među kućanstvima i tvrtkama usporavaju oporavak.

Direktor WIFO-a Gabriel Felbermayr rekao je da austrijsko gospodarstvo ove godine, očišćeno od utjecaja cijena, raste za oko 0,9 posto.

“To je sve samo ne olujno, ali je, s obzirom na kriznu situaciju, prihvatljivo”, rekao je Felbermayr.

Za 2027. WIFO očekuje rast od oko 1,1 posto, ali upozorava na visoku neizvjesnost. Inflacija i nezaposlenost korigirane su naviše, na 3,2 posto, odnosno 7,5 posto.

Iran i energenti pritišću gospodarstvo

Prema WIFO-u, posljednjih mjeseci austrijsko gospodarstvo bilo je pod snažnim utjecajem iranske krize. Rast cijena fosilne energije privremeno je pogurao inflaciju na 3,7 posto i dodatno uznemirio potrošače.

Dodatni pritisak stvaraju i više kamatne stope te opterećenja u svjetskoj trgovini. Posebno se ističe zatvaranje Hormuškog tjesnaca, koje je, prema procjeni instituta, pogodilo globalnu trgovinu i investicijsko raspoloženje.

U drugom tromjesečju austrijsko gospodarstvo vjerojatno je gotovo stagniralo. Ipak, snažniji početak godine i očekivani povratak rastu u drugoj polovini 2026. trebali bi popraviti ukupnu sliku.

Inflacija i dalje ostaje problem

Inflacija bi ove godine u Austriji u prosjeku trebala iznositi 3,2 posto, dok se za 2027. očekuje pad na 2,4 posto. To je manje nego sada, ali i dalje više od željene razine i više nego u europodručju.

WIFO kao jedan od glavnih razloga navodi inflaciju u sektoru usluga. Normalizacija na energetskim tržištima trebala bi smanjiti pritisak na cijene, ali istodobno se očekuje istek mjere ograničenja cijena goriva krajem lipnja.

Za mnoga kućanstva situacija ostaje teška. Umjereni rast plaća iz prošle godine i visoka inflacija smanjuju kupovnu moć, pa WIFO očekuje novi pad realnih prihoda kućanstava. Zbog toga će i potrošnja rasti tek skromno.

Tržište rada ostaje napeto

Ni na tržištu rada nema jasnog rasterećenja. WIFO ove godine očekuje prosječno 323.000 nezaposlenih, dok bi ih iduće godine trebalo biti gotovo 10.000 manje.

Stopa nezaposlenosti u 2026. trebala bi porasti na 7,5 posto, a 2027. blago pasti na 7,3 posto.

Industrija se, prema procjeni WIFO-a, ipak razvija pozitivnije od očekivanog. Od početka 2025. ponovno raste, a za 2026. se očekuje realni rast dodane vrijednosti u proizvodnji robe od 1,5 posto. Sličan trend očekuje se i 2027.

Unatoč tome, problemi nisu nestali. Svjetska trgovina ostaje zahtjevna, konkurencija iz Kine sve je snažnija, a marže su pod pritiskom. Felbermayr upozorava da će se u industriji, ukupno gledano, i dalje gubiti radna mjesta.

Građani oprezni s potrošnjom, građevina u krizi

Zbog slabije kupovne moći trpi i trgovina. WIFO za 2026. u tom sektoru očekuje tek realni rast bruto dodane vrijednosti od 0,3 posto. Tragovi visoke inflacije ondje su posebno vidljivi.

Turizam također osjeća posljedice nesigurne svjetske situacije. Izvoz usluga trebao bi rasti slabije nego što se ranije očekivalo, iako bi smještaj i gastronomija u obje prognozne godine trebali ostvariti oko jedan posto realnog rasta.

Najslabija karika ostaje građevinski sektor. Felbermayr govori o novom razočaranju, jer bi i 2026. realna bruto dodana vrijednost u građevini trebala pasti. Time bi građevinarstvo ušlo u osmu godinu pada.

WIFO zato traži veću pozornost države prema tom sektoru. Felbermayr smatra da se pri proračunskoj konsolidaciji ne bi smjelo nerazmjerno rezati građevinske investicije, osobito kod općina i saveznih zemalja.

Država dobiva više prihoda, ali dug raste

Viša inflacija kratkoročno donosi i više državnih prihoda. Zbog jače dinamike cijena nominalni BDP za 2026. i 2027. trebao bi biti oko četiri milijarde eura viši nego što se ranije očekivalo. To bi državi moglo donijeti oko dvije milijarde eura dodatnih prihoda.

Deficit bi se, prema WIFO-u, 2026. trebao blago poboljšati na četiri posto BDP-a, a 2027. na 3,7 posto. Ipak, udio javnog duga trebao bi do 2027. porasti na gotovo 84 posto BDP-a.

Felbermayr upozorava da aktualni dvogodišnji proračun još ne znači ozdravljenje javnih financija. Trajna nova zaduženost od tri posto BDP-a, prema njegovoj ocjeni, previsoka je jer ne omogućuje spuštanje duga na sigurniju razinu.

“U suprotnom servisiranje duga pojest će sve veće dijelove proračuna”, upozorio je.