Početkom ove godine u svijetu je bilo oko 388 milijuna kršćana izloženih progonu i diskriminaciji, navodi se u izvješću o progonu vjerskih manjina za koje je nadležan austrijski Savezni kancelarski ured.
Prema izvješću, položaj vjerskih manjina i dalje je posebno težak u Siriji, Iraku i Iranu. U Siriji ne postoji sustavni progon na razini cijele države, ali su prisutni lokalni sukobi, ekstremističko nasilje i strukturna diskriminacija. U Iraku su vjerske manjine ugrožene djelovanjem milicija, ostataka terorističkih skupina, zakonskim ograničenjima i nedostatkom državne zaštite. U Iranu se, pak, prelazak na drugu vjeru kriminalizira, a osobe koje promijene vjeru izložene su nadzoru i kažnjavanju. Političke krize i vojni sukobi dodatno ograničavaju slobodu vjeroispovijesti.
U zemljama poput Sirije i Iraka broj kršćana nakon ratova znatno se smanjio. U Siriji je, primjerice, s oko 1,5 milijuna pao na svega 300.000. Autori izvješća upozoravaju da mnoge manjine trajno napuštaju regiju, čime njihov položaj postaje još teži jer kao sve manje zajednice postaju dodatno ranjive. U pojedinim državama bilježi se i porast svakodnevnih incidenata, uključujući uznemiravanje i napade na vjerske objekte.
Položaj kršćana pogoršao se i u Mjanmaru te Indiji. U izvješću se navodi da su u Mjanmaru izloženi sustavnom nasilju i ciljanim vojnim napadima, pri čemu se vjerski progon snažno isprepliće s etničkim sukobima, a sama država ima ključnu ulogu u represiji. Upozorava se i da moderne tehnologije omogućuju sve strožu kontrolu nad vjerskim skupinama, dok društvene mreže pridonose širenju mržnje. Posebno se ističe i sve snažnije povezivanje religije s nacionalnim identitetom, zbog čega se manjine često prikazuju kao „strane“ ili „opasne“.
Autori navode da su se uzroci progona i diskriminacije posljednjih godina promijenili. Dok su tijekom 2010-ih glavnu prijetnju predstavljale terorističke organizacije poput Islamske države, danas sve veću ulogu imaju državna represija, politička nestabilnost, društvene napetosti i gospodarske krize. U Europi se, dodaje se, pogoršala sigurnosna situacija za židovske i s Izraelom povezane institucije.
Iza izvješća stoji ured za međunarodnu zaštitu progonjenih vjerskih manjina, osnovan 2024. godine pri austrijskom Saveznom kancelarskom uredu. Ta služba koordinira austrijski angažman u pomoći progonjenim kršćanima i drugim vjerskim manjinama, podupire humanitarne projekte i prati stanje vjerskih sloboda u svijetu.
