Austrijska vlada, koju čine ÖVP, SPÖ i NEOS, predstavila je okvir dvogodišnjeg proračuna za 2027. i 2028. godinu. Paket uključuje mjere štednje u ukupnoj vrijednosti od pet milijardi eura, ali i određene socijalne i razvojne investicije.
Vlada ističe da je riječ o kombinaciji fiskalne discipline i ulaganja u ključne sektore, s ciljem stabilizacije javnih financija u razdoblju globalne neizvjesnosti.
Mjere štednje izazivaju reakcije
Na strani rashoda planirane su brojne mjere koje su izazvale kritike. Među njima su:
- povećanje mirovina ispod razine inflacije
- veći porezni teret za banke
- povećanje doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti, posebno za osobe s nižim primanjima
Prema procjenama WIFO, ove promjene mogle bi utjecati na oko milijun građana, pri čemu značajan dio čine žene.
Vlada: riječ je o kriznom proračunu
Ministrica rada Korinna Schumann poručila je da su mjere nužne zbog ekonomskih izazova, uključujući globalne trgovinske napetosti i potencijalne carine.
Naglasila je da se radi o “kriznom proračunu” koji kombinira štednju s očuvanjem socijalne sigurnosti. Prema njezinim riječima, rezovi će se provoditi postupno i uz pokušaj minimiziranja negativnih posljedica za građane.
Novi fond od 35 milijuna eura
Uz mjere štednje, vlada planira uvesti i novi fond za pomoć u iznosu od 35 milijuna eura, koji bi trebao stupiti na snagu 1. srpnja.
Fond će biti namijenjen:
- samohranim roditeljima
- obiteljima u teškim financijskim situacijama
- osobama pogođenima kriznim okolnostima
Poseban fokus stavljen je na podršku ženama i obiteljima koje su žrtve partnerskog nasilja, s ciljem jačanja njihove financijske neovisnosti.
Planirane reforme socijalnog sustava
Vlada paralelno radi i na reformi socijalne pomoći, koja bi trebala donijeti modernizaciju sustava i veći naglasak na integraciju te jednake prilike za djecu.
Planirano je da novi sustav stupi na snagu početkom 2027. godine, iako konačni rok još nije potpuno definiran.
Novi proračunski plan Austrije donosi kombinaciju štednje i ciljane pomoći. Dok mjere rezanja izazivaju zabrinutost dijela građana, vlada pokušava ublažiti njihov učinak kroz socijalne programe poput novog fonda od 35 milijuna eura. Ostaje otvoreno pitanje hoće li ovakav balans između štednje i podrške dugoročno postići željene rezultate.
