Stanovnici Austrije iz godine u godinu provode sve manje vremena na poslu. Tako proizlazi iz najnovijeg izvješća Statistik Austria o stanju na tržištu rada. Glavni razlog tog trenda je snažan rast rada na nepuno radno vrijeme, ali i skraćivanje radnih sati kod zaposlenih na puno radno vrijeme.
Tijekom 2024. godine čak 1,41 milijun ljudi u Austriji radio je skraćeno, što čini oko 31 posto svih zaposlenih. Taj udio posljednjih godina kontinuirano raste.
Žene prednjače u radu na nepuno radno vrijeme
Rad na pola radnog vremena posebno je raširen među ženama. Više od svake druge zaposlene žene – 51,1 posto, odnosno oko 1,09 milijuna – radilo je 2024. u skraćenom obliku. Prije dvadeset godina taj je udio iznosio 37,6 posto.
No i kod muškaraca se bilježi snažan rast: njihov udio u radu na nepuno radno vrijeme porastao je s 4,8 posto u 2004. na 13,7 posto u 2024.
Sve manje sati, čak i u punom radnom vremenu
Trend smanjenja rada vidi se i u prosječnom broju tjednih radnih sati, gledano zajedno za puno i nepuno radno vrijeme. Od 2004. prosjek se smanjio za 4,3 sata, na 35,4 sata tjedno.
Ni klasični poslovi s punim radnim vremenom nisu iznimka. Dok su zaposlenici 2004. u prosjeku radili 44,3 sata tjedno, danas rade oko 41,6 sati.
Najveći pad zabilježen je kod muškaraca u punom radnom vremenu – oni su 2024. radili oko 42 sata tjedno, što je više od tri sata manje nego prije 20 godina. Kod žena je pad iznosio oko dva sata, na 40,7 sati tjedno.
Zaposleni s nepunim radnim vremenom, s druge strane, blago su povećali opseg rada – na 21,7 sati tjedno, što je oko sat vremena više nego 2004.
Zašto ljudi rade skraćeno?
Razlozi za rad na nepuno radno vrijeme znatno se razlikuju po spolu. Kod žena je najčešći razlog briga o djeci ili članovima obitelji kojima je potrebna skrb – to je navelo 40,1 posto žena.
Kod muškaraca su takve obveze rijetke (7,2 posto). Umjesto toga, 26,5 posto muškaraca navelo je da jednostavno ne želi raditi puno radno vrijeme. Čest razlog su i školovanje i dodatno obrazovanje, što je spomenulo 23,9 posto muškaraca i 8,8 posto žena.
Zaključak
U prosjeku je tijekom 2024. u Austriji bilo zaposleno 4,49 milijuna ljudi, a gotovo svaka treća osoba radila je na nepuno radno vrijeme. Podaci jasno pokazuju: radno vrijeme se skraćuje, a klasični model punog radnog vremena sve više gubi na važnosti.
