Austrija
Umrla jer nije bilo mjesta u bolnici! Drama u Austriji: 54-godišnjakinja preminula dok su bolnice odbijale prijem

Slučaj smrti 54-godišnje žene ponovno je otvorio raspravu o stanju hitne medicinske skrbi u Austriji. Žena iz Gornje Austrije osjetila je jake bolove u prsima i 14. listopada navečer otišla u hitnu službu bolnice u Rohrbachu. Nakon pregleda liječnici su postavili zastrašujuću dijagnozu – puknuće glavne arterije (aorte), stanje koje neposredno ugrožava život.
No u toj bolnici nije bilo moguće izvesti nužnu operaciju. Liječnici su zato počeli tražiti slobodno mjesto u drugim bolnicama – između ostalih i u Sveučilišnoj bolnici u St. Pöltenu (Donja Austrija).
Iz te je bolnice kasnije potvrđeno da je zahtjev stigao oko 21:30 sati, ali da je tada kirurški tim bio zauzet drugim hitnim slučajem i nije mogao preuzeti pacijenticu. Naveli su kako takvi zahtjevi iz drugih saveznih pokrajina nisu neuobičajeni te da redovito primaju pacijente izvan svog područja, ali samo kada imaju slobodne kapacitete. U ovom slučaju, problem nije bio nedostatak kreveta na intenzivnoj, već činjenica da je kirurški tim bio angažiran na drugoj operaciji.
Osim St. Pöltena, prijem pacijentice odbile su i bolnice u Linzu (Barmherzige Brüder i Elisabethinen), Wels-Grieskirchenu te u Passauu (Njemačka).
Dok su pokušavali pronaći bolnicu koja bi je mogla operirati, stanje žene se naglo pogoršalo. Doživjela je srčani zastoj, a unatoč pokušajima reanimacije, liječnici su mogli samo konstatirati smrt.
Tragedija je izazvala ogorčenje i pitanje – koliko je austrijski sustav hitne skrbi spreman reagirati kad se svaka minuta računa?
Austrija
Suze na smjeni: Medicinska sestra iz Austrije progovorila o granicama izdržljivosti
Medicinska sestra iz Sveučilišne bolnice St. Pölten za Heute je otvoreno progovorila o alarmantnim uvjetima rada u austrijskom zdravstvu. Govori o stalnom stresu, pisku monitora, premoru i sve češćim slomovima na kraju smjene.
„Nekad smo birali njegu srcem, sada jedva preživljavamo smjenu“
Monika V. (ime promijenjeno), koja radi na odjelu Unutarnje medicine 2, kaže da se njezin posao od pandemije drastično promijenio.
– Pacijenti su sve mlađi, posla je sve više, a osoblja sve manje. To se više ne može izdržati, priznaje Monika.
Tijekom noćnih smjena, na njezinu je odjelu samo dvoje medicinskih djelatnika za 26 kreveta. To je, kaže, „napredak“ – jer su prije dvije godine noćne smjene često radili potpuno sami. Ako bi neki pacijent pao, morali su tražiti pomoć od drugih odjela ili čak od bolničke vatrogasne službe.
Stalni zvukovi, stres i tinitus
Danas četiri monitora neprestano prate vitalne znakove pacijenata, ali taj sustav donosi i neprekidnu buku.
– Naravno da dobiješ tinitus. Nakon 12-satne smjene sjednem na kauč i još uvijek čujem to pištanje monitora. Ili mi se učini da čujem zvono pacijenta, pa se moram podsjetiti da sam kod kuće, priča Monika.
„Postale smo prazne ljuske“
Monika je ušla u medicinu da bi pomagala ljudima, no sada za to nema vremena.
– Više nismo sestre, nego strojevi. Samo se borimo da preživimo smjenu i da pacijenti dočekaju jutro sa stabilnim vrijednostima. To je sve što stignemo, kaže.
Dodaje da njezine kolegice često plaču na predaji smjene, a mnoge su već dale otkaz. Samo ove godine osam sestara napustilo je njihov odjel – neke su otišle u domove za starije, gdje je tempo rada „barem malo humaniji“.
Zatvoreni odjel i loša komunikacija
Zbog kroničnog manjka osoblja, jedna od tri bolnička postaje na odjelu trenutačno je zatvorena. Monika tvrdi da su mnogi zaposlenici o tome obaviješteni tek nekoliko dana unaprijed, što je dodatno pogoršalo situaciju.
„Vidite nas kako radimo uplakane – onda i učinite nešto!“
– Želim da nas se vidi i čuje. Da nam se stvarno pomogne. Ne tražimo luksuz, samo ravnotežu između posla i života – bez tinitusa i suza na kauču, poručuje Monika.
Odgovor bolničke uprave
Iz Landesgesundheitsagentur Niederösterreich (LGA), koja upravlja bolnicom, tvrde da su promjene osoblja u granicama austrijskog prosjeka, a odlazak djelatnika „nije ništa neuobičajeno u velikim klinikama“.
Za noćne smjene navode da je dvoje zaposlenih na 26 kreveta u skladu s propisima, uz mogućnost prilagodbe prema stanju pacijenata.
Šira slika: zdravstveni sustav pod pritiskom
Ova ispovijest samo je još jedan dokaz duboke krize austrijskog zdravstva. Nedavno je slučaj pacijentice iz Gornje Austrije, koja je umrla jer nijedna bolnica nije mogla primiti hitan slučaj, šokirao javnost.
Bolnice diljem zemlje bore se s prenapučenošću, manjkom osoblja i iscrpljenim medicinskim radnicima koji, poput Monike, sve češće upozoravaju:
„I mi smo samo ljudi. Ako puknemo mi, puknut će i sustav.“
Austrija
Eksplozija izostanaka iz škola u Beču: Roditeljima prijete novčane kazne i zatvor
Beč se suočava s ozbiljnim porastom neopravdanih izostanaka učenika iz nastave, što donosi sve teže posljedice za roditelje i djecu. Broj prijava zbog kršenja obveznog školovanja u glavnom gradu Austrije naglo je porastao, a vlada sada razmatra strože kazne.
Više od 6.000 prijava u jednoj godini
Prema podacima koje prenosi ORF, u Beču je tijekom prošle školske godine podneseno više od 6.000 prijava protiv roditelja čija su djeca neopravdano izostala s nastave – što je povećanje od čak 27 posto u odnosu na prethodne godine.
U Austriji se neopravdano izostajanje iz škole smatra prekršajem prema zakonu o obrazovanju, a odgovornost snose prije svega roditelji.
Kazne do 440 eura – ili zatvor
Za kršenje obveze školovanja predviđene su novčane kazne do 440 eura. Ako se kazna ne plati, roditeljima prijeti zatvorska kazna do dva tjedna.
Škole su zakonski dužne svako neopravdano odsustvo prijaviti nadležnom općinskom uredu, što često dovodi do pokretanja prekršajnih postupaka.
Tijekom prošle godine, od više od 6.000 prijava, pokrenuto je oko 2.700 postupaka, a u većini slučajeva izrečene su novčane kazne.
Nova pravila i strože sankcije na putu
Rastući broj slučajeva potaknuo je austrijske političare na akciju. Bečka ÖVP upozorava na „alarmantan trend“ i poziva na brzu primjenu novog zakona, koji je već u pripremi.
Prema prijedlogu koji je trenutačno u javnom savjetovanju na saveznoj razini, planira se povećanje novčanih kazni te dodatne mjere za osiguranje redovitog pohađanja škole.
Problem koji zabrinjava cijelu Austriju
Stručnjaci upozoravaju da sve češće izostajanje iz škole ima ozbiljne posljedice za obrazovanje i budućnost djece, ali i da kazne same po sebi neće riješiti problem. Potrebno je, kažu, jačati suradnju škola, socijalnih službi i obitelji kako bi se spriječili dugotrajni izostanci.
Austrija
Novi zakon mijenja sve: Tvrtke će morati javno objaviti plaće
Austrijska vlada planira uvesti zakon o transparentnosti plaća koji će od 2026. godine obvezati poslodavce da otkriju kolike su stvarne plaće u njihovim tvrtkama.
Glavni cilj reforme je smanjiti razliku u primanjima između žena i muškaraca, koja u Austriji i dalje ostaje značajna.
Zakon stupa na snagu 2026. godine
Do 7. lipnja 2026. Austrija mora u svoje zakonodavstvo prenijeti EU direktivu o transparentnosti plaća. Ministarstvo rada, na čelu s Korinnom Schumann (SPÖ), već radi na prijedlogu zakona koji bi u javnu raspravu trebao ići početkom iduće godine.
– Želimo dosljedno provoditi načelo „jednaka plaća za jednak i jednako vrijedan rad“, poručila je ministrica Schumann.
Pravo zaposlenika na uvid u plaće
Prema novim pravilima, zaposlenici će moći zatražiti informacije o prosječnoj plaći svojih kolega koji obavljaju jednak ili sličan posao. Tvrtke će im te podatke morati omogućiti.
Cilj je spriječiti diskriminaciju i osigurati da svi radnici znaju koliko se njihova pozicija doista plaća.
Zabrana „šutnje o plaći“
Novi zakon također će zabraniti klauzule šutnje koje zaposlenicima brane da govore o svojoj plaći.
– Želimo razbiti mit da se o novcu ne govori. Samo otvoren razgovor može donijeti pravednost, naglasila je ministrica.
Više informacija u oglasima za posao
Poslodavci će u oglasima za posao morati navoditi točne podatke o plaći – ne samo minimalni iznos, nego i stvarni raspon primanja, početne iznose te relevantni kolektivni ugovor.
Osim toga, više neće smjeti pitati kandidate koliku su plaću imali na prethodnom radnom mjestu, kako bi se izbjegla diskriminacija pri zapošljavanju.
Izvješća i kazne za nepoštivanje zakona
Zakon predviđa i redovita izvješća o plaćama te sankcije za poslodavce koji ne poštuju propise.
Time se želi stvoriti sustav u kojem će plaće biti jasne, usporedive i pravedne.
Cilj: manja razlika u plaćama i mirovinama
Schumann je naglasila da će stvarna promjena biti moguća samo ako svi – poslodavci, zaposlenici i sindikati – podrže novi pristup.
– Za uspjeh je potrebno zajedničko razumijevanje i jasna predanost transparentnosti. Samo tako možemo dugoročno smanjiti razlike u plaćama, a time i u mirovinama između žena i muškaraca, poručila je.




