Broj osoba rođenih izvan Austrije dosegnuo je novi rekord: prema podacima Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF), 1. siječnja 2025. čak 22,7 posto stanovništva – odnosno 2,085 milijuna ljudi – imalo je strano mjesto rođenja. Godinu ranije taj udio iznosio je 22,3 posto.

Najviše doseljenika u Austriji dolazi iz Njemačke – njih oko 270.500. Slijede Bosna i Hercegovina (179.800), Turska (166.800) i Rumunjska (148.600). Među novijim migrantskim skupinama ističu se Sirijci (94.800), Ukrajinci (88.700) i Afganistanci (48.200), što pokazuje da ratovi i krize i dalje snažno utječu na migracijske tokove.

U 2024. godini u Austriju je ukupno uselilo oko 178.600 osoba, dok je 128.500 otišlo u inozemstvo. Zanimljivo je da su austrijski državljani češće iselili nego uselili, pa je migracijski saldo za domaće stanovništvo bio negativan – minus 5.700 osoba.

Najveći udio migranata i dalje živi u Beču, gdje gotovo 41 posto stanovnika ima strano porijeklo. Gotovo četiri od deset migranata u Austriji žive upravo u glavnom gradu. Na suprotnom kraju nalazi se Gradišće (Burgenland), s tek 2 postostranih rođenih.

U školama je slika još izraženija: tijekom školske godine 2023./24. čak 26,4 posto učenika govorilo je materinji jezik koji nije njemački. U Beču je taj udio dosegao 50 posto – dvostruko više nego u ostatku zemlje.

Političke reakcije nisu izostale:

• Bečki ÖVP tvrdi da je grad „na granici izdržljivosti“ i optužuje vlasti za ugrožavanje obrazovnog sustava.
• FPÖ traži da se socijalne naknade ograniče samo na austrijske državljane i poziva na „trenutni prekid prihvata azilanata“.

Austrija se tako ponovno suočava s jednom od ključnih tema uoči nadolazećih izbora – kako upravljati sve većim migracijskim valom bez narušavanja društvene ravnoteže.