Ministarstvo pravosuđa, predstavnici vjerskih zajednica i učiteljski sindikati izrazili su ozbiljne sumnje i kritike prema prijedlogu zakona o zabrani nošenja marame za djevojčice do osmog razreda osnovne škole.

Glavne kritike:

• Prije je Ustavni sud poništio sličan zakon jer je diskriminirao samo muslimanske djevojčice, kršeći načelo vjerske neutralnosti države.
• Novi prijedlog pokušava to izbjeći tako što zabranjuje maramu samo ako se nosi kao izraz tzv. “kulture časti”, no ta definicija nije jasna ni precizna, što otežava primjenu zakona.
• Ministarstvo pravosuđa ističe da bi zakon morao biti neutralan prema spolu i vjeri, a ne usmjeren samo protiv islamske marame, kako se ne bi kršio članak o jednakosti.
• Nedostaju jasni podaci o broju djece na koja bi se zakon odnosio, kao i konzultacije s njima.
• Kritizirano je i što bi zabrana vrijedila za sve djevojčice od 6 do 14 godina, bez obzira na njihovu zrelost i razvoj.
• Postavlja se pitanje zašto postojeći zakoni o zaštiti djece u školama nisu dovoljni.

Reakcije vjerskih zajednica:

• Islamska zajednica (IGGÖ) i Alevitska zajednica smatraju da zakon krši prava na vjersku slobodu, jednaka prava i roditeljska prava na vjersko odgoj.
• Zakon se doživljava kao diskriminatoran i kao da izravno isključuje djevojčice s maramom iz redovite nastave.
• Procjena hoće li marama biti izraz “časti” ili “pritiska” nije u skladu s državnom neutralnošću.
• Povijest pokazuje da zabrane marama često dovode do društvenih sukoba i jačanja fundamentalističkih stavova.
• Postoji opasnost od stigmatizacije i narušavanja povjerenja između škola, učenica i roditelja.

Stav radničke komore:

• Iako zakon nastoji postaviti zaštitu djece i spriječiti obiteljski pritisak, i dalje se radi o selektivnoj zabrani koja pogađa samo muslimanske djevojčice.
• Državni pritisak nije odgovarajući način za jačanje samostalnosti i slobode izbora djevojčica.

Široka javna rasprava:

• Više od 400 prispjelih komentara, uglavnom od građana.
• Crkve, inicijative za nenasilno obrazovanje i ravnopravnost te neke učiteljske organizacije upozoravaju na diskriminaciju.
• Sindikati osnovnih škola podržavaju cilj jačanja samostalnosti učenica, ali ističu da zakon ne smije dodatno opterećivati škole.