Zbog nadolazeće sezone grijanja i visokih cijena energije, mnogi građani Austrije suočeni su s ozbiljnim financijskim pritiskom. Kako bi ublažile situaciju, austrijske pokrajine (savezne zemlje) i ove godine nude novčane potpore za troškove grijanja – u nekim slučajevima i do 1.000 eura po kućanstvu. Međutim, dostupnost, iznos pomoći i rokovi za prijavu jako ovise o regiji.

Gdje još možete dobiti pomoć?

Burgenland

• Maksimalna pomoć: do 1.000 € po kućanstvu
• Naziv mjere: Wärmepreisdeckel
• Rok za prijavu: do 31. prosinca 2025.
• Napomena: Iznosi su manji nego prošle godine (min. 50 € – max. 1.000 €)
• Više info: burgenland.at

Tirol i Salzburg

• Maksimalna pomoć: do 250 € (oba pokrajina)
• Dodatak u Salzburgu (grad): + 100 € (Energie-100er)
• Rok za prijavu: do 30. rujna 2025.
• Uvjeti: Ograničenja prema prihodima – prijava putem web stranica pokrajina

Vorarlberg

• Pomoć dostupna od: 13. listopada 2025.
• Iznos: do 250 € (80 € manje nego prošle godine)
• Uvjeti: Ograničenja temeljem prihoda

Gdje nema pomoći ove godine?

• Beč – nema grijanja subvencije u 2025.
• Donja Austrija (Niederösterreich) – također bez pomoći
• Gornja Austrija (Oberösterreich) – novi zahtjevi mogući tek početkom 2026.
• Štajerska (Steiermark) – zadnja runda pomoći završila u veljači 2025., moguće nove prijave od listopada
• Koruška (Kärnten) – nema više klasičnog grijanog dodatka; sustav zamijenjen novom stambenom pomoći koja uključuje mjesečnu potporu za troškove stanovanja, i to i za vlasnike kuća s niskim prihodima

Austrijanci se i dalje bore s posljedicama visoke inflacije i skupim energentima. Iako neke pokrajine nude značajne subvencije do kraja 2025., razlike među regijama su velike. Tko želi iskoristiti pomoć, treba brzo reagirati, jer se rokovi za prijavu približavaju kraju – posebno u Tirolu i Salzburgu.

Za sve oblike pomoći vrijede prihodovni kriteriji, pa je važno provjeriti uvjete na službenim stranicama pojedinih pokrajina.

Beč od 6. listopada 2025. dobiva novu tramvajsku liniju: Linija 27 će povezivati Strebersdorf u Floridsdorfu s Aspern Nord u Donaustadtu, stvarajući tako novu poprečnu prometnu vezu na sjeveroistoku grada.

Nova linija ne samo da skraćuje vrijeme putovanja između dva brzorastuća bečka okruga, već i značajno doprinosi klimatski prihvatljivom gradskom prometu.

Šest novih stanica i brzi presjeci

Linija 27 vozi postojećom trasom linije 26 do stanice Prinzgasse, a zatim nastavlja novom trasom dugom 2,4 kilometra do krajnje stanice Aspern Nord. Na tom potezu izgrađeno je šest novih tramvajskih stanica:

• Berresgasse
• Scheedgasse
• Stemolakgasse
• Schukowitzgasse
• Aspern Nord/Mayrederbrücke
• Aspern Nord

Velika prednost nove linije je brza povezanost s drugim dijelovima grada. Putnici će moći jednostavno presjedati na tri linije podzemne željeznice (U1, U2, U6), S-Bahn, te više autobusnih i tramvajskih linija. Na primjer, vožnja između U1 Kagraner Platz i U2 Aspern Nord trajat će samo 17 minuta.

Nova infrastruktura: most, zeleni bulevar i biciklističke staze

Posebna značajka nove trase je 120 metara dug most koji prolazi iznad pruge i podzemne željeznice kod Aspern Norda. Dodatno, kroz Hirschstettner Hauptallee prolazit će novi zeleni bulevar – s tramvajskom prugom prekrivenom travom, biciklističkom stazom i pješačkom zonom.

Na tom dijelu zasađeno je čak 300 novih stabala, a tramvaj će voziti 800 metara po “zelenoj tračnici”, prateći biciklističku stazu sve do Seestada.

Klimatski doprinos i razvoj budućih kvartova

Prema podacima Grada Beča, nova linija doprinosi smanjenju emisije CO₂ za čak 1.600 tona godišnje. Osim toga, nova tramvajska linija unaprijed povezuje gradska razvojna područja poput Berresgasse i Heidjöchla s javnim prijevozom, još prije nego što budu potpuno naseljena.

Uvođenjem linije 27 Beč dodatno jača svoju poziciju kao europski uzor u održivom i pametno planiranom urbanom prometu, povezujući brzo rastuće četvrti uz minimalan utjecaj na okoliš.

U Austriji se dogodio veliki politički zaokret: ministar prometa Peter Hanke (SPÖ) dao je zeleno svjetlo za dugo osporavani Lobautunel, čime se pokreće jedan od najkontroverznijih infrastrukturnih projekata u zemlji. Prva faza radova počinje u proljeće 2026. godine, i to na dionici između Groß-Enzersdorfa i Süßenbrunna, dok će sam tunel biti građen tek u kasnijoj fazi.

Vrijednost prve faze radova procjenjuje se na oko 500 milijuna eura, a projekt će povezati širu regiju s bečkom četvrti Seestadt Aspern, čime se očekuje znatno rasterećenje prometa.

Druga faza uključuje izgradnju samog Lobautunela – ogromnog infrastrukturnog zahvata dugog 8,2 kilometra i dubokog 60 metara, koji će prolaziti ispod Dunava i kroz Nacionalni park Donauauen. Radovi na toj dionici mogli bi započeti najranije 2030. godine, uz procijenjeni trošak od 2,2 milijarde eura.

Godinama traju sukobi i politička previranja

Lobautunel je srž planirane sjeveroistočne zaobilaznice Beča (S1) i već godinama izaziva burne rasprave među političarima, stručnjacima i ekološkim aktivistima.

Protivnici projekta oštro upozoravaju na ekološke posljedice: probijanje kroz zaštićeno područje moglo bi ugroziti prirodne ekosustave, povećati emisije CO₂ i stvoriti “financijsku crnu rupu” od više milijardi eura. Mnogi pravni postupci još su u tijeku, uključujući i one pred Europskim sudom pravde (EuGH).

S druge strane, zagovornici projekta tvrde da je riječ o ključnoj prometnoj infrastrukturi koja bi trebala rasteretiti preopterećenu A23 (Südosttangente), izbaciti kamionski promet iz grada i otvoriti nova radna mjesta. Bečki gradski političari iz redova SPÖ-a naglašavaju da je ovaj tunel neophodan za budućnost Donjeg Beča, koji bez njega prijeti prometnim kolapsom.

Povijest projekta

Ideja o izgradnji tunela seže još u 2001. godinu, a nakon dugog niza evaluacija i studija, Savezni upravni sud je 2018. dao zeleno svjetlo uz određene uvjete.

Međutim, 2021. tadašnja ministrica prometa Leonore Gewessler (Zeleni) izbacila je Lobautunel iz programa izgradnje i čak preporučila brisanje iz Zakona o državnim cestama.

Sada, s novom političkom postavom, ministar Peter Hanke mijenja kurs i vraća projekt na tračnice. Odluka je donesena, ali politička i društvena bitka oko Lobautunela daleko je od gotove. Očekuje se da će se otpor, posebno od strane okolišnih skupina, nastaviti – i potencijalno usporiti ili dodatno zakomplicirati izgradnju.