Sve više radnika u Austriji odlučuje se za rad na pola radnog vremena. No dok takav oblik zapošljavanja mnogima danas donosi bolji balans između privatnog i poslovnog života, posljedice u starosti mogu biti ozbiljne. Ministar gospodarstva Wolfgang Hattmannsdorfer upozorava da upravo tu leži tiha financijska zamka koja bi mnoge mogla koštati desetljeća sigurnosti.
Prema službenim podacima, u Austriji je prosječan broj tjedno odrađenih radnih sati pao sa 37,8 (2008. godine) na svega 33,8 u 2024. godini. Iako je skraćeno radno vrijeme u mnogim slučajevima opravdano – primjerice zbog skrbi o djeci ili članovima obitelji – Hattmannsdorfer ističe kako sve više ljudi bez objektivnih razloga svjesno bira raditi manje.
„Imam potpuno razumijevanje za skraćeni rad kad postoje obiteljske obveze. No, tko je zdrav, radno sposoban i nema posebne obiteljske okolnosti, trebao bi razmisliti o dugoročnim posljedicama. Naš sustav se ne može održati ako deset ljudi ode u mirovinu, a samo šest uđe na tržište rada“, rekao je ministar.
Koliko se gubi?
Ministarstvo je predstavilo konkretan izračun kako bi prikazalo dugoročne posljedice rada na pola radnog vremena. Prema toj računici:
- Osoba koja tijekom 40 godina radnog staža 20 godina radi puno radno vrijeme, a 20 godina na pola radnog vremena,
- i koja ima prosječnu bruto plaću od 3.500 eura mjesečno,
- primit će u mirovini čak 620 eura manje svakog mjeseca u odnosu na osobu koja je svih 40 godina radila puno radno vrijeme.
Godišnji gubitak u mirovini tako iznosi 8.680 eura, dok bi ukupni iznos za 20 godina mirovinskog staža mogao doseći čak 173.600 eura manje.
„To mnogi jednostavno ne uzimaju u obzir. Rad na pola radnog vremena danas često djeluje bezopasno, ali učinak na mirovinu je ogroman“, upozorava Hattmannsdorfer.
Poziv na promjenu pristupa
Ministar zaključuje da Austrija treba novo vrednovanje rada i povratak kulturi punog radnog angažmana. Samo tako, tvrdi, moguće je održati snažan i pravedan mirovinski sustav.
„Mirovina nije samo stvar države – ona je rezultat životnog rada. Što manje doprinosimo tijekom radnog vijeka, to će naši prihodi u starosti biti manji“, poručio je.
U vremenu kada se sve češće bira manje rada, poruka je jasna: manje danas može značiti puno manje sutra.
