Prema najnovijim podacima austrijske državne statistike, više od četvrtine stanovništva Austrije danas ima migracijsko porijeklo. U Beču su u srijedu ministrica integracije Claudia Plakolm (ÖVP) i voditelj Direkcije za stanovništvo pri Statistik Austria, Stephan Marik‑Lebeck, predstavili Statistički godišnjak o migraciji i integraciji za 2025. godinu, donoseći detaljan uvid u kretanja i trendove.
Njemačka i Rumunjska na vrhu
Na dan 1. siječnja 2025. u Austriji je živjelo 1.855.400 osoba bez austrijskog državljanstva. Najveća skupina su njemački državljani, njih 239.500. Slijede Rumunji s 155.700 osoba, Turci (124.800) i Srbi (122.500). Na ljestvici do desetog mjesta nalaze se još državljani Mađarske, Hrvatske, Sirije, Bosne i Hercegovine, Ukrajine i Poljske.
Od početka 2020. najveći porast u apsolutnim brojkama bilježe Ukrajinci (+76.300), Sirijci (+53.300), Nijemci (+39.500), Rumunji (+32.300) te Hrvati (+25.800).
Austrija raste zahvaljujući migraciji
Podaci pokazuju kako se udio stanovnika s migracijskim podrijetlom u Austriji povećao s 21,4 % (2015.) na 27,8 % u 2025. godini. “Austrijsko stanovništvo raste isključivo zahvaljujući doseljavanju. Bez toga bismo se dugoročno vratili na razine iz 1950‑ih”, istaknuo je Marik‑Lebeck. Više od tri četvrtine osoba rođenih u inozemstvu ne samo da živi u Austriji, nego se i osjeća dijelom austrijskog društva.
Tko se najviše osjeća dijelom Austrije?
Istraživanje je pokazalo da se u prosjeku 75,7 % doseljenika osjeća pripadno Austriji. Najjače je to izraženo među Sirijcima (83,6 %), zatim osobama iz BiH (79,8 %) i Somalije (78,3 %). Najnižu razinu osjećaja pripadnosti pokazuju doseljenici iz Ukrajine (64,7 %).
Istodobno, gotovo polovica doseljenika i dalje se osjeća povezano s domovinom (46,6 %), dok se 25,1 % uopće ne osjeća vezano uz zemlju porijekla.
Jezik u svakodnevnom životu
Što se jezika tiče, 45,1 % ispitanih kod kuće govori isključivo ili pretežno jezik zemlje podrijetla, dok ih 16,4 % komunicira isključivo na njemačkom. U komunikaciji s prijateljima udio njemačkog jezika raste: 30 % razgovara isključivo ili uglavnom na njemačkom, a 48,7 % kombinira njemački i materinji jezik.
Integracija, izazovi i očekivanja
Ministrica integracije Claudia Plakolm naglasila je da novi podaci pokazuju promjenu trenda: „Broj zahtjeva za azil je u padu, što nam daje prostor da spriječimo preopterećenje sustava. Zato smo zaustavili i spajanje obitelji. Svaki dodatni dolazak otežava uspješnu integraciju“, rekla je Plakolm.
Dodala je da je pozitivno što se sve veći broj doseljenika osjeća dijelom Austrije, ali i upozorila: „Ljudi koji dolaze k nama moraju raditi, poštovati naše zakone i vrijednosti.“
Posebno je istaknula važnost tzv. tečajeva vrijednosti: „Svaki peti polaznik uopće ne dođe na predavanja. Sankcije su potrebne jer svako prazno mjesto košta novac.“
