Nova analiza nazvana Integrationsbarometer 2025 ponovno je otvorila pitanje integracije u Austriji – jedno od najosjetljivijih društvenih i političkih tema. Prema rezultatima istraživanja, većina građana smatra da su izazovi u suživotu s osobama migrantskog podrijetla ozbiljni i višeslojni, a najčešće se spominju manjkavo znanje njemačkog jezika, razlike u kulturnim vrijednostima, osobito stavovi prema ženama, te politički islam i radikalizacija.
Osjećaj sigurnosti na niskoj razini
Samo jedan posto građana izjavilo je da se u 2025. godini osjeća sigurnije nego prethodne godine, a tek pet posto navodi da se situacija “blago poboljšala”. Istovremeno, 49 posto ispitanika osjeća se nesigurnije nego prije – od toga je 21 posto reklo da je situacija “znatno lošija”, dok je 28 posto odgovorilo da se stanje “blago pogoršalo”.
Ocjena migracijske politike – loša
Kada je riječ o upravljanju doseljavanjem, građani su skeptični. 70 posto Austrijanaca smatra da država u tome ne uspijeva – 35 posto ocjenjuje politiku kao “prilično lošu”, a 35 posto kao “vrlo lošu”. Samo 3 posto građana misli da država taj izazov rješava “vrlo dobro”.
Integracija – još veći izazov
Slična je situacija i kod ocjene integracijskog procesa. Gotovo četvrtina građana (24 posto) smatra da integracija u Austriji vrlo loše funkcionira, dok 46 posto daje ocjenu “prilično loše”. Samo 2 posto vjeruje da sustav integracije “vrlo dobro funkcionira”, dok je 22 posto ispitanika umjereno zadovoljno.
Zanimljivo je da 70 posto građana smatra kako postoji dovoljno integracijskih ponuda za migrante – što implicira da problem nije u resursima, već u njihovom prihvaćanju i korištenju.
Najveći izazovi: Jezik, stav prema ženama, politički islam
Prema istraživanju, najveće prepreke uspješnoj integraciji uključuju:
- Nedovoljno znanje njemačkog jezika – 82%
- Tradicionalno/žene diskriminirajuće shvaćanje uloge žena – 79%
- Politički islam i radikalizacija – 77%
- Zlouporaba socijalnog sustava, spremnost na nasilje, te problemi u školama s integracijom također su visoko na listi.
Reakcija politike: Novo integracijsko poglavlje
Vlada (ÖVP, SPÖ, NEOS), uz podršku ministrice za integraciju Claudije Plakolm (ÖVP), već je krenula s reformom integracijskog sustava. Među najvažnijim mjerama su:
- Zabrana obiteljskog spajanja
- Obveza učenja njemačkog jezika u roku, uz mogućnost sankcija za neispunjavanje
- Stroži uvjeti za ostvarivanje socijalnih naknada
Građani podržavaju strože mjere
Većina građana pozdravlja stroži pristup:
- 88% podržava obvezu učenja njemačkog jezika uz sankcije
- Jednaki postotak podržava strože uvjete za socijalne naknade
- 70% smatra da postoje dostatni uvjeti za uspješnu integraciju
Ministrica Plakolm poručila je:
„Tko želi živjeti u Austriji, mora naučiti njemački, raditi i poštovati naše vrijednosti i pravila. To podržava devet od deset Austrijanaca. Te ćemo zahtjeve provoditi dosljedno – po potrebi i sa sankcijama.“
Zaključak: Suživot traži obostrani trud
Unatoč rastućoj zabrinutosti, postoje i pozitivni signali. Prema mišljenju političkog analitičara Petera Hajeka, mnogi građani imaju dobra iskustva sa suživotom na radnome mjestu te smatraju da odgovornost za uspješnu integraciju leži na obje strane – i kod doseljenika i kod domaćeg stanovništva.
Austrija tako ulazi u novo poglavlje integracijske politike, gdje će se očekivati više angažmana, ali i nuditi jasniji okviri i pravila suživota.
