U Austriji se mirovine trenutno financiraju 73 posto iz doprinosa zaposlenih, dok preostalih 27 posto dolazi iz državnog proračuna, što čini otprilike 13 posto ukupnog budžeta države.

Ukupni izdaci za starosnu sigurnost prošle godine iznosili su 78,6 milijardi eura, od čega se 63,5 milijardi odnosi na zakonski mirovinski sustav (ASVG i samozaposleni), dok ostatak pokrivaju mirovine državnih službenika. Usporedbe radi, 1970-ih godina doprinosi su pokrivali samo 68,7 posto tih troškova, što znači da je sadašnji stupanj samofinanciranja veći.

Međutim, među različitim profesionalnim skupinama postoje velike razlike. U mirovinskom sustavu za poljoprivrednike samo 20 posto troškova pokriva se doprinosima, a čak 80 posto dolazi iz poreza. Kod obrtnika se iz poreza financira 55 posto troškova, dok je u općem sustavu (ASVG) taj udio svega 21 posto.

Ukupno, izdvajanja iz državnog proračuna za mirovine – uključujući i državne službenike – čine oko šest posto BDP-a (3,5 posto za opći sustav, 2,5 posto za državne službenike). Prema projekcijama, taj udio bi mogao narasti na 7,2 posto do 2032. godine, a dugoročno ostati oko sedam posto.

Stručnjakinja Christine Mayrhuber naglašava kako je ključan alat za kontrolu državne potrošnje – dob za odlazak u mirovinu. Podizanje te dobi imalo bi smisla samo ako se u poduzećima stvore uvjeti koji omogućuju rad i nakon zakonske mirovinske dobi. Ona se također zalaže za veću uključenost starijih osoba na tržište rada, kao i za preventivne i rehabilitacijske zdravstvene mjere. Jedan od prijedloga je i izjednačavanje stopa doprinosa između samozaposlenih i zaposlenih, čime bi se povećala samoodrživost sustava.