Državni proračunski deficit Austrije porastao je u 2024. godini na 4,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što predstavlja značajan porast u odnosu na 2023. godinu kada je deficit iznosio 2,6 posto.

Prema podacima koje je u ponedjeljak iznijela statistika Austrije, razina deficita premašila je Maastrichtovu granicu od tri posto, a omjer državnog duga u odnosu na BDP porastao je na 81,8 posto. Razlog ovom porastu leži u činjenici da je prihod porastao za 4,9 posto, ali je rast izdataka bio znatno veći, čak 8,8 posto.

Za 2024. godinu deficit iznosi 22,5 milijardi eura, a ukupni dug države dosegao je 394,1 milijardi eura. Kako je izjavila predsjednica statistike Tobias Thomas, država bi morala smanjiti izdatke za osam milijardi eura kako bi zadržala deficit unutar Maastrichtove granice od tri posto.

Financijski ministar Markus Marterbauer (SPÖ) izjavio je da je situacija “ozbiljna” i da je postupak deficita EU već vjerojatan, jer neće biti moguće smanjiti deficit ispod tri posto bez ugrožavanja ekonomske stabilnosti. Dodao je da će svi morati doprinijeti sanaciji proračuna, uključujući savezni, pokrajinski i lokalni organi.

Ostali ključni detalji uključuju podatke o tome da su svi dijelovi države, uključujući saveznu vladu, pokrajine i socijalna osiguranje, izvijestili o povećanju deficita, dok su gradovi, osim Beča, imali manji negativan rezultat. Glavni krivci za povećanje deficita su visoki rashodi, posebno za plaće, mirovine i zdravstvenu skrb.

Kritičari, poput direktora Wifo-a Gabriela Felbermayra, smatraju da je EU postupak već neizbježan zbog loših prognoza za 2025. godinu, dok drugi, poput predsjednice Caritasa, Nora Tödtling-Musenbichler, pozivaju na “hrabre reforme” koje neće ugroziti socijalna prava.