Austrija
“Šokantni podaci”: Državni izdaci povećavaju deficit na 4,7% BDP-a
Državni proračunski deficit Austrije porastao je u 2024. godini na 4,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što predstavlja značajan porast u odnosu na 2023. godinu kada je deficit iznosio 2,6 posto.
Prema podacima koje je u ponedjeljak iznijela statistika Austrije, razina deficita premašila je Maastrichtovu granicu od tri posto, a omjer državnog duga u odnosu na BDP porastao je na 81,8 posto. Razlog ovom porastu leži u činjenici da je prihod porastao za 4,9 posto, ali je rast izdataka bio znatno veći, čak 8,8 posto.
Za 2024. godinu deficit iznosi 22,5 milijardi eura, a ukupni dug države dosegao je 394,1 milijardi eura. Kako je izjavila predsjednica statistike Tobias Thomas, država bi morala smanjiti izdatke za osam milijardi eura kako bi zadržala deficit unutar Maastrichtove granice od tri posto.
Financijski ministar Markus Marterbauer (SPÖ) izjavio je da je situacija “ozbiljna” i da je postupak deficita EU već vjerojatan, jer neće biti moguće smanjiti deficit ispod tri posto bez ugrožavanja ekonomske stabilnosti. Dodao je da će svi morati doprinijeti sanaciji proračuna, uključujući savezni, pokrajinski i lokalni organi.
Ostali ključni detalji uključuju podatke o tome da su svi dijelovi države, uključujući saveznu vladu, pokrajine i socijalna osiguranje, izvijestili o povećanju deficita, dok su gradovi, osim Beča, imali manji negativan rezultat. Glavni krivci za povećanje deficita su visoki rashodi, posebno za plaće, mirovine i zdravstvenu skrb.
Kritičari, poput direktora Wifo-a Gabriela Felbermayra, smatraju da je EU postupak već neizbježan zbog loših prognoza za 2025. godinu, dok drugi, poput predsjednice Caritasa, Nora Tödtling-Musenbichler, pozivaju na “hrabre reforme” koje neće ugroziti socijalna prava.
Austrija
Zlato probilo granicu od 3.200 dolara
Zbog trgovinskog sukoba koji je potaknuo američki predsjednik Donald Trump, sve više ulagača traži sigurnost u zlatu kao „sigurnoj luci“.
Plemenita kovina danas je prvi put premašila psihološki važnu granicu od 3.200 dolara po unci, porasla je za 1,4 posto i dosegnula rekordnu vrijednost od 3.219,84 dolara (2.905,5 eura).
Austrija
Neos predlaže spajanje bečkih kotara kako bi se smanjili troškovi
Bečki Neos ulazi u predizbornu kampanju za gradsko vijeće s dvjema vodećim figurama – Bettinom Emmerling, koja je preuzela ulogu zamjenice gradonačelnika nakon što je Christoph Wiederkehr postao ministar obrazovanja, i Selmom Arapović, šeficom kluba vijećnika.
U intervjuu za Standard, Arapović je iznijela prijedlog koji je izazvao pažnju: broj bečkih okruga bi se mogao smanjiti. “Ne trebamo 23 okružna predstojnika s njihovim zamjenicima. To je previše”, izjavila je, aludirajući na visoke troškove administracije. Dodala je kako je to područje gdje se jasno može uštedjeti – “u politici”.
List Standard pritom je spomenuo mogućnost spajanja pojedinih okruga, na što je Arapović odgovorila afirmativno: “Da. To je sloboda koju imamo.”
Osim smanjenja broja okruga, Neos vidi dodatni prostor za štednju u ukidanju funkcija gradskih vijećnika bez resora, smanjenju stranačkog financiranja te racionalizaciji ulaganja u biciklističku infrastrukturu. Trenutni dug glavnog grada Austrije iznosi oko 15 milijardi eura, pa je, prema Neosu, vrijeme za ozbiljne mjere štednje.
Austrija
Nova pravila AMS-a: Stroža pravila za nezaposlene u Austriji
Austrijska vlada je tijekom drugog dana svoje klauzure predstavila paket mjera za tržište rada, koji donosi značajne promjene za primatelje naknade za nezaposlene. Nova pravila najavljuju ograničenja i strože uvjete za dodatne prihode te naglasak na obrazovanje.
Zabrana dodatne zarade uz naknadu za nezaposlene
Jedna od ključnih promjena odnosi se na zabranu dodatne, tzv. “gijeringfügig” (manje opterećene) zaposlenosti uz primanje naknade od AMS-a (austrijske službe za zapošljavanje). Osobe koje primaju naknadu za nezaposlene više neće smjeti dodatno zarađivati kroz takve poslove, osim u iznimnim slučajevima koji će biti posebno regulirani.
Problem motivacije za rad
Vlada smatra da trenutačni sustav ne pruža dovoljno poticaja za povratak na tržište rada. Prema riječima ministra gospodarstva Hattmannsdorfera, prosječna dnevna naknada za nezaposlene iznosi oko 41,40 eura, dok je granica za dodatne zarade u okviru manje zaposlenosti otprilike 550 eura mjesečno. U prosjeku, nezaposlena osoba mogla bi tako imati ukupno i do 1.800 eura neto, što prema mišljenju vlade smanjuje motivaciju za traženje stalnog zaposlenja.
Fokus na obrazovanje i prekvalifikaciju
Kako bi se povećala zapošljivost osoba s niskom razinom obrazovanja (čak 45 % nezaposlenih ima samo osnovnu školu), vlada planira pojačati obrazovne mjere. Poseban naglasak bit će na osposobljavanju za rad u sektoru njege i tzv. “zelenim poslovima” (Green Jobs).
Također se uvodi novi model “vremena za usavršavanje”, kao zamjena za dosadašnju obrazovnu dopust, čime će se manje kvalificiranim osobama omogućiti stjecanje novih vještina i diploma.
