Connect with us

Austrija

AMS sve više blokira isplate novca za nezaposlene

Objavljeno

na

U Austriji i dalje raste broj obustava naknada za nezaposlene. Glavni razlog: korisnici AMS-a jednostavno ne odlaze na svoje obavezne termine.

Zabrinjavajući je razvoj događaja u Zavodu za zapošljavanje (AMS): u 2024. izrečeno je 162.435 obustava naknade za nezaposlene, što je povećanje od oko 4,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. S jedne strane, to se opravdava povećanjem broja nezaposlenih, ali s druge strane i činjenicom da je glavni razlog zabrana neopravdani nedolazak na ugovorene termine. To je bio slučaj u oko 52.600 slučajeva.

U oko 44.200 slučajeva naknade za nezaposlene bile su blokirane zbog izostanka s tečajeva, a u oko 34.100 sankcija razlog je bio odbijanje posla ili obuke. Uz to, naknade za nezaposlene blokirane su oko 30.000 puta jer su pogođeni napustili posao svojom krivnjom, odnosno dali otkaz bez pronalaska novog posla – međutim, ti su slučajevi umjereno pali za 6,7 ​​posto.

Na niskoj razini, ali s udvostručenjem slučajeva na oko 1.480, bilo je i obustava kad su ponude za posao odbijene zbog nespremnosti za rad. Inače, novu vladu čeka prava AMS bomba za nezaposlene: plavo-crna koalicija želi stegnuti remen nezaposlenima! Ukida se dodatno ograničenje primanja za osobe koje primaju hitnu pomoć ili su nezaposlene.

Advertisement

Austrija

U Austriji se predlaže da se bolovanja do tri dana oduzimaju od godišnjeg

Objavljeno

na

By

ecard

Na stolu je novi prijedlog: bolovanje kraće od tri dana više ne bi trebalo biti “dopušteno”, već bi se umjesto toga trebali oduzimati dani godišnjeg odmora.

Bolovanja su teret za domaće tvrtke (s oko 5,3 milijarde eura u 2022.), a kreativna i kontroverzna “rješenja” niču na sve strane, posebice posljednjih tjedana. Industrijski psiholog Andreas Hermann, na primjer, predložio je uvođenje “stope bolovanja od 25 posto, 50 posto ili 75 posto”.

“Primjer službenice banke koja je na bolovanju šest tjedana nakon operacije ramena sugerirao bi sljedeći scenarij. Nakon dva tjedna ona bi mogla biti dovoljno sposobna da bi mogla raditi skraćeno ili pola radnog vremena”, rečeno je.

“Unatoč ograničenju u ruci, mogla bi, primjerice, telefonirati ili biti podrška kolegama. Time bi se dobilo individualno rješenje koje bi pomoglo i tvrtki i zaposleniku – mogla bi raditi 50 posto, a 50 posto biti na bolovanju, “, kaže psiholog rada.

“Kada ste prehlađeni, obično možete neko vrijeme raditi dio svog posla kod kuće ‘online’”, rekao je Hermann, ali i istaknuo važnost individualne procjene. Općenito, međutim, svijet rada trebao bi ponovno postati malo fleksibilniji, uključujući i kada je riječ o propisima o bolovanju.

Drastičan prijedlog sada je stigao od predsjednika gastronomije Koruške gospodarske komore Stefana Sternada. Želi razgovarati o mogućnosti potpunog ukidanja kratkotrajnih bolovanja, jer oni koji boluju kraće od tri dana (moraju) umjesto toga uzeti godišnji odmor ili neplaćeno.

“Kratkotrajna bolovanja su problem koji si tvrtke više ne mogu priuštiti. Želio bih pokrenuti objektivnu raspravu o tome trebaju li uopće biti bolovanja kraća od tri dana – ili se to razdoblje nadoknađuje slobodnim danom, godišnji odmorom ili nešto slično”, rekao je Sternad.

Nastavi čitati

Austrija

Hrvat policajce u Austriji probao prevariti lažnim urinom

Objavljeno

na

By

32-godišnji Hrvat našao se u četvrtak kasno poslijepodne pod lupom policije jer je tijekom vožnje petljao po svom pametnom telefonu. Nakon što je vozač kamiona zaustavljen pored ceste, utvrđeno je da pokazuje “simptome mogućeg oštećenja od droga”, rekli su istražitelji.

Vozač kamiona vjerojatno je vjerovao da je dobro pripremljen za takav slučaj. I isprva je sve išlo po planu. Dobrovoljni test urina bio je negativan. Ali tada je prijevara konačno razotkrivena. “Policajci su utvrdili da je muškarac koristio lažni urin”, nastavili su istražitelji.

U drugom testu osumnjičenik je bio pozitivan na THC i kokain. “Klinički pregled od strane medicinskog službenika tada je otkrio oštećenje zbog uzimanja droga.”
Hrvatska vozačka dozvola mu je privremeno oduzeta. Slijede odgovarajuće prijave i visoke kazne!

Nastavi čitati

Austrija

Kickl: Želimo broj nula u sustavu azila

Objavljeno

na

By

U subotu je Herbert Kickl ušao u Pyramide Vösendorf pred okupljenim domaćim timom uz zvukove vijorenja zastava i poznate pjesme. FPÖ je tamo pozvao ljude na novogodišnji susret.

Prije govora “budućeg kancelara”, koji su s nestrpljenjem iščekivali njegovi obožavatelji, na redsu došli i ostali poznati političari iz stranke. Na pozornici su se tako mijenjali regionalni čelnici FPO-a Udo Landbauer (Donja Austrija), Mario Kunasek (Štajerska), Dominik Nepp (Beč) i Norbert Hofer (Burgenland) podigli su raspoloženje.

Potom se mikrofona uzeo Herbert Kickl. On uživa u trenutku, naglasio je predsjednik FPÖ-a. Kickl je u svom govoru pokazao spremnost za vladanje. Da je do FPÖ-a, mogli bi početi sutra. Karl Nehammer nije uspio, a ne FPÖ.

Blagdani kroativ

Kickl je na početku Nove godine rekao da njegovu stranku čeka početna iskra 2025.: “Znao sam da će me savezni predsjednik ponovno zvati.” Odbio je poziv na inauguraciju Donalda Trumpa zbog pregovora plavo-crne koalicije. “Ne mogu se vrtjeti po svjetskoj povijesti”, naglašava Kickl. Umjesto nje, u Washington će otputovati predstavnica FPÖ-a Susanne Fürst.

Kickl je zahvalio svom uspješnom timu Slobodarske stranke oko Uda Landbauera, Marija Kunaseka, Norberta Hofera i Dominika Neppa. “Prionuli smo raditi i naporno radili na sebi”, recept je za uspjeh čelnika FPÖ-a.

Njegov veliki cilj je transformirati plavi val uspjeha u crveno-bijelo-crveni val uspjeha. Recept za to je: domoljublje, sloboda, pravda i poštenje. Kickl naglašava da je zaštita okoliša na vrhu njegove agende, ali “bez klimatskog komunizma”. Tehnološka otvorenost i očuvanje prirode trebaju ići ruku pod ruku. Rekao je i da će biti zadovoljan kad broj nepoželjnih azila bude nula.

Umjesto toga, želi osigurati da tražitelji azila budu smješteni u blizini svojih zemalja porijekla, ali ne u Austriji. Kao i s proračunom, Kickl je pozvao na uravnotežen proračun za pitanja azila.

Nastavi čitati
LM