Austrija
Sezona putovanja kreće. Što se smije, a što ne smije prenijeti preko granice EU
U nastavku donosimo detaljan pregled što se smije, a što ne smije nositi preko granice kada putujete iz BiH u Hrvatsku.
Zbog blagdana Svih svetih i Dana mrtvih i školskih praznika se očekuje pojačan promet na cestama. Uvećan broj vozila može se očekivati na graničnim prijelazima BiH s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom.
Ako ovih dana planirate iz BiH, budite oprezni i ne dopustite da vam neinformiranost isprazni novčanike. Donosimo detaljan pregled što se smije, a što nikako ne smije nositi preko granice kada iz BiH ulazite u Hrvatsku. I dok su nekada iz domovine odlazili punih vrećica, uglavnom suhog mesa, kobasica, sireva, tradicionalnog domaćeg alkoholnog pića, više kutija cigareta…, danas je to prošlost, i to najviše zbog strogih kontrola na granicama. Neki su se, pak, podsjetimo se ranijih slučajeva, oglušili na stroge zabrane pa platili velike iznose kazni, piše večernji.ba.
Javnost se sjeća putnika koji je pokušao iz BiH u Hrvatsku prevesti 7,5 kilograma suhog mesa i 34 kutije cigareta. Ni jedan od navedenih proizvoda nije prijavljen carini pa je putniku sve oduzeto, a uz to je morao platiti kaznu od 1650 eura. Jedan putnik kažnjen je zbog 10 glavica kupusa s čak 680 eura, odnosno oko 1327 KM.
Nije se dobro proveo ni putnik koji je iz BiH ponio 7 kilograma ljutih kobasica. On je zbog toga morao platiti čak 1858 eura, odnosno 3644 KM. Sličnih primjera bilo je puno, a kako se i vi ne biste našli ekspresno ispražnjenog novčanika, dobro se informirajte što smijete, a što ni za “živu glavu” ne smijete unijeti u Hrvatsku. Kako se navodi na službenoj stranici Carinske uprave Republike Hrvatske, iz trećih zemalja, kojima pripada i BiH, ne smije se unijeti ni gram mesa, mlijeka i njihovih proizvoda.
Za razliku od nekadašnjih 10 kutija cigareta, danas se mogu unijeti samo dvije. Proizvoda iz ribarstva (uključujući svježu, sušenu, kuhanu, osoljenu ili dimljenu ribu i određene ljuskare ili mekušce poput kozica, rakova, neživih dagnji i neživih kamenica), pod uvjetom da je svježa riba eviscerirana (izvađena joj je utroba), moguće je unijeti 20 kilograma.
Proizvoda životinjskog podrijetla, poput meda, jaja, mesa puževa, žabljih krakova, u Hrvatsku je moguće uvjeti u težini od 2 kilograma. Isto toliko moguće je unijeti mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad, kao i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga.
Moguće je unijeti i dva kilograma hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga uz uvjete da ne zahtijevaju držanje u hladnjaku prije otvaranja, da je riječ o komercijalno upakiranom proizvodu s jasnom oznakom proizvođača (proizvod ne smije biti pripremljen kod kuće) te pakiranje nije otvarano, osim ako se proizvod trenutačno koristi), navodi se na stranici carinske uprave Hrvatske.
Neke namirnice moguće je unijeti bez ograničenja, navodi se na stanici, a to su kruh, kolači, keksi, vafli i oblatne, dvopek, tostirani kruh i slični prepečeni proizvodi s manje od 20% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu, tako da je sav sirov proizvod denaturiran.
Informiranost i oprez
Među proizvodima koji se mogu unijeti u neograničenim količinama u Hrvatsku su koncentrati juhe i poboljšivači okusa pakirani za krajnjeg potrošača s manje od 50 posto ribljih ulja, praha ili ekstrakata koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu, tako da je sav sirov proizvod denaturiran (npr. temeljci i začini pakirani za krajnjeg korisnika koji sadrže manje od 50 posto ribljih ulja, praha ili ekstrakata), jasno je navedeno na popisu onoga što smijete/ne smijete unijeti u Hrvatsku.
Iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH su još lani najavili i pojačane mjere na bh. granicama. Iz UNO-a BiH ranije su za medije objasnili kako se te kontrole odnose na putnike i robe te kontrolu gotovine koja se prenosi preko granice. Apelirali su i na sve putnike da prijave Carinskoj službi sve što prenose preko granice, a vrjednije je od 600 KM kada je u pitanju unos robe u carinsko područje BiH, odnosno sve što je više od 20.000 KM kad je u pitanju prijenos novca preko granice, kako ne bi počinili prekršaj.
Navode kako sve prekršaje, pa tako i carinske, rješavaju nadležni sudovi koji u konačnim odlukama utvrđuju postojanje prekršaja i izriču kaznu. Ako ovih dana planirate preko granice, budite oprezni i ne dopustite da vam neinformiranost isprazni novčanike.
Austrija
Dvije tisuće Bečana nasjelo na prevaru pa izgubili novac, policija upozorava
Linija za pomoć u slučaju kibernetičkog kriminala pokrenuta je u Beču prije dvije godine i služi kao prva kontaktna točka za slučajeve kibernetičkog kriminala. Od tada je 2080 ljudi zbrinuto zbog mogućih slučajeva prijevare.
Samo ove godine na telefon za pomoć već se obratilo više od 1000 slučajeva, priopćeno je iz gradske uprave. Procjena je pokazala da je cyber prijevara bila razlog konzultacija u oko 55 posto slučajeva. To posebno uključuje gubitak novca i podataka na mreži.
S oko jedanaest posto svaki, pokušaji krađe identiteta i ucjene putem e-pošte dva su druga najveća čimbenika u zahtjevima za pomoć. Ostali aspekti uključuju zaštitu podataka i zlonamjerni softver.
Telefonsku liniju za pomoć u borbi protiv kibernetičkog kriminala provodi gradska služba grada Beča. Početna pomoć se nudi u pozivnom centru. Ako je potrebno, linija za pomoć u borbi protiv kibernetičkog kriminala uputit će vas na pravo mjesto za daljnje savjete.
“Online kriminal jedna je od mračnih strana digitalizacije”, kaže gradski vijećnik za digitalizaciju Ulli Sima (SPÖ). Uz besplatnu liniju za pomoć u slučaju kibernetičkog kriminala, grad već dvije godine nudi jednostavnu i pouzdanu prvu kontaktnu točku koja pruža brzu podršku u slučaju sumnje na kibernetički kriminal, rekao je Sima.
Telefon za pomoć dostupan je na 01/4000-4006 od ponedjeljka do petka (radnim danom) od 7:30 do 17:00 sati. Iz Grada ističu da u slučaju sumnje treba odmah obavijestiti policiju.
Austrija
Austrija: Zbog novih poreznih olakšica gotovo svima će u 2025. godini porasti plaće
Zbog djelomičnog ukidanja hladne progresije, koje je već provedeno prethodnih godina, od 2025. povećavaju se i granice poreza na plaće i dohodak. Ovo povećanje granica tablice poreza na plaće (isključujući najvišu poreznu stopu za dohodak iznad milijun eura) znači i povećanu granicu oslobođenja od poreza. To je 13.308 eura godišnje za 2025. godinu (ove godine 12.816 eura).
Da bi se mogao izračunati stvarni neto prihod od 2025. godine, još uvijek nedostaje brojka aprecijacije za nadolazeću godinu. Iznos doprinosa za socijalno osiguranje i najviša osnovica doprinosa također se temelji na tome. Uzimajući u obzir aprecijaciju od 1.063 od iduće godine, najveće godišnje povećanje iznosi oko 330 eura neto, prenosi kroativ.at
No, treba uzeti u obzir i da, kao i prošle godine, mnogi zaposlenici mogu očekivati značajna povećanja plaća zbog kolektivnog ugovora i pregovora o plaćama koji se održavaju najesen. To znači da će se bruto dohodak također u mnogim slučajevima povećati od 2025. nadalje.
Neue Lohnsteuertabelle ab 2025
So sieht die neue Lohnsteuertabelle ab 2025 aus:
Einkommen (2025) | Einkommen (2024) | Steuersatz (2025) | Steuersatz (2024) |
---|---|---|---|
bis 13.308 Euro | bis 12.816 Euro | 0 % | 0 % |
bis 21.617 Euro | bis 20.818 Euro | 20 % | 20 % |
bis 35.836 Euro | bis 34.513 Euro | 30 % | 30 % |
bis 69.1660 Euro | bis 66.612 Euro | 40 % | 40 % |
bis 103.072 Euro | bis 99.266 Euro | 48 % | 48 % |
bis 1.000.000 Euro | bis 1.000.000 Euro | 50 % | 50 % |
ab 1.000.000 Euro | ab 1.000.000 Euro | 55 % | 55 % |
Austrija
“Imam puno prekovremenih sati”: Evo što možete napraviti u Austriji
U Austriji je, baš i kao i u nekim drugim državama moguće raditi prekovremeno, no postoje jasne zakonske regulative koje definiraju isti te jasni zakoni koji vrijede za plaćanje odnosno vrednovanje prekovremenog rada. Što je onda prekovremeni rad? Prekovremeni rad je kada radite više od zakonski dopuštenog normalnog tjednog radnog vremena (obično 40 sati) ili normalnog dnevnog radnog vremena (obično 8 sati).
Uobičajeno radno vrijeme može se drugačije rasporediti ili produžiti u okviru zakonskih mogućnosti – ne mora uvijek biti 8 sati dnevno i 40 sati tjedno. Ako postoji povećana potreba za radom, dopušteno je 20 sati prekovremenog rada tjedno. Dnevno radno vrijeme ne može trajati duže od 12 sati, a tjedno 60 sati, uključujući prekovremeni rad.
Međutim, isto tako, tjedno radno vrijeme ne smije biti duže od 48 sati u prosjeku tijekom 17 tjedana. Prekoračenje ograničenja od 12 dnevno ili 60 sati tjedno dopušteno je pod određenim uvjetima i samo u iznimnim slučajevima, npr. mora postojati spremnost za rad uz odobrenje inspekcije rada.
Kada se može odbiti prekovremeni rad bez ikakvih opravdanja
Ako imate važne razloge, npr. čuvanje djeteta ili hitan pregled kod liječnika, ne morate raditi prekovremeno. Vaši razlozi moraju nadjačati interese tvrtke. Međutim, ako ste već radili 50 sati tjedno ili 10 sati dnevno, možete odbiti daljnji prekovremeni rad za taj tjedan ili dan bez opravdanja.
Ne smijete biti u nepovoljnom položaju zbog odbijanja takvog prekovremenog rada – osobito u pogledu plaće, mogućnosti napredovanja i premještaja. Ako ste dobili otkaz zbog odbijanja prekovremenog rada, možete osporiti otkaz na sudu u roku od 2 tjedna!
Koliko sam plaćen za prekovremeni rad?
Dobivate najmanje dodatak od 50 posto za svaki sat prekovremenog rada – bez obzira na to je li prekovremeni rad plaćen ili ste ugovorili slobodno vrijeme (Zeitausgleich) umjesto toga. U slučaju nadoknade/izravnavanja vremena (Zeitausgleich), dobit ćete dakle 1,5 sat nadoknade vremena za jeda sat prekovremenog rada.
U mnogim kolektivnim ugovorima, primjerice, predviđeni su viši dodaci za rad noću, praznikom i nedjeljom. (Ponegdje i 100 ili čak i više posto, ali ovisi o kolektivnom ugovoru).
Dogovor o plaćanju prekovremenog rada u omjeru 1:1 je zabranjen! Ako ste slučajno sklopili takav ugovor, poslodavac svejedno mora platiti dodatak za prekovremeni rad ili dati više slobodnog vremena umjesto toga.
Osnovno pravilo je: Prekovremeni rad se plaća. Slobodno vrijeme umjesto novca dobivate samo ako ste pristali na to. Možete se dogovoriti i za kombinaciju, na primjer da vam se plati osnovni sat i dobijete slobodno vrijeme umjesto doplate.
Dogovor, bilo novčani ili slobodni, može se sklopiti pismeno ili usmeno.
Ostatak informacije vezanih za prekovremeni radi i prekovremene sate možete pronaći ovdje.