Austrija
Bečki štandovi s kobasicama proglašeni nematerijalnom kulturnom baštinom UNESCO-a
Štandovi s kobasicama godinama krase bečki krajolik, a sada su dio UNESCO-va popisa nematerijalne kulturne baštine. Veliko je to priznanje i čast za Beč i njegove stanovnike koji svakodnevno uživaju u ovoj ukusnoj tradiciji. Inicijativa da se štandovi s kobasicama nađu na ovoj prestižnoj listi pokrenuta je sredinom lipnja, a Grad Beč i Bečka gospodarska komora snažno su je podržali.
Štand s kobasicama mjesto je okupljanja, kulinarske raznolikosti i bogatstva što ga čini neizostavnim dijelom bečke svakodnevice, a njegova povijest seže u doba Austro-Ugarske kada su mobilne kuhinje i prodajni štandovi ratnim invalidima nudili izvor prihoda. Od 1969. godine štandovi s kobasicama dobivaju mogućnost stalne lokacije, čime se u gradu učvršćuje njihov kulturni značaj. Bečani se na štand s kobasicama upućuju na povratku iz kazališta ili ga biraju kao mjesto za ručak. Novo priznanje potvrđuje koliko je ova institucija važan ambasador bečke kulture.
Da su štandovi s kobasicama duboko ukorijenjeni u lokalnu kulturu jasno pokazuje karakterističan humor, ali i vokabular koji nastaje u njihovoj blizini. Osim toga, štandovi su nezaobilazan dio pop-kulture, o njima se piše u književnosti, čest su predmet umjetničkih djela, a mogu se pronaći i na kazališnim daskama.
Zbog stalne gastronomske prilagodbe potražnji posjetitelja broj je štandova s kobasicama u Beču nažalost sve manji. U austrijskoj ih je metropoli do 2010. bilo 500-tinjak, a danas ih je oko 120. Održivo proizvedena hrana te inicijative kao što je „Noć štandova s kobasicama” čuvaju kulturu ovih posebnih mjesta okupljanja. U Beču čak postoji Udruženje za promicanje kulture štandova s kobasicama.
Vlasnici bečkih štandova s kobasicama uglavnom su mala obiteljska poduzeća s dugogodišnjom tradicijom u gastronomiji ili mesarstvu. Najstariji štand s kobasicama „Leo” otvoren je 1928. godine, a Bečani ga rado posjećuju i dan-danas.
Na bečkim štandovima s kobasicama okupljaju se sve generacije i društveni slojevi čime se stvara bliskost, jednakost te osjećaj zajednice.
Austrija
Na AMS-u ste u Austriji i hoćete na odmor – evo koja pravila vrijede
Smiju li korisnici AMS-a zimi ići za blagdane kući, ljeti na more ili posjetiti obitelj u inozemstvu? Pitanje je to koje se u Austriji često postavlja, a ujedno je i pitanje na koje svi imaju neformalni ili neslužbeni odgovor. U razgovoru za austrijski dnevni liste “Heute” prvi čovjek AMS-a Johannes Kopf bio je jasan po tom pitanju.
Na pitanje smiju li korisnici AMS-a i ljeti ili zimi ici na odmor, stručnjak za tržište rada kaže: “Smiju, ali moraju se odjaviti s AMS-a za vrijeme godišnjeg odmora. Zakon o osiguranju za slučaj nezaposlenosti to jasno regulira. Naravno da se možete ići na ljetovanje ili zimovanje, ali za to vrijeme nećeš dobiti naknadu za nezaposlene. Zakon o osiguranju za slučaj nezaposlenosti propisuje da moraš biti u Austriji, a kako mi nemamo more, imamo u isto vrijeme sjajna kupališta na jezerima.”
Austrija
Kako u Austriji prijaviti bolovanje i koja su pravila
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
Austrija
Evo kada počinje isplata Familienbeihilfe u veljači
Mnoge obitelji u Austriji već čekaju isplatu obiteljskog dodatka za ovaj mjesec.
Oko dva milijuna djece u Austriji svaki mjesec prima obiteljske dodatke. Povlastice tzv. Fonda za izjednačavanje tereta obitelji (FLAF), iz kojeg se uz doplatak isplaćuju i doplatci za njegu djeteta, među najvažnijim su naknadama za potporu obitelji.
Isplate se vrše mjesečno počevši od 6. u mjesecu. Međutim, datumi se mogu promijeniti zbog vikenda ili praznika. Ovaj mjesec isplata će biti u četvrtak 6. veljače.
| Leistung | Termin |
|---|---|
| Familienbeihilfe (Februar 2025) | 06.02.2025 (Donnerstag) |
Od siječnja 2025. obiteljski dodaci u Austriji povećani su za 4,6 posto. Ovo povećanje utječe i na druge socijalne i obiteljske naknade. Kao rezultat toga, iznosi isplata po djetetu će se povećati, kao i ocjenjivanje braće i sestara i porezne olakšice.
Za obitelji to znači povećanje sa sadašnjih 132,30 eura na 191,60 eura na 138,40 eura do 200,40 eura mjesečno po djetetu – ovisno o dobi djeteta. Osim toga, porezni kredit za djecu, koji se prenosi zajedno s obiteljskim doplatkom, povećat će se na 70,90 eura. To iznosi do 271,30 eura mjesečno za jedno dijete (plus 11,90 eura). To znači dodatnih 142,80 eura obiteljskog dodatka godišnje.
| Alter des Kindes | 2024 | 2025 * |
|---|---|---|
| ab Geburt | 132,30 Euro | 138,40 Euro |
| ab 3 Jahren | 141,50 Euro | 148,00 Euro |
| ab 10 Jahren | 164,20 Euro | 171,80 Euro |
| ab 19 Jahren | 191,60 Euro | 200,40 Euro |
