Ekonomija
Industrijsko udruženje: Za teškoće u industriji kriv je neodgovorno visoki dogovor o plaćama posljednjih godina
U srijedu je njemački dobavljač automobila Schaeffler najavio da će zatvoriti svoju tvornicu u Berndorfu, u Donjoj Austriji, krajem sljedeće godine. Pogođeno je 450 zaposlenika. Ranije se doznalo da je tradicionalna gornjoaustrijska tvrtka KTM pala u stečaj. Podružnica Pierer Mobility trenutačno priprema zahtjev za postupak restrukturiranja u samoupravi, a i sada su iz Siemensa poručili da zatvaraju svoju tvornicu za industrijsko napajanje koja se nalazi u Beču.
Industrijsko udruženje (IV) oglasilo je uzbunu u četvrtak. “Svakog dana primamo nove vijesti iz tvrtki koje zapadaju u teškoće. “Zatvaranja tvornica, smanjenja radnih mjesta, pregovori o smanjenju plaća i bankroti su u porastu”, rekao je predsjednik IV-a Georg Knill u izjavi za javnost. “Mjesecima upozoravamo na slične scenarije – što se sada treba dogoditi da se konačno poduzmu protumjere?”, upitao je političare.
Sa stajališta predstavnika industrije, razlozi su “mnogi, a nažalost i domaći”. Knill se posebno osvrnuo na “visoku inflaciju i neodgovorno visoke dogovore o plaćama posljednjih godina”. Knill je izračunao da su jedinični troškovi rada u ovoj zemlji od 2021. porasli za 30,2 posto, ali samo za 14,3 posto u Njemačkoj i samo za 7,1 posto u Italiji. Zbog toga lokalna konkurentnost trpi.
Knillova usporedba lokalnog i njemačkog sustava kolektivnog pregovaranja odmah je izazvala bijes sindikata. IV se diskvalificira kao partner za aktivnu lokacijsku i industrijsku politiku s “navodnim argumentima”, rekao je šef proizvodnog sindikata (PRO-GE), Reinhold Binder. Ta se dva sustava ne mogu uspoređivati; u njemačkoj metalnoj i elektroindustriji se u velikim dijelovima primjenjuje 35-satni tjedan.
“Osim toga, ključni ekonomski pokazatelji u prošlosti su bili drugačiji, a stope rasta austrijske industrije bile su daleko veće od onih u Njemačkoj. Da je analiza IV bila točna, tada bi Njemačka sada bila ekonomski pokretač, a ne u kriznom stanju”, rekao je Binder.
Troškovi energije u Austriji također su porasli značajnije od 2020. nego plaće u industriji. “Ponašati se kao da kolektivne ugovore o plaćama nisu dogovorili socijalni partneri, nego da ih diktiraju sindikati, nije realno”, kaže Binder. Pretpostavlja da IV “zapravo namjerava postupno obezvrijediti plaće zaposlenika”. Izjave predsjednika IV bile su “zadnje klase” i odgovaraju “post-truth propagandi”.
Ekonomija
Veliki porast cijena u Austriji: Evo gdje još možete uštedjeti
Od 1. travnja, u Austriji su cijene ponovno porasle, a među glavnim poskupjenjima su i tarife za mobitele i internet. Ovo je posljedica loše proračunske situacije zemlje, koja se suočava s manjkom od 6,4 milijarde eura.
Uz povećanje poreza i smanjenje subvencija, poput onih za električna vozila i fotonaponske sustave, cijene mnogih usluga su prilagođene inflaciji, uključujući i mobitel i internet. Oko polovice postojećih tarifi za mobitele i dvije trećine internet tarifa poskupjet će od travnja.
Stručnjak za telekomunikacije, Jonas Maurer, savjetuje da se svi korisnici starijih ugovora prebace na povoljnije opcije, jer novi ugovori obično nude bolje uvjete. Preporuča se provjeriti sve tarife nakon isteka minimalnog trajanja ugovora, jer novi korisnici često mogu ostvariti bolje uvjete, donosi Heute.
Uštede prema vrsti korisnika:
- Basic korisnici (do 500 minuta, 500 SMS-a i 10 GB podataka) mogu uštedjeti do 85 eura godišnje.
- Prosječni korisnici (do 1000 minuta, 500 SMS-a, 25 GB) mogu uštedjeti oko 75 eura godišnje.
- Intenzivni korisnici (više od 2000 minuta, 1000 SMS-a, neograničeni podaci, 5G) mogu uštedjeti do 132 eura godišnje.
Uštede na internetu:
- Prosječni korisnici (2 osobe, 80 Mbit/s) mogu uštedjeti oko 305 eura godišnje.
- Intenzivni korisnici (brzina preuzimanja barem 150 Mbit/s) mogu uštedjeti do 421 eura godišnje.
Povećanja cijena:
- A1 povećava cijene za 2,9%, a Magenta za do 2,91%.
- Tri je odlučio ne povećati cijene jer inflacija nije premašila određeni prag.
Maurer napominje da postoje i tarife bez klauzule o usklađivanju s inflacijom koje se mogu filtrirati i odabrati na specijaliziranim stranicama.
Ekonomija
Broj nezaposlenih u ožujku porastao na gotovo 400.000
Prema najnovijim podacima, krajem ožujka 2025. godine u Austriji je bilo registrirano 397.100 nezaposlenih ili osoba na obuci putem Zavoda za zapošljavanje (AMS). Od toga je 316.300 ljudi bilo nezaposleno, dok je oko 80.700 bilo uključeno u AMS-ove obrazovne programe.
U usporedbi s ožujkom prošle godine, broj nezaposlenih i osoba na obuci porastao je za 7,4%, što je 27.400 osoba više. Stopu nezaposlenosti na kraju ožujka povećala se za 0,5 postotnih poena na 7,4%.
Najveći porast nezaposlenosti zabilježen je u industriji, posebno u sektoru proizvodnje (+14,9%), zdravstvenim i socijalnim uslugama (+14%) te ugostiteljstvu i hotelijerstvu (+12,8%). Smanjenje broja nezaposlenih zabilježeno je u građevinskoj industriji (-4%).
Kao odgovor na ove brojke, političari traže veće mjere za suzbijanje nezaposlenosti, uključujući dodatne investicije u tržište rada i reforme.
Ekonomija
Svaki četvrti radnik ima problem neisplaćenih prekovremenih sati u Austriji
Prema podacima iz 2024. godine, 42,3 milijuna prekovremenih i dodatnih radnih sati u Austriji nije bilo plaćeno niti kompenzirano na neki drugi način, što čini oko četvrtine svih odrađenih prekovremenih sati. Predsjednica Austrijske radničke komore (AK) Renate Anderl istaknula je ovu zabrinjavajuću pojavu na konferenciji za novinare, pozivajući na strože sankcije za poslodavce koji ne ispunjavaju svoje obveze prema radnicima.
Anderl je naglasila da neplaćeni prekovremeni rad ne šteti samo radnicima, već također negativno utječe na privatnu potrošnju, što dodatno pogoršava trenutnu ekonomsku situaciju. Zbog “krađe plaća” država gubi dodatne prihode, što je osobito važno u kontekstu trenutnog proračunskog deficita. Prema njezinim procjenama, gubitak poreza na dohodak zbog neplaćenih prekovremenih sati iznosi oko 960 milijuna eura, dok gubitak za socijalno osiguranje iznosi približno 330 milijuna eura.
Također, primijećeno je opadanje moralnih standarda među poslodavcima, dok je spremnost radnika za rad na vrlo visokom nivou. Iako je broj odrađenih prekovremenih sati u 2024. godini smanjen za 7 posto u odnosu na prethodnu godinu, udio neplaćenih prekovremenih sati se povećao. Dok je 2020. godine oko 14 posto odrađenih prekovremenih sati bilo neplaćeno, danas taj postotak iznosi oko 25 posto. Žene su, kako se navodi, češće pogođene neplaćenim prekovremenim radom – gotovo svaka treća prekovremena satnica koju odrade žene nije plaćena, dok je među muškarcima taj postotak 23 posto.
Anderl poziva na hitne mjere, uključujući uvođenje “kaznenih naknada od 100 posto” za poslodavce koji ne kompenziraju zaslužene prekovremene sate te potrebu za povećanjem broja inspektora rada i zakonskom zabranom isteka roka za isplatu naknada za prekovremeni rad. Sindikalna organizacija (ÖGB) također podržava zahtjev za strože sankcije prema poslodavcima koji ne poštuju prava radnika.
