Austrijsko stanovništvo raste isključivo zahvaljujući doseljavanju – pokazuje novo Statističko godišnje izvješće o migracijama i integraciji 2025, koje su u srijedu u Beču predstavili ministrica za integraciju Claudia Plakolm (ÖVP) i Stephan Marik-Lebeck iz austrijskog zavoda za statistiku (Statistik Austria).
Povijesni rast unatoč negativnom prirodnom prirastu
Prema podacima za 2024. godinu, 27,8 posto stanovništva Austrije čine osobe s migracijskom pozadinom – bilo da su sami doseljenici ili djeca doseljenika. U apsolutnim brojkama riječ je o otprilike 2,51 milijun ljudi.
U usporedbi s 2015. godinom, kada je u zemlji živjelo oko 1,81 milijun osoba s migracijskim porijeklom, to je porast od čak 696.100 ljudi, odnosno 38,4 posto.
„Bez migracije, Austrija bi se po broju stanovnika dugoročno vratila na razinu iz 1950‑ih“, upozorio je Marik‑Lebeck. Prema projekcijama Statistik Austria, ukupan broj stanovnika mogao bi do 2069. godine premašiti granicu od deset milijuna, a do 2080. porasti na 10,2 milijuna – što je 11 posto više nego danas.
Osjećaj pripadnosti Austriji raste
Istraživanje je pokazalo i kako se novodoseljeni sve snažnije identificiraju s novom domovinom. Više od tri četvrtine ispitanika (75,7 %) izjavilo je da se osjeća dijelom austrijskog društva.
Najvišu razinu pripadnosti iskazali su ispitanici rođeni u Siriji (83,6 %), Bosni i Hercegovini (79,8 %) te Somaliji (78,3 %). Najniži postotak zabilježen je među osobama rođenima u Ukrajini – njih 64,7 % osjeća pripadnost Austriji.
Istodobno, gotovo polovica ispitanika rođenih u inozemstvu (46,6 %) i dalje gaji snažnu povezanost s domovinom porijekla. Najmanju vezanost prema zemlji podrijetla pokazali su ispitanici iz Afganistana (37,2 %) i Ruske Federacije (32 %).
Poziv na veću integraciju
Ministrica Plakolm iskoristila je predstavljanje izvješća za još jedan apel:
„Tko dugoročno želi ostati na distanci, ne može biti stvarni dio društva. Potrebna nam je iskrena spremnost na integraciju,“ poručila je.



