Srpska televizija „Pink“ predstavila je plan za snimanje nove serije „Jugoslavenka“, čijih ukupno 140 epizoda će se snimati na otoku Hvaru i u jednom studiju nadomak Beograda. Uz mnoštvo srpskih glumaca, jedan poznati hrvatski glumac će biti među glavnim glumcima.
„Jugoslavenka“ će se snimati skoro pet tjedana na Hvaru i okupit će srpske glumce Ivanu Dudić, Mihajla Jovanovića, Leopomira Ivkovića i Miodraga Milovanova, a poznati hrvatski glumac Petar Ćiritović će također biti među glavnim glumcima. Angažman još nekih hrvatskih glumaca je još u pregovorima, a ova serija je potpis poznatog producenta sapunica i nekadašnjeg vlasnika producentske kuće „Ava“ Romana Majetića.
Majetićeve serije „Villa Maria“, „Ponos Ratkajevih“, „Obični ljudi“ i „Ljubav u zaleđu“ su prije nekoliko godina bili veliki uspjesi na HRT-u. Njegova nova serija će se snimati od 1. srpnja do 5. kolovoza u selima iznad Jelse (Pitve, Humac i Vrisnik).
„Nema smisla da vam govorim o prirodnim ljepotama Hvara, o mogućnostima koje taj otok ima za filmska snimanja, ne samo ovog projekta, nego bilo kojeg filma ili serije čija je priča smještena na Mediteran. Nažalost, većina takvih produkcija odlučuje se za Grčku zbog vrlo jednostavnog razloga: neusporedivo je jeftinija“, izjavio je Majetić za „Slobodnu Dalmaciju“. Iako je Grčka bila prvobitni plan, zbog situacije s pandemijom koronavirusa, odluka je pala na Hvaru.
Priča serije se kreće od 1916. godine i svojevrsni je spin-off serije „Crveni mesec“, koja upravo ovih dana završava s emitiranjem u Srbiji: „Priča Crvenog meseca počinje na završetku Balkanskih ratova, u svijetlom trenutku srpske povijesti u kojem, nakon oslobođenja teritorija, postaje respektabilna država (stanovništvo i teritorij se učetverostručio, što je stvorilo osnove za snažan gospodarski rast). Nažalost, to je razdoblje kratko trajalo, svega 11 mjeseci, do početka Prvog svjetskog rata. Jugoslovenka počinje u sasvim suprotnoj atmosferi: 1916. Srbija je okupirana, njezina vojska nalazi se u Grčkoj, nakon povlačenja preko Albanije u kojoj je umrlo više od 200 tisuća ljudi (manji dio njih u borbi, većinom od bolesti, hladnoće i gladi). Nije samo Srbija u teškoj situaciji, u to vrijeme i njezini saveznici gube rat. Povijesni dio priče prati razvoj ratne situacije, preokret na bojištu u kojem je izuzetno važnu ulogu odigrala srpska vojska probojem Solunskog fronta, zatim oslobođenje zemlje i na kraju stvaranje nove države. Fiction dio je priča o dvije obitelji; jedna od njih predstavlja vrijeme koje polako nestaje, u kojem su temeljne vrijednosti bile čast, poštenje i ugled, a drugi su predstavnici novog doba, koji svoj prosperitet temelje na korupciji i zakulisnim intrigama.“
Antonio Šećerović
Foto: Alex Holyoake / unsplash