“Neprihvatljivo je da banke stalno povećavaju stope zaduživanja, a ostavljaju kreditne stope na nuli. Ovdje se zarađuje na račun potrošača”, naglasio je u utorak ministar Johannes Rauch. Ministarstvo socijalne skrbi stoga je sada zadužilo Udrugu za informiranje potrošača (VKI) na skupnu tužbu protiv bankarskog sektora. Uvjeren je da će te “neprimjerene poslovne prakse” biti zakonom zabranjene, rekao je Rauch.
Kamatne stope ovise o mnogim čimbenicima na globalnom financijskom tržištu. U slučaju kredita, one se obično prosljeđuju potrošačima uz nadoplatu. S tekućim računima banke postupaju drugačije. Debitna kamatna stopa je promjenjiva i raste s porastom kamatnih stopa na tržištu novca. Kreditne kamate ostaju fiksne na nuli, čak i ako bi kamatne stope na tržištu novca nastavile rasti.
Na internetskoj stranici za usporedbu tekućih računa koju vodi Radnička komora, kamate za prekoračenja u austrijskom bankarskom sektoru bile su između 6,75 i 13,25 posto. Kreditne kamate na stanje računa uglavnom su 0, 0,01 ili 0,02 posto. Postoje samo dva “outliera” s 0,125 i 1,5 posto, ovisno o obliku računovodstva i saveznoj državi. Još u lipnju je Bank Austria, kao tržišni lider, upozorena u ime cijele industrije, ali nije bila spremna izdati dobrovoljnu izjavu o prekidu.
“Očito je da ovakva poslovna praksa utječe na cjelokupno austrijsko bankarstvo”, kritizirao je Rauch. “Stoga sam zadužio VKI da protiv toga poduzme sudske postupke.” Prvostupanjska odluka očekuje se ove godine.
Prema Ministarstvu zaštite potrošača, nulte kamate na tekuće račune bile su objektivno opravdane sve dok su kamate na tržištu novca bile vrlo niske ili čak negativne. Ali nakon povećanja kamata u proteklih nekoliko mjeseci, banke sada štede znatne troškove refinanciranja. U lipnju je tromjesečni Euribor, po kojem banke jedna drugoj posuđuju kratkoročni novac na tržištu novca, već iznosio 3,48 posto.
Rauch: „Potrošači ovise o tekućem računu. Tu ovisnost banke koriste u svojoj poslovnoj politici. Riječ je o ozbiljnom kršenju načela jednakog postupanja i bilateralnosti te, prema našoj pravnoj ocjeni, u svakom slučaju to mora biti nedopustivo. Ne može biti da od uzlaznog trenda na tržištu novca profitiraju samo banke.”
Ministarstvo će stoga u rujnu 2023. godine ponovno razmotriti stanje s kamatama na štednju i tada odlučiti hoće li se poduzeti zakonske mjere i na kamatama na štednju.
