Ukrajinska vlada nedavno je primila formalnu, službenu poruku od američkog State Departmenta nakon što su ukrajinski napadi na rusku luku Novorosijsk utjecali na američke interese u Kazahstanu, rekla je ukrajinska veleposlanica u SAD-u Olha Stefanišina.

Većina kazahstanske nafte šalje se u Novorosijsk radi izvoza. Stefanišina, govoreći na četvrtu godišnjicu ruske invazije punog razmjera 24. veljače 2022., odbila je iznijeti pojedinosti o formalnoj diplomatskoj poruci State Departmenta, ali je rekla da je fokus bio na napadima koji utječu na američke interese, a ne na zaustavljanju napada na rusku energetsku infrastrukturu.

“Iz State Departmenta smo čuli da bismo se trebali suzdržati od napada na američke interese”, rekla je novinarima.

Upozorenje Ukrajini

“Ovo obraćanje nije bilo povezano s poticanjem Ukrajine da se suzdrži od napada na rusku vojnu i energetsku infrastrukturu. Bilo je povezano s činjenicom da je tamo pogođen američki gospodarski interes.”

Rekla je kako je incident jasno pokazao da Ukrajina nije uspjela uspostaviti podjednako bliske ekonomske veze sa SAD-om u desetljećima od svoje neovisnosti nakon raspada Sovjetskog Saveza, te da je odlučna to promijeniti.

Njezina dužnost veleposlanice usmjerena je na suradnju sa SAD-om radi postizanja mirovnog sporazuma, ali i na to da Ukrajina izgradi održive i dugotrajne američke ekonomske interese u Ukrajini, rekla je, dodajući da bi to njezinoj zemlji pružilo jedno od najmoćnijih sigurnosnih jamstava.

Dvodnevni mirovni pregovori u Ženevi između Ukrajine i Rusije prošlog tjedna nisu donijeli napredak, prenosi Hina.

The post Amerika poslala upozorenje Ukrajini first appeared on KROATIV.AT.

Prema nedavnom istraživanju, neutralnost Austrije je “potkopana” za većinu Austrijanaca. U slučaju napada većina ljudi ne bi posegnula za oružjem.

51 posto Austrijanaca smatra da Austrija “više nije neutralna, te da je neutralnost potkopana”. To je rezultat ankete povodom druge godišnjice rata u Ukrajini. Ipak, 78 posto ispitanih zalaže se za očuvanje neutralnosti.

31 posto ispitanih strahuje od ruskog napada u slučaju pobjede u Ukrajini. Međutim, 41 posto ne bi “ni pod kojim uvjetima” obranilo Austriju oružjem u hitnim slučajevima.

U anketi koju je proveo Unique Research u ime nakladničke kuće Pragmaticus, 16 posto je izjavilo da bi svoju zemlju u slučaju napada na Austriju “svakako” branili oružjem. Samo 15 posto je za zamjenu neutralnosti Austrije novim konceptom sigurnosti. Većina ne dijeli strah da bi Rusija mogla napasti Austriju. Međutim, rat u Ukrajini još uvijek izaziva “jaku” ili “donekle” zabrinutost kod dvije trećine ispitanika. Samo osam posto uopće nije zabrinuto.

Gotovo svaki četvrti izrazio je mišljenje da je NATO svojim širenjem na istok “isprovocirao” ruski napad. 55 posto, pak, mišljenja je da se napad “ne može ničim opravdati”. Polovica Austrijanaca u anketi rekla je da će “definitivno” ili “donekle” nastaviti podržavati Ukrajinu. 42 posto, s druge strane, sklono je ili snažno odbija daljnju potporu.

Mišljenja o sankcijama Rusiji također su podijeljena. Nešto više od trećine smatra da sankcije više štete državama EU-a nego Rusiji, a samo 13 posto njih vidi Moskva trpi najveću štetu. 29 posto smatra da su oboje podjednako pogođeni. Gotovo polovica ispitanih smatra da Austrija podržava sankcije kao apsolutno ili bolje rečeno ispravne. Međutim, otprilike trećina smatra da je to netočno, a 16 posto kaže da ne mogu prosuditi.

Za istraživanje je sredinom siječnja intervjuirano 800 birača s pravom glasa u Austriji. Raspon fluktuacije rezultata je +/- 3,5 posto.

The post Nova anketa: Većina građana Austrije smatra da Austrija više nije neutralna first appeared on KROATIV.AT.

Kancelar Karl Nehammer izrazio je optimizam u pogledu sporazuma s Mađarskom o paketu pomoći Europske unije Ukrajini vrijednom 50 milijardi eura uoči nadolazećeg izvanrednog summita EU-a u Bruxellesu.

U bečkom parlamentu istaknuo je kako je cilj pristanak svih 27 članica EU te je rekao da mađarski premijer Viktor Orbán za svoj pristanak neće dobiti ništa zauzvrat.

Nehammer je objasnio da je Mađarska nedavno povukla zakon u skladu s procedurom vladavine prava i sada mora prihvatiti preliminarne presude Europskog suda pravde, nakon čega su državi puštena financijska sredstva. Kritizirao je Orbanovo ponašanje te njegovu odluku na summitu EU-a o početku pristupnih pregovora s Ukrajinom i opisao ga kao ni herojsko ni diplomatski pohvalno.

Kancelar je jasno rekla da pomoć EU-a Ukrajini služi održavanju države i nije namijenjena pomoći u naoružanju. Napomenuo je da Europska komisija pazi na pravilno korištenje sredstava, iako u Ukrajini ima slučajeva zlouporabe kroz korupciju.

Nehammer je također najavio da će se ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyj pridružiti summitu EU-a putem videa kako bi razgovarali o daljnjoj potpori EU-a Ukrajini. Pohvalio je “masovnu obrambenost” Ukrajine nakon dvije godine ruskog agresorskog rata i ponovio solidarnost Austrije s Ukrajinom, ali je istaknuo da Austrija ne isporučuje smrtonosno oružje.

Što se tiče situacije na Bliskom istoku, Nehammer je istaknuo potporu Austrije pravu Izraela na samoobranu i potrebu zaštite civilnog stanovništva u Gazi od zlostavljanja od strane Hamasa. Potvrdio je obustavu isplate austrijske pomoći UN-ovoj humanitarnoj agenciji UNRWA i zatražio potpuno pojašnjenje. Dugoročno, Austrija podržava dvodržavno rješenje.

Nehammer je naglasio da ne može biti neutralnosti u borbi protiv terorizma i podržao napore Izraela da uništi Hamas. Izrazio je žaljenje što međunarodna zajednica nije jasno identificirala terorizam i opravdala austrijsko odbijanje UN-ove rezolucije o ratu u Gazi.

Što se tiče financijskog okvira EU-a, Nehammer je pojasnio da je preraspodjelom bilo moguće smanjiti dodatno opterećenje austrijskih poreznih obveznika.

Europska ministrica Karoline Edtstadler istaknula je potrebu za istim pravilima za proširenje EU i izjasnila se protiv ubrzanih procedura. Istaknula je da države Zapadnog Balkana ne smiju nazadovati i da je Austrija opredijeljena za BiH. Edtstadler je kritizirala nedavne napade Srbije na izborne izvjestitelje EU-a i pozvala zemlju da odabere put.

The post Nehammer vjeruje da će Orban odobriti novih 50 milijardi eura za pomoć Ukrajini first appeared on KROATIV.AT.

Ukrajina od 2025. više neće slati ruski prirodni plin na Zapad. Čelnik ukrajinske državne energetske tvrtke Naftogaz, Oleksiy Chernyshov, rekao je to u intervjuu američkoj međunarodnoj televiziji Radio Liberty. OMV većinu svog plina nabavlja iz Rusije i to preko Ukrajine.

Tranzitni ugovor s ruskom tvrtkom Gazprom istječe krajem 2024. godine. I Ukrajina bi se ranije povukla, tim više što Gazprom nije plaćao tranzit kako je bilo dogovoreno, rekao je Chernyschov. Austrija dobiva oko dvije trećine plina iz Rusije i Ukrajine. OMV ima dugoročni ugovor o nabavi s Rusijom do 2040. godine.

Ukrajina se već drži samo tranzita jer je nekoliko europskih zemalja još uvijek ovisno o ruskom plinu, rekao je Chernyschov. “Također želimo biti pouzdan partner za naše europske partnere, za zemlje koje to trebaju”, rekao je izvršni direktor.

U ovoj je zemlji bivši šef OMV-a Gerhard Roiss početkom ljeta nakratko izazvao žestoku medijsku raspravu kada je, poput šefa Naftogasa Chernyschova, izglednim prikazao kraj prijenosa plina preko Ukrajine. To je opravdao i rusko-ukrajinskim ugovorom koji istječe krajem 2024., a koji trenutno regulira tranzit. Roiss je citirao informacije visokih predstavnika Ministarstva energetike. Kritizirao je da je vlada samo “ignoriranjem” reagirala na ovaj prijeteći scenarij.

Koalicija ÖVP-Zeleni poduzela je nekoliko koraka kako bi smanjila ovisnost o plinu iz Rusije – poput povećanja skladišnog kapaciteta i osiguranja drugih kapaciteta plinovoda, na primjer za prosljeđivanje norveškog tekućeg plina iz Italije u Austriju.

Međutim, OMV i dalje u prosjeku nabavlja oko dvije trećine plina iz Rusije. To je također zbog ugovora o opskrbi koji traje do 2040. i predviđa da Gazprom isporučuje plin po razumnoj cijeni: međutim, ako tvrtka isporučuje, OMV također mora platiti, bez obzira na to želi li plin ili ne. A kao uvrštena tvrtka, OMV ne može odbiti ovu opciju – barem bez izričitih pravnih zahtjeva.

Ministarstvo je u ljeto priznalo da je neizvjesno hoće li ugovor između Rusije i Ukrajine biti produžen. Regulatorno tijelo E-Control ljetos je bilo optimistično oko takvog produljenja. Istaknuto je da Ukrajina ima i gospodarski interes u tranzitu zbog prihoda koji joj pripadaju. A linija se također može unajmiti u kratkom roku i od slučaja do slučaja. Za to nije potreban osnovni ugovor o tranzitu.

No, Ukrajina barem naglašava da od Rusije ne prima uplatu za tranzit u mjeri u kojoj joj pripada. Osim toga, zemlja želi u budućnosti preživjeti bez ruskog plina.

Ukrajina je povećala vlastitu proizvodnju plina, naglasio je Chernyschow u intervjuu. Chernyschov je rekao da su zimi prvi put imali priliku pokriti svoje potrebe iz vlastitih rezervi. Ukrajinski mediji citirali su intervju u nedjelju.

Tranzit ruskog plina kroz Ukrajinu trenutno se nastavlja unatoč agresorskom ratu Moskve protiv susjedne zemlje. A tako će vjerojatno biti barem iduće godine. Naftovod Transgas, iz kojeg Austrija dobiva ruski plin preko Ukrajine i Slovačke, posebno je pogođen neproduljenjem tranzita plina. Drugih opcija nema: “Sjeverni tok 1” više ne radi nakon eksplozija, a ruski plin više ne teče plinovodom “Jamal” koji prolazi kroz Poljsku.

Ruski plin preko Turske do sada je tekao na Balkan. Veza između Mađarske i moguće Austrije tek se čeka, barem zasad. U svakom slučaju, to bi bilo izrazito politički osjetljivo i naišlo bi na snažan otpor. Cilj EU-a je prestati uvoziti fosilnu energiju iz Rusije od 2027. godine. Bruxelles je u više navrata kritizirao Austriju zbog onoga što Europska komisija vidi kao nedostatak napretka u odvajanju od ruskog plina.

The post Problemi za OMV: Ukrajina želi prekinuti tranzit ruskog plina first appeared on KROATIV.AT.

Prema istraživanju Eurobarometra objavljenom danas u Bruxellesu, Austrijanci su i dalje skeptični prema EU: polovica ispitanih izjavila je da “stvari u Europskoj uniji trenutno idu u krivom smjeru”. Gotovo petina smatra da EU ide u dobrom smjeru.

U cijeloj EU 26 posto ispitanika vidi da stvari u EU idu u dobrom smjeru, a 39 posto u krivom smjeru. Samo je u Češkoj i Francuskoj raspoloženje prema EU još gore.

Posvuda su visoke stope odobravanja zajedničkih mjera u energetskom sektoru: 87 posto svih Europljana je za europske mjere za smanjenje cijena energije, a 82 posto je za zajedničku nabavu plina kako bi se osigurala sigurnost opskrbe.

88 posto Austrijanaca i 86 posto Europljana traži da se skladišta plina u EU popune kako bi se izbjegla uska grla sljedeće zime.

70 posto svih sudionika ankete podržava solidarnost EU-a s Ukrajinom. Među ispitanicima u Austriji 57 posto to vidi tako. Za tri četvrtine Europljana, ruski agresorski rat pokazuje potrebu za jačanjem vojne suradnje među državama EU-a. Među Austrijancima 60 posto je takvog mišljenja.

77 posto ispitanih diljem EU prihvaća da EU prihvati ratne izbjeglice, a 71 posto je za ekonomske sankcije Rusiji. Gotovo dvije trećine Europljana vjeruje da bi EU trebala utrti Ukrajini put europskih integracija i podržati njezinu integraciju u jedinstveno tržište.

Istraživanje Flash Eurobarometra o izazovima i prioritetima EU-a u 2023. provedeno je u kolovozu u 27 država članica. Anketirano je 26.514 građana EU putem interneta.

The post Eurobarometar: Stanovnici Austrije potvrđuju skepticizam prema EU first appeared on KROATIV.AT.