Posljednjih godina sve je manje mladih koji žele završiti zanate u građevinskom sektoru. Ovo je analiza AMS-a. Cilj projekta “Handwerk verbindet” je suzbijanje nedostatka kvalificiranih radnika. Cilj je migrantima iz ratom razorenih zemalja pružiti novu profesionalnu perspektivu u građevinskoj industriji.

“Cilj projekta, odnosno našeg potprojekta, bio je naučiti polaznike osnovama komunikacije na gradilištima u Koruškoj. Puno se vodilo računa o sigurnosnim uputama, radnim nalozima, a komunikacija unutar tima također je morala pronaći zajednički jezik. Jer ako se to ne dogodi, to može dovesti do nesporazuma i često može biti opasno”, kaže Beate Gfrerer iz koruških centara za obrazovanje odraslih.

Nadalje, usvajanje jezika važno je za profesionalno etabliranje, ali i za društveno sudjelovanje. Dio treninga bilo je i područje društvenih vještina. Projektom se želi pobuditi opći interes za rad u građevinarstvu kako bi se suzbio nedostatak kvalificiranih radnika.

“Jer u stvarnosti svi pričaju o nedostatku kvalificiranih radnika. Trebamo obuku u budućnosti. Ako sami ne osposobimo naše ljude, tko će ih poslije obučavati? A da bismo ih mogli osposobiti, trebaju nam naravno partneri za suradnju, a potrebna su nam i financijska sredstva. I naravno, pozivaju se političari da ne smanjuju proračun AMS-a, već i da ojačaju proračun AMS-a za obuku u budućnosti,” kaže cehovnik državne izgradnje Robert Rauter. Jedanaest diplomanata migrantskog podrijetla sada je spremno za specijalističko osposobljavanje, od kojih osam u građevinarstvu.

The post Novi projekt za migrante u građevinskoj industriji first appeared on KROATIV.AT.

Za skraćenje radnog vremena u utorak se na konferenciji za novinare izjasnila Radnička komora (AK). Predsjednica AK Renate Anderl pozvala je vladu na odgovarajuće projekte. Kao primjer funkcioniranja četverodnevnog tjedna predstavljena je tvrtka iz Gornje Austrije, čiji je direktor objasnio prednosti novog modela radnog vremena. Kritike su stigle od Industrijskog udruženja (IV) i Gospodarske komore (WKO), a podrška od SPÖ i sindikata.

AK je dobila podršku na svojoj konferenciji za novinare od Christiana Ebnera, generalnog direktora gornjoaustrijske elektrotehničke tvrtke Kagerer. Ove godine u ožujku je prešao na četverodnevni tjedan od 36 sati – i ponovio bi to, kako je rekao. Produktivnost i zdravlje zaposlenika su povećani.

Predsjednica AK Anderl pohvalila je model. “Skraćivanje radnog vremena djeluje”, kaže Anderl. Prema Ebneru, četverodnevni tjedan samo je u ograničenoj mjeri donio očekivano olakšanje u potrazi za kvalificiranim radnicima. Njegova tvrtka u Paschingu već je radila naizmjeničnim tjednim ritmom od četiri ili pet dana, tako da promjena nije bila toliko zahtjevna.

Što se tiče radnog prava, međutim, svakako je bilo teško i još ima prostora za napredak, kaže Ebner. U svakom slučaju, dosadašnja iskustva pokazuju da su zaposlenici motiviraniji. “Dat ću mu četiri dana, a zatim tri dana odmora”, moto je. Nijedan zaposlenik nije dužan prihvatiti četverodnevni radni tjedan. Ebner je bio skeptičan glede stalnih poteškoća u pronalaženju radnika. “Zapošljava se kadar koji želi raditi.”

Anderl je od vlade zatražila pilot projekte za četverodnevni tjedan, koji već uspješno postoje u drugim zemljama. Odgovarajući prijedlozi ministru gospodarstva Martinu Kocheru (ÖVP) nisu dobili nikakav odgovor, rekla je Anderl na jutarnjoj tiskovnoj konferenciji.

Prema vlastitim informacijama, Ministarstvo rada i gospodarstva prije otprilike tjedan dana zaprimilo je sugestije AK-a u vezi s mogućim pilot projektima “te će na odgovarajući dopis odgovoriti u najkraćem roku”, objavilo je ministarstvo u utorak poslijepodne. Za bilo kakvo smanjenje radnog vremena na razini poduzeća ili djelatnosti potreban je samo dogovor s dotičnim poslodavcem ili između odgovornih strana u kolektivnom pregovaranju. Zakonske ili službene mjere za provedbu pilot projekata nisu potrebne. “U tom smislu, AK može slobodno organizirati pilot projekte”, rekao je Kocher.

Ministar rada odbacio je eventualno opće smanjenje radnog vremena uz punu naknadu plaće: “S obzirom na demografska kretanja i razlike između različitih sektora i djelatnosti, široko smanjenje radnog vremena na zakonskoj osnovi nije ekonomski izvedivo.” Autonomija kolektivnog ugovora omogućuje upravo onu fleksibilnost koju te razlike razumno uzimaju u obzir. “Različito uobičajeno radno vrijeme koje već postoji u kolektivnim ugovorima odražava to”, rekao je ministar u izjavi za APA-u.

Josef Muchitsch, savezni predsjednik sindikata Bau-Holz, potvrdio je svoj zahtjev za smanjenjem radnog vremena: „Poduzeća koja su to prepoznala već su pobjednici kada je u pitanju zadržavanje i zapošljavanje najboljih radnika. Sve više tvrtki u građevinskom sektoru pokazuje da su četverodnevni radni tjedan i kraće radno vrijeme mogući i u obrtu.”

Jasno je i vođi stranke SPÖ Andreasu Bableru: “Skraćenje radnog vremena djeluje, četverodnevni tjedan je uspješan model”, rekao je čelnik SPÖ-a.

Za glavnog tajnika WKO-a Karlheinza Kopfa, međutim, opće smanjenje radnog vremena nije opcija. Bilo bi “namjerno gurnuto pod tepih da su prethodna smanjenja radnog vremena provedena u vrijeme sve veće ponude radne snage i visokog povećanja produktivnosti povezanog s automatizacijom”. Oba uvjeta danas više ne postoje, “baš suprotno”, rekao je predstavnik gospodarstva.

Glavni tajnik IV Christoph Neumayer rekao je da se industrija ove godine suočava s trećom godinom recesije. “To je također zbog stalno rastućih troškova birokracije, energije i rada. Jedinični troškovi rada posebno nastavljaju naglo rasti, povećavši se za više od 20 posto u industriji u posljednje dvije godine. Skraćenje radnog vremena na nacionalnoj razini uz punu naknadu plaće poskupljuje rad, uzrokuje nezaposlenost i ugrožava financiranje socijalne države”, rekao je predstavnik industrijskog udruženja.

The post AK nastavlja kampanju za četverodnevni radni tjedan u Austriji first appeared on KROATIV.AT.

Gotovo dvije trećine stanovnika Austrije neprijavljeni rad smatra prihvatljivim “sitnim prekršajem”, iako to svake godine državni proračun košta milijarde eura.

Rad na crno i dalje je na vrhu prihvaćenih “sitnih prekršaja” u Austriji – gotovo dvije trećine (63 posto) stanovnika Austrije smatra da je u redu da se stvari rade na taj način. Više od trećine (37 posto) stanovništva smatra da to nije ispravno. Pokazuje to reprezentativno istraživanje koje je naručio ekonomist iz Linza i stručnjak za neprijavljeni rad Friedrich Schneider.

Austrijanci najčešće obavljaju električarske radove i popravke automobila. Ali i njega, ljepota i masaže ili aktivnosti oko kuće i vrta, kao i podučavanje, također su popularna područja u radu na crno.

Gotovo dvije trećine ispitanih reklo je da mnoge stvari postaju pristupačne tek radom na crno. Svaki drugi kao razlog za rad na crno naveo je visoko porezno opterećenje. Samo 4 posto smatra da to trebaju prijaviti. 79 posto od 1000 ispitanika smatra da država rasipno raspolaže novcem od poreza.

Schneider procjenjuje ovogodišnji opseg rada na crno na 34,5 milijardi eura, odnosno oko 7,5 posto službene gospodarske proizvodnje. To je povećanje od 1,25 milijardi ili 3,8 posto u odnosu na 2023. godinu.

Prema Schneideru, siva ekonomija također služi kao tampon za gubitke prihoda zbog inflacije i viših cijena energije. Dvije trećine dodane vrijednosti koju generiraju bundleri dolaze od ljudi koji su samozaposleni ili zaposleni na službenim poslovima i koji plaćaju poreze i pristojbe, ali ne plaćaju porez na prekovremeni rad “na crno”. 16 posto propale vrijednosti otpada na organizirani kriminal, primjerice u prostituciji ili građevinarstvu, a 17 posto na službeno nezaposlene i prijevremene umirovljenike.

Prema riječima ekonomista, 40 posto propalih djelatnosti nije niti traženo u službenom gospodarstvu i po službenim cijenama. Mnoge kuće i domovi u kojima žive vlasnici ne bi postojali da nije bilo rada na crno. Osim toga, dvije trećine novca zarađenog na taj način vratilo bi se u službeno gospodarstvo u Austriji.

Najveći gubitnik je država koja godišnje gubi poreze i prije svega doprinose od 1,5 do 2,5 milijardi eura. Međutim, prema Schneideru, porezni gubici bili bi ograničeni jer bi se nezakonito zarađeni novac odmah ponovno potrošio u službenom gospodarstvu. Još jedan gubitnik su društva za zdravstveno osiguranje, koja moraju snositi veće troškove uzrokovane dodatnim nesrećama ili nesposobnošću za rad.

Kao mjeru ekonomske politike za suzbijanje rada na crno Schneider predlaže nastavak porezne olakšice kućanskih usluga i ulaganja u kućanstvo u iznosu od 2000 eura po kućanstvu godišnje. Bonus za obrtnike smanjuje neprijavljeni rad za 900 milijuna eura godišnje. Još jedna učinkovita mjera bila bi smanjenje troškova rada koji nisu povezani s plaćom. Tvrtke koje rade na crno ili dopuštaju da se radi na crno treba isključiti iz javnih ugovora na 3 do 5 godina.

U europskoj usporedbi i mjereno bruto domaćim proizvodom, u Austriji je malo neuspjeha. Udio neprijavljenog rada u ukupnoj ekonomskoj proizvodnji jednako je nizak u Nizozemskoj i Luksemburgu.

The post Većina stanovnika Austrije smatra da je rad u “fušu” sasvim u redu first appeared on KROATIV.AT.

U tvornici u Kapfenbergu dogodila se teška nesreća. Teške opekline zadobio je 33-godišnji radnik. Život mu je u opasnosti.

Nešto iza 10.30 sati Hrvat (33), koji živi u okrugu Bruck-Mürzzuschlag, bio je zaokupljen izvođenjem radova u krugu elektrolučne peći u elektročeličani. Nepotpuno otopljene metalne dijelove namjeravao je prenijeti iz otvora u unutrašnjost peći pomoću koplja viličara dugog nekoliko metara.

Pretjerano visoke temperaturne razlike kada se metalni dijelovi i talina spoje vjerojatno su dovele do onoga što je poznato kao odgođeno ključanje i deflagracija. To je rezultiralo bljeskom plamena koji se formirao u gornjem dijelu peći, a vozač viličara bio je obavijen plamenom.

Radnik je zadobio teške opekline nekoliko dijelova tijela. Nakon hitne medicinske pomoći, muškarac je spasilačkim helikopterom C17 prebačen u LKH Graz, gdje je trenutno na hitnoj operaciji. Prema posljednjim informacijama, muškarac je životno ugrožen. O nesreći je obaviještena i rodbina radnika. Istrage je pokrenula i inspekcija rada.

The post Nesreća na radu u Austriji: 33-godišnji Hrvat zadobio ozljede opasne po život first appeared on KROATIV.AT.

Dvojica muškaraca ozlijeđena su u ponedjeljak u nesrećama na radu u Štajerskoj. U Retteneggu u okrugu Weiz, 75-godišnjaka je udarila motorna pila u predjelu glave. U Krieglachu u okrugu Bruck-Mürzzuschlag 56-godišnjak je podletio nogom pod paletni viličar.

Industrijska nesreća u Krieglachu dogodila se u ponedjeljak poslijepodne oko 15.15 sati. 56-godišnji radnik obavljao je utovarne radove u krugu poduzeća.

Muškarac iz okruga Bruck-Mürzzuschlag zapao je lijevom nogom pod električni paletni viličar težak oko 1000 kilograma. Muškarac je zadobio teške ozljede. Nakon početne njege, odveden je u LKH Bruck an der Mur, gdje je dobio ambulantnu njegu.

A u Retteneggu je 75-godišnji šumarski radnik iz okruga Weiz bio zauzet rezanjem stare krovne rešetke na skladištu drva. Upaljena motorna pila “pogodila” je desnu stranu čovjekova čela.

75-godišnjak je zadobio ozljede neutvrđenog stupnja te je spasilačkim helikopterom prebačen u LKH Oberwart nakon prve liječničke pomoći.

The post Dva muškarca ozlijeđena u nesrećama na radu u Austriji first appeared on KROATIV.AT.

Državni guverner Markus Wallner (ÖVP) zalaže se za mjere koje rad s punim radnim vremenom čine privlačnijim. Predlaže neoporezivi bonus za puno radno vrijeme od 1000 eura i neoporezivi prekovremeni rad.

U aktualnoj raspravi o radnom vremenu, Wallner poziva na mjere “koje rad s punim radnim vremenom i predanost čine više nego privlačnima”. Predložio je 1000 eura bonusa za puno radno vrijeme, neoporezive prekovremene i olakšice za zaposlene umirovljenike. Puno radno vrijeme i dodatni rad trebali bi postati privlačni, rekao je Wallner.

Dogovori o radnom vremenu stvar su socijalnih partnera, tu se to pitanje rješava desetljećima, ustvrdio je državni guverner. Umjesto toga, potrebne su mjere kako bi učinak bio isplativ. “Godišnji, neoporezivi bonus za puno radno vrijeme od 1.000 eura bio bi koristan poticaj”, rekao je Wallner. Osim toga, cilj može biti samo “da sav prekovremeni rad bude potpuno oslobođen poreza kako bi se podržali oni koji rade više nego što moraju”. Pritom se niži raspon dohotka mora rasteretiti kako bi bila veća razlika između zarađenog i nezarađenog dohotka.

Mnogi umirovljenici su voljni raditi, a u gospodarstvu postoji velika potreba za kadrovima, no velika su prepreka pravila o dodatnim primanjima. Wallner je predložio poboljšanje: „Svatko tko odlazi raditi u redovnoj mirovini trebao bi moći zaraditi dodatnih 1000 eura mjesečno bez poreza i carine. To što kao umirovljenik i dalje plaćate doprinose za mirovinsko osiguranje je mana u sustavu.”

The post Austrija: 1000 eura bonusa za one koji rade puno radno vrijeme? first appeared on KROATIV.AT.

Nakon žestoke rasprave, sada se oglasio i kancelar Karl Nehammer. No, za njega nijedan prijedlog nije problematičan.

Nakon žestoke rasprave o prijedlogu ustavne i europske ministrice Karoline Edtstadler iz ÖVP-a, sada se oglasio i savezni kancelar Karl Nehammer. Nakon konferencije za novinare u utorak, Edtstadler je rekla: “Ako želimo održati svoj prosperitet, moramo raditi više, a ne manje” – izvijestio je “Heute”

Kancelarove riječi o tome su pak jasne. “Produljenje zakonski propisanog standardnog radnog vremena za mene definitivno ne dolazi u obzir. Isto tako, mislim da je radno vrijeme od 32 sata tjedno potpuno pogrešan pristup.” Pritom je i protiv ideja vođe SPÖ-a Andreasa Bablera. U prošlosti se nije samo žestoko zalagao za porez na bogatstvo i nasljedstvo, već i za skraćenje radnog vremena na četverodnevni tjedan.

Za Nehammera je pitanje radnog vremena pitanje za socijalne partnere, “i tako treba i ostati”. Kancelar je u svom austrijskom planu formulirao i druge zahtjeve koji utječu na svijet rada. “Moj austrijski plan predviđa neoporezivi prekovremeni rad i bonus za puno radno vrijeme i definitivno nema promjene standardnog radnog vremena”, rekao je kancelar.

The post 32 ili 41 radni sat tjedno? O svemu se oglasio i kancelar Nehammer first appeared on KROATIV.AT.

Kina i SAD ekonomski ovise o Europi. Karl Ochsner predsjednik je Industrijskog udruženja Donje Austrije sada izaziva pomutnju inicijativom: svi bi trebali raditi duže! Karl Ochsner predsjednik je Industrijskog udruženja Donje Austrije od studenog 2023. Vodi obiteljsku tvrtku Ochsner Heat Pumps.

Austrijsko gospodarstvo očito nije dovoljno učinkovito za dva državna predsjednika Industrijskog udruženja (IV), Stefana Pierera (Gornja Austrija) i Karla Ochsnera (Donja Austrija).

“Građani žele najveću moguću sigurnost s maksimalnom slobodom”, citirao ga je “meinbezirk.at”.

Predsjednici IV već imaju spremno patentno rješenje za to. Mnogima se neće svidjeti vizija kako bi Austrija trebala ostati konkurentna uz Kinu i SAD.

„Naš prosperitet nosi industrija, a ne turizam“, rekao je Ochsner. Zabrinut je kako se ocjenjuje učinak u ovoj zemlji. Stoga traži produljenje redovnog radnog vremena za sve i time uvođenje 41-satnog radnog tjedna!

“Moramo prestati željeti da radimo manje dok cijeli svijet radi sve više i više”, rekao je.

“Ovo je frontalni napad na zaposlenike, kojem će se Radnička komora i sindikati odlučno suprotstaviti. Očito novi predsjednik smatra da se mora proslaviti radikalnim političkim stavovima?” burno je reagirao predsjednik AK-OÖ Andreas Stangl na incijativu od 41 radnog sata tjedno.

Stangl dodaje: “Činjenica da bi zaposlenici trebali redovito raditi još više ‘džabe’ je naravno potpuno apsurdna i naišla bi na ogorčen otpor svih zaposlenika. Samo netko tko radi bez snažnog korektivnog stava može zahtijevati tako nešto.”

Konkurentnost industrije ne trpi, kako tvrdi Ochsner, zbog “naglog rasta troškova rada i pretjerane birokracije”, već zbog porasta troškova potaknutog cijenama energije. Tko toliko griješi u dijagnosticiranju uzroka problema zbog zablude političkih interesa, doći će naravno i do krivih rješenja.

Ako industrija treba dodatne radnike, mora ponuditi i odgovarajuće radno vrijeme, uvjete rada i prihode, rekla je predstavnica zaposlenika – a prije svega u potpunosti nadoknaditi 180,8 milijuna prekovremenih i odrađenih prekovremenih sati.

Stangl se zalaže za dijalog o industrijskoj politici u Europi koja upravlja digitalnom i ekološkom transformacijom u interesu svih.

The post Predsjednik je Industrijskog udruženja D. Austrije želi da svi rade više od 40 sati first appeared on KROATIV.AT.

U mjestu Nitscha u okrugu Weiz, 59-godišnji muškarac poginuo je u šumskoj nesreći u srijedu poslijepodne. Muškarac je s još dvojicom muškaraca obavljao šumarske poslove.

36-godišnjak i 30-godišnjak iz okruga Weiz obavljali su šumarske radove u šumi. Kasnije stradali 59-godišnjak htio je pomoći dvojici muškaraca te je nešto prije 15 sati s motornom pilom i u radnoj odjeći otišao u šumu kako bi se pridružio drugoj dvojici. Šuma se nalazi u blizini kuće 59-godišnjaka.

U tom su trenutku dvojica mlađih muškaraca bila su zauzeta u čišćenju ili potpunom rušenju stabla bora kada se krošnja susjedne bukve zaplela u bor. Stablo bukve naknadno se istrgnulo iz zemlje i palo na 59-godišnjaka. Žrtva do sada nije bila aktivno uključena u radove u šumarstvu.

Unatoč medicinskoj pomoći i korištenju helikoptera hitne medicinske pomoći C12, jedino se mogla utvrditi smrt 59-godišnjaka. Državno tužiteljstvo u Grazu pustilo je tijelo radi pokopa i naredilo istragu kaznenog djela ubojstva iz nehaja.

The post Austrija: 59-godišnjak smrtno stradao tijekom šumskih radova first appeared on KROATIV.AT.

U Austriji se u nadolazećim godinama očekuje jedna milijarda ulaganja u stambenu izgradnju. Bonus za obrtnike namijenjen je podupiranju obrtničkih poslova i pružanju poticaja za narudžbe. Bonus je također namijenjen borbi protiv rada na crno.

Bonus za obrtnike namijenjen je podupiranju obrtničkih radova u vrijednosti do 10.000 eura uz stopu financiranja od 20 posto, odnosno najviše 2.000 eura. Obrtnici zbog toga očekuju više narudžbi, barem ove godine.

Pad narudžbi kod obrtnika već je primjetan, iako s velikim razlikama, kako u emisiji ORF-a “Wien aktuell” kaže ekonomist WIFO-a Michael Klien. Kao korisnu nuspojavu bonusa obrtnika vidi borbu protiv rada na crno. Savezna vlada također ima koristi od plaćenih poreza i doprinosa za socijalno osiguranje.

Ministar gospodarstva Martin Kocher (ÖVP) želi pratiti razvoj cijena među obrtnicima. “Naravno da se uvijek postavlja pitanje kako takve mjere utječu na cijene”, priznao je. Kocher se pozvao na tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja koje pozorno prati takav razvoj događaja.

The post “Do 2000 eura”: Kao dio borbe protiv rada na crno Austrija uvodi obrtnički bonus first appeared on KROATIV.AT.