Prema prognozi Statističkog ureda Austrije broj stanovnika u Austriji raste, ali broj zaposlenih pada

Prema Statističkom uredu Austrije, stanovništvo Austrije povećat će se s 9,1 na 10,2 milijuna do 2080. godine. Usprkos tome, broj zaposlenih osoba (20-64 godine) opada, tako da će do 2060. 29% stanovništva biti starije od 65 godina. Prema generalnom direktoru Tobiasu Thomasu porast stanovništva je samo zbog imigracije.

“Očekujemo da će Austrija prijeći brojku od deset milijuna stanovnika do 2060-ih”, rekao je na tiskovnoj konferenciji u Beču. „Kad ne bi bilo useljavanja u Austriju, stanovništvo ne bi raslo, već bi se smanjilo i 2080. iznosilo samo 6,9 milijuna ljudi. To bi bila razina iz 1950. Bilanca rođenih i umrlih je u prognozi stalno negativna. “Dakle, više ljudi umire nego što se rađa”, naglasio je Thomas.

Predviđanje rasta stanovništva za Austriju od 11,5 posto do 2080. vrlo je različito regionalno raspoređeno. U Beču se očekuje natprosječni rast zbog migracija, jer glavni grad savezne države čini trećinu međunarodnog useljavanja u Austriju. Stručnjaci očekuju samo male gubitke stanovništva u Koruškoj.

Prošle godine u ovoj zemlji bilo je 5,6 milijuna ljudi u dobi od 20 do 64 godine, prema Thomasu, taj će broj pasti za oko 265.000 ljudi do 2040. godine, a zatim će stagnirati na razini od oko 5,3 milijuna do 2050. godine. Očekuje se da će do 2063. godine pasti na najmanje 5,2 milijuna i ponovno lagano porasti na 5,3 milijuna do 2080. godine. To ima utjecaja “na sve tekuće sustave socijalne sigurnosti, na primjer zdravstvo, mirovine ili skrb”. Izdaci za mirovine, na primjer, “nastavili bi rasti”, objasnio je Thomas.

Godine 2023. u Austriji je živjelo oko 1,8 milijuna ljudi u dobi od 65 i više godina. Udio ove dobne skupine povećat će se sa sadašnjih oko 20 posto na gotovo 27 posto do 2040. godine; u godinama 2060. i 2080. godine udio ljudi “65 plus” tada će iznositi 29 posto. Osim toga, glavni direktor Statističkog ureda Austrije i sveučilišni profesor naglasio je da “u Austriji postoji tendencija relativno ranog umirovljenja.” Tek svaki drugi muškarac u dobi od 60 do 64 godine radi. To je “mega razlika” u odnosu na Njemačku i znatno ispod prosjeka EU i ne može se objasniti nezaposlenošću u ovoj dobnoj skupini. Stopa skraćenog radnog vremena također je visoka u Austriji, ali u Austriji su potrebni podaci o broju sati rada radnika sa skraćenim radnim vremenom.

U svakom slučaju, broj zaposlenih u Austriji će se smanjiti. „Bez imigracije ono bi bilo još veće“, naglasio je Thomas. Činjenica da sveukupno stanovništvo raste također je povezana s geopolitičkim krizama koje opetovano pokreću migracijska kretanja. Od 2000. brži slijed migracijskih kretanja značajno se povećao. Najveći izazov u stvaranju prognoze stanovništva koja je sada predstavljena je migracija, izvijestila je Regina Fuchs, voditeljica Uprave za stanovništvo pri Statističkom uredu Austrije.

Pretpostavljalo se da će doći do imigracije od 147.000 ljudi godišnje. Međutim, to može biti i 30.000 ljudi više ili niže, objasnio je Fuchs. Uz ukupnu prognozu, tu su i iseljavanje te bilanca nataliteta i mortaliteta. “Plodnost je naglo pala u posljednje dvije godine.” To se također opaža na međunarodnoj razini u ekonomski nesigurnim vremenima. Austrija trenutačno ima 1,3 djece po ženi. Može se pretpostaviti da će se stopa dugoročno ponovno povećati. Očekivano trajanje života, koje je tijekom pandemije korone palo prvi put nakon nekoliko desetljeća, također će se ponovno povećati. Pitanje je koliko će povećanje biti. Sa znanstvenog gledišta, prognoza broja stanovnika je “jedna od najsigurnijih prognoza”, u jasnoj suprotnosti s primjerice ekonomskim prognozama, dodao je Thomas.

The post Prognoza stručnjaka: 2080. godine u Austriji bi trebalo živjeti vise od 10 milijuna ljudi first appeared on KROATIV.AT.

Izgledi instituta za ekonomska istraživanja WIFO i IHS postaju sve mračniji. Teško da očekuju povećanje gospodarske proizvodnje ove godine. Gospodarska kriza uzrokuje i nešto manji rast cijena, navodi se u ljetnoj prognozi objavljenoj u srijedu. Točnije, WIFO očekuje nulti rast za 2024., dok IHS očekuje minimalno povećanje od 0,3 posto. Inflacija ove godine ostaje iznad tri posto.

To je četvrti put zaredom da instituti povlače svoje prognoze rasta za 2024. godinu. U ožujku 2023. još uvijek su bili uvjereni da će rast ove godine iznositi 1,8 (WIFO) do 1,4 posto (IHS). U lipnju su obje pretpostavljale 1,4 posto, u listopadu 2023. samo 1,2 i 0,9 posto. Krajem 2023. prognoze su pale na 0,9 i 0,8 posto, a u ožujku na 0,2 i 0,5 posto.

Austrijsko gospodarstvo slabi već dvije godine, navodi WIFO. To je posebno zbog problema u industriji i građevinarstvu. U 2025. godini industrija bi ponovno trebala dobiti poticaj zahvaljujući poticajima iz inozemstva, WIFO u idućoj godini očekuje gospodarski rast od 1,5 posto. IHS je, međutim, uvjeren da će uzlet započeti u drugoj polovici 2024. To je još uvijek dovoljno za rast od 0,3 posto, a u 2025. očekuje se rast BDP-a od 1,6 posto.

WIFO računa i BDP po stanovniku za koji se ove godine očekuje pad od 0,1 posto s obzirom na rast stanovništva. Istodobno, udio ljudi u riziku od siromaštva – u privatnim kućanstvima s raspoloživim dohotkom ispod 60 posto medijana dohotka – raste s 15,4 na 15,7 posto.

WIFO i IHS predviđaju nastavak pada inflacije. Potrošačke cijene bi ove godine trebale porasti za 3,4 posto prema WIFO-u i 3,2 posto prema IHS-u. Prije tri mjeseca očekivali su oko 0,4 postotna boda više. To znači da Austrija ostaje znatno iznad cilja ECB-a od dva posto inflacije. Čak i u 2025., WIFO od 2,5 posto i IHS od 2,7 posto vide inflaciju i dalje primjetno iznad ciljane vrijednosti.

Unatoč slabom gospodarstvu, domaće gospodarstvo otvara dodatna radna mjesta, posebice u uslužnom sektoru. Ipak, dva zavoda slažu se da će stopa nezaposlenosti ove godine porasti za pola postotnog boda na 6,9 posto. Razlog tome je sve veća ponuda radne snage. U 2025. godini stopa nezaposlenosti lagano će pasti: prema WIFO-u na 6,7 ​​posto, a prema IHS-u na 6,6 posto.

U usporedbi s prognozom prije tri mjeseca, novi će dug porasti prilično značajno na oko 3,0 posto, no instituti su podijeljeni oko toga hoće li vrijednost biti malo iznad ili ispod. IHS je optimističniji i daje Austriji točno 3,0 posto deficita ove godine i 2,9 posto deficita 2025. godine. WIFO, s druge strane, očekuje kršenje obveza iz Maastrichta u obje godine na 3,2 i 3,1 posto.

WIFO pretpostavlja da će ove godine emisije stakleničkih plinova pasti za 2,7 posto na 67,69 milijuna tona ekvivalenta CO2, a 2025. doći će do daljnjeg pada od 0,2 posto.

The post Loše ekonomske prognoze za Austriju first appeared on KROATIV.AT.

Austrijska trgovina odnosno prodajni sektor nastavlja se boriti. Prva prognoza trgovačkog udruženja za cijelu 2023. godinu pokazuje stvarni pad prodaje unatoč nominalnim porastima u gotovo svim sektorima. Ove godine očekuje se ukupan pad od 3,9 posto.

Gospodarski povratak neće biti uspješan 2022., rekao je direktor trgovinskog udruženja Rainer Will za APA-u.

Očekivani učinci pandemije nisu donijeli veće promjene. Stvarni pad prodaje, tj. prilagođen za inflaciju, te eksplozivno rastući troškovi nekretnina i energije uzimaju danak u maloprodaji. “Posebno je internetska maloprodaja uvelike pretrpjela ili će uvelike pretrpjeti gubitke ove godine”, rekao je izvršni direktor tvrtke Kreutzer, Fischer and Partner (KFP), Andreas Kreutzer.

Prema studiji KFP-a, samo grupe proizvoda za zdravlje i osobnu njegu (plus 0,9 posto) i modni predmeti (plus 1,4 posto) zabilježile su stvarni rast ove godine. Prihodi od prodaje u području namještaja i kućanskih potrepština, pak, snažno su se srušili, s realnim minusom od 11,7 posto.

Trgovačko udruženje podržava najavljeni vladin paket pomoći. Između ostalog, pozitivnim se ocjenjuju planirana ulaganja u skrb o djeci i ukidanje hladne progresije. No, strukovno udruženje poziva na daljnje mjere jer sam paket nije dovoljan. “Svako drugo trgovačko poduzeće je u situaciji da nema mogućnosti investirati. To je zabrinjavajuće”, rekao je Will.

Strukovna udruga traži reformu tržišta rada, prijevremenu isplatu zaostalih koronskih naknada, jednak porezni tretman duga i kapitala te ukidanje najamnina.

“Mnogi trgovci na malo neće si moći priuštiti povećanje plaća od 10 posto”, kaže Will. Direktor grupe za narudžbu poštom Unito (Otto, Universal itd.) Harald Gutschi smatra da bi radnici trebali dobiti “10 posto više”, ali u sljedećim KV pregovorima moraju se razmotriti mogućnosti jednokratnih plaćanja, eventualno i neoporezivih isplata.

The post I dalje nema dobrih naznaka za austrijsku trgovinu odnosno prodajni sektor first appeared on KROATIV.AT.

Čini se da je razdoblje toplijeg zimskog vremena iza nas. Prema najavama iz Austrijskog državnog metrološkog zavoda Austrija od sredina tjedna može očekivati dolazak hladne fronte iz Sibira koja će donijeti izuzetno hladno vrijeme. Jutarnje temperature bi se u nekim dijelovima Austrije mogle spustiti i ispod 20 Celzijusovih stupnjeva.

Toplije zimsko vrijeme zadržat će se još danas i sutra, a već od srijede se očekuje prodor hladnijeg zraka koji bi u nekim dijelovima Austrije mogao donijeti i stvaranje novog, znatnijeg snježnog prekrivača. Od četvrtka će uslijediti prodor još hladnijeg zraka pa će u do kraja tjedna u nekim dijelovima Austrije jutarnja temperatura ići daleko ispod ništice.

Prema trenutnim prognozama Austrijskog državnog metrološkog zavoda trenutni metrološki modeli najavljuju duži period hladnog vremena. Prema trenutnim prognozama bit će hladno i suho. Čini se da je prava zima tek pred nama.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post Sibirska fronta: Od sredine tjedna osjetno zahladnjenje u Austriji first appeared on KROATIV.AT.

Nezaposlenost bi mogla porasti do gotovo 9 posto, dok će broj zaposlenih pasti između 1,75 i 2,5 posto. Direktor Austrijskog instituta za ekonomska istraživanja (Wifi) Christoph Badelt istaknuo je kako bi proračunski deficit mogao biti najveći od 1995. godine kad je Austrija postala članicom Europske unije. Deficit je tada iznosio 6,1 posto.

Za sljedeću godinu Wifi prognozira samo sporiji oporavak, ali i značajniji pad broja nezaposlenih pa bi rast mogao dosegnuti nekih 3,5 posto. Dugoročno, za 2022. godinu prognoziran je rast od 1,9 posto, za 2023. rast od 1,7 posto, a u 2024. rast od nekih 1,9 posto.

Slični i zabrinjavajući podaci važe i za ostale jače ekonomije Europske unije pa ostaje za vidjeti koliko će trajati oporavak europskog gospodarstva. Jedno je sigurno, kriza je snažno pogodila Uniju, a prave posljedice tek slijede.

R.P
Foto: Pixabay

The post OČEKUJE SE REKORDAN DEFICIT I PAD EKONOMIJE: Corona kriza u Austriji uzela velika maha! first appeared on KROATIV.AT.