Božićni običaji dio su hrvatske tradicije. Uz slavlje Božića razvili su se brojni običaji poput kićenja božićnog drvca na Badnjak, odlaska na misu polnoćku, pjevanja božićnih pjesama i darivanja.

Na sami Božić rano ujutro ukućani jedni drugima čestitaju Božić. Za obilan i bogat doručak jede se pečenica s hrenom, hladetina, domaće kobasice, kulen, slanina, pršut sa sirom i maslinama.

Na Božić se često odlazilo na tri mise, za početak na polnoćku na sam Badnjak na kojoj bi se dočekao Božić, zatim na ranojutarnju misu zornicu, tzv. malu misu gdje se obično pričešćivalo, a na poldanicu, danju ili velu misu odlazilo se po danu. Na mise su djevojke često odlazile u različitim svečanim haljinama i svečanim narodnim nošnjama.

Žene su dan prije pripremile bogati božićni jelovnik, a ručak je bio svečan i bogat te je za stolom okupljao cijelu obitelj. Jelo se: juhu, meso – razne pečenke s povrćem, hladetinu, sarmu, pirjani kiseli kupus, kiselu repu, krumpir, razne vrste kruha (božićna pogača, česnica, krsnica, božićnjak, križnica), peciva, voće i brojna druga jela. Od slastica jedu se: torte, orehnjače, makovnjače, kolači od oraha, rogača, sira, suhi sitni kolači, paprenjaci, smokvenjaci, medenjaci, muškaconi, prace i sl.

Na prvi dan Božića, obično se ostajalo kod kuće, a drugi dan Božića ide se u posjet rođacima i susjedima. Koledanje ili čestitarenje činilo se pjevajući tradicionalne božićne pjesme, a čestitare bi se često darivalo.

Mladići su djevojkama često kao tradicionalni božićni dar darivali tzv. božićnicu, ukrašenu jabuku. Prvi posjetitelj koji bi posjetio kuću na Božić, tzv. polaznik ili položar, trebao bi biti zdrav, krepak, veseo što bi domu donijelo sreću, a često su se unaprijed domovi dogovarali o “slučajnom” posjetitelju, da se ne bi izazvalo nesreću. Ako bi pak na Božić padala kiša, vjerovalo se, da će uroditi sve što se okopava motikom.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

Pero Bačić / Wikipedia
Foto: Kroativ

The post Božićni običaji u Hrvata first appeared on KROATIV.AT.

Tradicionalne božićne pjesme ne smiju nedostajati ni u jednoj kući u kojoj se slavi rođenje Isusa. Ovo kulturno blago je bitno i u Austriji, a donosimo vam najljepše božićne pjesme za pokrajine u alpskoj republici.

Uz ove pjesme vam cijela redakcija KROATIV-a želi čestit i blagoslovljen Božić!

Dvije najljepše božićne pjesme stanovnika Štajerske su „Hiaz is der rauhe Winter da“ iz St. Peter ob Judenburga, a datira iz 1881. godine. Druga pjesma „Der Heiland ist geboren“ dolazi iz Salzkammerguta, a prvi put je snimljena 1870. godine.

U Vorarlbergu su dvije najčešće pjevane pjesme „Ach mein Seel, fang an zu singen“ i „Montafoner Weihnachtslied“ od Otto Borgera i Trude Schuler.

Tirolci imaju mnoge božićne pjesme i bogat repertoar, s toga izdvajamo dvije najčešće pjevane: „Auf, auf ihr Hirten“ i „Still o Himmel still“.

Građani Gornje Austrije su već 1884. godine pjevali „Es wird scho gei dumpa“ od Sigmunda Fellöckera. Svećenik Anto Reidinger iz Riedau, koji je rođen 1839. godine, prepravio je „Krippllied“ i dodao dijelove svoju pjesmu. Tako je nastala ova pjesma koju svatko zna.

Gradišćani najviše pjevaju „Messias ist geboren“ iz 1889. godine, koja potiče iz Srednjeg Gradišća, te „Sei gegrüßet und geküsset“, koja je 1910. godine snimljena u Deutschkreuzu.

Svećenik Gerhard Glawischnig je zajedno sa Güntherom Mittergradneggerom stvorio mnoge narodne koruške pjesme, tzv. „Kärtnerlieder“. Najpoznatije pjesme su „Der Engel begrüßte“ i „Werst mei Liacht ume sein“.

Tradicija Donje Austrije je pjesma Raimunda Zodera iz 1929. godine – „Gegrüßet seist du Maria jungfräuliche Zier“, koja je napravljena u St. Pöltenu, a predstavlja razgovor Marije i anđela. Još jedna lijepa pjesma je „Steffi, du Schlafhaubm“ iz 1819. godine.

U Flachau im Pongau je nastala salzburška pjesma „Heissa Buama stehts gschwing auf“, a napravljena je 1931. godine od Hermanna Hummera. Još jedno glazbeno blago je „Jetzt fangen wir an zum Singen“.

Glavni grad Republike označava jedna divna pjesma pod nazivom „Alt-Wiener Krippenlied“.

Autor teksta: Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – delphinmedia | Pixabay

The post Ovo su tradicionalne božićne pjesme u austrijskim pokrajinama first appeared on KROATIV.AT.