Mirovine bi iduće godine trebale rasti za zakonski faktor usklađivanja, koji bi trebao biti između 4,5 i 4,7 posto. Vlada je to objavila u utorak. Cilj je nadoknaditi inflaciju u proteklih dvanaest mjeseci. Međutim, vrijednost povećanja mirovine još nije fiksna.

Mirovine se povećavaju svake godine, radi se o milijardama eura. Iduće godine očekuje se rast mirovina između 4,5 i 4,7 posto. Za isti bi iznos trebao porasti i naknada štete. Opet bi trebalo biti gornje granice za najviše mirovine. Zaštitna klauzula za mirovinski račun produljuje se za godinu dana, alikvotiranje prvog povećanja mirovine ostaje obustavljeno, objavila je Vlada.

Vrijednost povećanja još nije fiksna. Jer nedostaju službene brojke inflacije iz srpnja. Faktor prilagodbe izračunava Ministarstvo za socijalna pitanja na temelju stope inflacije koju je objavio Statistički ured Austrije. Koristi se prosjek stopa inflacije u proteklih dvanaest mjeseci. Ove godine one od kolovoza 2023. do srpnja 2024. godine.

Vlada je u utorak ukazala na stručnjake koji predviđaju da će kumulativna godišnja inflacija biti između 4,5 i 4,7 posto. Austrijska statistika svoju će procjenu objaviti u srijedu, a valjana će vrijednost biti određena u rujnu. U rujnu se planira i odluka Nacionalnog vijeća o povećanju mirovina.

Vladina odluka namjerava u potpunosti nadoknaditi inflaciju u proteklih dvanaest mjeseci za oko 2,3 milijuna umirovljenika u obveznom mirovinskom osiguranju. Prosječna mirovina od 1694 eura bruto mjesečno povećat će se za oko 78 eura, navodi se. Najviše mirovine iznad ASVG maksimalne osnovice doprinosa od 6.060 eura mjesečno također će se povećati za zakonski faktor usklađivanja do te vrijednosti.

Za oko 200.000 minimalnih umirovljenika iduće će se godine povećati i kompenzacijski dodatak u istoj mjeri kao i mirovine. Vaša mirovina će porasti sa sadašnjih najmanje 1.217,96 eura na vjerojatno oko 1.275 eura.

Novim umirovljenicima produljuje se zaštitna klauzula za mirovinski račun za godinu dana. Svi ljudi koji odu u redovitu mirovinu 2025. godine dobit će naknadu za inflaciju na mirovinski račun. Jedina iznimka su osobe koje dobrovoljno odlaze u prijevremenu mirovinu, odnosno koridorsku mirovinu, a da prethodno nisu bile nezaposlene. To stvara poticaj da se ne umirovi ranije.

Osim toga, zakonska uredba o alikvotiranju također će biti suspendirana 2026. godine, dakle godinu dana dulje nego što je ranije planirano. To znači da će svi koji odu u mirovinu 2025. iduće godine ostvariti povećanje pune mirovine – bez obzira na mjesec u kojem idu u mirovinu.

Vrh Vlade bio je zadovoljan dogovorom. Kancelar Karl Nehammer (ÖVP) objasnio je u pisanoj izjavi da je financijska sigurnost u starosti pitanje pravde. Sporazum također osigurava da nema poticaja za raniji odlazak u mirovinu. Vicekancelar Werner Kogler (Zeleni) istaknuo je da će povećanje u 2025. biti osjetno veće od inflacije u idućoj godini.

U isto vrijeme, vlada je također najavila da će 2025. također postojati krug nulte plaće za najviše federalne političare. Pogođeni su savezni predsjednik i cijeli vladin tim, kao i predsjednici Nacionalnog vijeća i predsjednici klubova.

Plaće političara zapravo su vezane uz zakonski faktor usklađivanja mirovina. Dok će vrhu politike to povećanje biti u potpunosti ukinuto, planirano je, kao i prošle godine, da zastupnici na saveznoj razini (Narodno vijeće i Savezno vijeće) dobiju polovicu korekcijskog faktora. Državama je prepušteno koliko će se prilagodba odvijati na državnoj razini.

The post Austrija: Vlada dogovorila povećanje mirovina first appeared on KROATIV.AT.

Predsjednik Udruge mirovinskih fondova Andreas Zakostelsky smatra da je mirovinski sustav pod velikim pritiskom zbog demografskih kretanja. Stoga poziva na uvođenje obvezne dodatne mirovine iz društva. Komisija za sigurnost u starijoj dobi trebala bi preuzeti konkretan nacrt programa, rekao je Zakostelsky jučer na konferenciji za novinare u Beču.

Predsjednik mirovinskog zavoda zadovoljan je prošlogodišnjim poslovanjem mirovinskog i mirovinskog fonda te istaknuo rast od 6,42 posto, dok je inflacija prošle godine iznosila 7,8 posto. “Morate biti iskreni: niti jedan instrument osiguranja mirovina, ni u Austriji ni u svijetu, ne može imati zadaću pokrivanja inflacije, da tako kažem”, rekao je Zakostelsky.

Komisija za starosno osiguranje, u kojoj su predstavnici svih socijalnih partnera, mora se baviti sva tri stupa mirovinskog sustava, rekao je Zakostelsky. To su zakonsko mirovinsko osiguranje, mirovinsko osiguranje poduzeća i privatno mirovinsko osiguranje.

U usporedbi s ostalim konzervativnim oblicima ulaganja, mirovinski fondovi u posljednjih deset godina bilježe dobre rezultate i ostvaruju prosječan porast vrijednosti od 3,39 posto.

Austrijske savezne obveznice imale su prosječnu izvedbu od 1,06 posto, a štedni ulozi u bankama 1,01 posto. Prosječna inflacija u tom razdoblju iznosila je 2,75 posto. Dugoročna uspješnost mirovinskih fondova u posljednje 33 godine – koliko mirovinski fondovi postoje – bila je 4,95 posto.

Domaći mirovinski fondovi trenutno upravljaju imovinom vrijednom 26,77 milijardi eura za 1,068 milijuna klijenata. Prosječno je 145.828 korisnika prošle godine 14 puta dobilo dodatnu mjesečnu mirovinu od 421 euro – ukupno 859 milijuna eura. Prosječna ASVG starosna mirovina iznosila je 1686 eura.

The post Austrija: Evo koliko je iznosila prosječna starosna mirovina u prošloj godini first appeared on KROATIV.AT.

Trenutna procjena OECD-a pokazuje dobro poznato otkriće. Naime, u Austriji, u usporedbi s drugim zemljama, ljudi rano prelaze iz radnog života u mirovinu. Neovisno o ovoj priopćenju, ali gotovo u isto vrijeme, Nacionalno vijeće je glasovima vladajućih odlučilo dati poticaje za one osobe koje ne idu u prijevremene mirovine.

Dok je prosječna dob za odlazak u mirovinu 2022. godine na području OECD-a bila 64,4 godine za muškarce i 63,6 godina za žene, u Austriji su muškarci odlazili u mirovinu sa 61,6 godina, a žene sa 60,9 godina. Samo je u Francuskoj i Belgiji razlika između zakonske i efektivne dobi za odlazak u mirovinu za muškarce veća nego u Austriji, gdje je razlika 3,4 godine, prema drugom rezultatu OECD-ove studije “Pensions at a Glance” objavljenoj u srijedu.

Paralelno s ranijim odlaskom u mirovinu, očekivani životni vijek nakon napuštanja tržišta rada u Austriji je 21,6 godina za muškarce i 25,5 godina za žene, osjetno više od prosjeka OECD-a, gdje se očekuje da muškarci u mirovini žive 18,6 godina, a žene 22,8 godina.

Sukladno tome, državna potrošnja u Austriji relativno je visoka u usporedbi sa skupinom industrijaliziranih zemalja. Najveća državna potrošnja na mirovine u 2019. bila je u Italiji i Grčkoj, od kojih svaka čini oko 16 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Slijede Francuska (13,4) i Austrija s 13 posto BDP-a. Općenito, te zemlje troše između četvrtine i trećine ukupne javne potrošnje na mirovine. Na drugom kraju spektra su Čile, Island, Irska, Koreja i Meksiko, gdje se manje od četiri posto BDP-a troši na javne mirovine.

U 23 od 38 zemalja OECD-a planira se usklađivanje redovite dobi za odlazak u mirovinu s inflacijom, čime će se prosječna dob umirovljenja današnjih mladih stručnjaka povećati na 66,3 godine za muškarce i 65,8 godina za žene.

OECD preporučuje promicanje zapošljavanja i zapošljivosti starijih radnika s obzirom na sve veći udio stanovništva u dobi od 65 godina i više.

Prema OECD-u, zdravstvena prevencija i daljnje osposobljavanje posebno su važni kako bi radnici mogli prijeći na manje stresan posao prije nego što im zdravlje nastrada.

The post Stanovnici Austrije među onima koji najranije odlaze u mirovinu first appeared on KROATIV.AT.

Društvo u Austriji je sve starije, a u sljedećih nekoliko godina generacija s najvećim natalitetom odlazi u mirovinu. Očekuje se da će do 2060. godine gotovo trećina stanovnika Austrije biti u dobi za mirovinu, što će utjecati i na mirovinski sustav.

Samo u sljedećih pet godina sredstva koja savezna vlada ulaže u mirovinsko osiguranje povećat će se za više od 70 posto – s 12,7 milijardi eura (2022.) na 21,8 milijardi eura (2028.). To je povećanje od 71,6 posto, izračunato je u izvješćima. Razlozi za to općenito su ohrabrujući: sve duži životni vijek generacije baby boomera uzrokuje porast broja umirovljenika s 1,99 na 2,15 milijuna.

Raste i prosječna mirovina s 1319 eura na 1870 eura. Za to postoji i jednostavan razlog: tko sada ode u mirovinu, dobro je (i) dugo zarađivao. Čak se i jaz između muških i ženskih mirovina polako smanjuje. Također i broj minimalnih umirovljenika. Osim toga, povećanje mirovina ubuduće će u prosjeku biti znatno veće od onog u osnovici doprinosa.

Posebno dobro ide državnim službenicima: njihova će prosječna mirovina do 2028. porasti s 3290 eura na 3988 eura. Prema izvješću, savezni će rashodi također porasti s 14,2 milijarde na 17,5 milijardi eura godišnje – što bi bilo povećanje od 22,5 posto. No, samo 2,5 milijarde dolazi kroz doprinose. Jer državna služba se i dalje smanjuje. Na svakog aktivnog državnog službenika sada dolazi 2,6 umirovljenih državnih službenika.

I dok su podaci za ministra financija i proračun vjerojatno alarmantni, stručnjaci u Radničkoj komori slažu se da će rast troškova mirovina do 2028. ostati u okvirima očekivanog. Stoga nema razloga za povećanje zakonske dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina – kako je predložio ministar socijalnih pitanja Johannes Rauch.

The post Tko u Austriji može očekivati ​​mirovinu od 4000 € first appeared on KROATIV.AT.

Prema šefu kluba ÖVP Augustu Wögingeru, ljudi koji su završili dužu obuku trebali bi kasnije ići u mirovinu. FPÖ je ovaj potez žestoko kritizirao.

U ponedjeljak je FPÖ kritizirao šefa kluba Augusta Wögingera zbog njegovog zahtjeva da oni koji se duže školuju trebaju i duže raditi. Wöginger je iznio prijedlog u intervjuu za novinski časopis “profil”: “Ljudi koji su radili cijeli život zaslužuju pristojnu mirovinu. Trebali bismo ići u drugom smjeru: oni koji su završili dužu obuku trebaju raditi dulje. To je socijalno pravedno .”

Glasnogovornica FPÖ-a Dagmar Belakowitsch to ne može razumjeti. Ona je u u svojoj izjavi rekla da “omalovažavanje” uspjeha i usavršavanja studenata nije pošteno s obzirom na to da uz studij moraju raditi jer život više nije dostupan, pogotovo zbog crno-zelene koalicije. Općenito, ÖVP “ne bi trebao kontinuirano sve većim troškovima opterećivati ​​one građane koji održavaju sustav i financiraju ga”.

Wöginger, s druge strane, to nije vidio kao “napad na studente”. “Ali onaga tko počne raditi deset godina kasnije od pripravnika treba drugačije i procijeniti. I treba raditi do 65. godine, a ne ići ranije u mirovinu”, smatra.

The post Novi prijedlog u Austriji: Oni koji se duže školuju trebali bi kasnije ići u mirovinu first appeared on KROATIV.AT.

Povećanje mirovina za iduću godinu sada je finalizirano. Povećanje od 9,7 posto bilo je već unaprijed jasno, ali ga je još trebalo fiksirati u Nacionalnom vijeću tako da iznad maksimalne osnovice doprinosa bude samo fiksni iznos.

Osim toga, spriječen je rizik gubitka vrijednosti novih mirovina umirovljenika zbog izrazito visoke inflacije. Fiksni iznos za one koji primaju vrlo visoke mirovine je dobrih 567 eura. Primjenjuje se od primanja mirovine s najvišom osnovicom doprinosa od 5.850 eura.

Nadalje, uvest će se zaštitna klauzula za one koji sljedeće godine idu u mirovinu. Budući da se visoka inflacija odražava tek kasno u aprecijaciji, ti novi umirovljenici morali bi prihvatiti značajne gubitke tijekom cijelog razdoblja. Sada će se “računati” trajno povećanje u iznosu od 6,2 posto ukupnog godišnjeg kredita mirovinskog računa. Ovo se odnosi na sve osim na tzv. “koridorske umirovljenike”. Ali postoje i ljudi u ovoj skupini koji imaju koristi, naime oni koji prelaze iz nezaposlenosti u mirovinu.

Socijalna glasnogovornica FPO-a Dagmar Belakowitsch izrazila je žaljenje što je plus od 9,7 posto samo usklađen s inflacijom. Prema njoj, mnogi umirovljenici teško žive i moraju se nositi s povećanjem stanarine.

Glasnogovornik Zelenih društvenih mreža Markus Koza naglasio je da ovom odlukom umirovljenici neće izgubiti kupovnu moć, kao ni oni koji idu u mirovinu 2024. godine. Socijalni ministar Johannes Rauch (Zeleni) rekao je da su isplaćene akontacije za mirovine. Pretpostavlja da će inflacija ponovno pasti.

Za NEOS-ovog socijalnog glasnogovornika Geralda Loackera, odluke nisu financijski održive i nedostaje mu odgovarajuća ravnoteža ako umirovljenici dobiju veće povećanje od raznih aktivnih skupina. Odbacio je i zaštitnu klauzulu: “Netko tko tako nešto radi nije razumio sustav”, istaknuo je, ističući kako se većinu godina osiguravala vrijednost iznad inflacije.

Vlada je uz potporu SPÖ-a prethodno odobrila popravak zakonskih odredbi o priznavanju prethodnog staža u saveznoj službi, koji su bili nužni zbog presude ECJ-a. Nova uredba je retroaktivna. Kritike zbog toga stigle su iz FPÖ-a i NEOS-a. Obje skupine ne vjeruju da se uredba treba održati. Loacker je također optužio saveznu vladu da je cinična i da gubi vrijeme jer je veliki broj ljudi koji su na to imali pravo umrlo.

The post Odlučeno: Od sljedeće godine mirovine rastu za 9,7 posto first appeared on KROATIV.AT.

Prema istraživanju Radničke komore Gornje Austrije, samo 57 posto starijih zaposlenika iznad 45 godina vjeruje da na sadašnjem poslu može raditi do 65. godine.

Osobito je nizak udio u turizmu i gastronomiji, u građevinarstvu i industriji. Skeptični su i zaposlenici s barem obaveznom školskom svjedodžbom, nekvalificirani i kvalificirani radnici te zaposlenici koji rade u smjenama, kaže predsjednik AKOÖ-a Andreas Stangl.

Prije svega, fizički stres čini malo vjerojatnim umirovljenje u standardnoj dobi za umirovljenje. To je reklo 68 posto ispitanih. Za njih 55 posto posao je općenito prenaporan. 52 posto se odnosilo na psihički stres kao što su stres i burnout.

Od onih koji kažu da na sadašnjem radnom mjestu ne mogu doživjeti 65, njih 65 posto željelo bi skraćeno radno vrijeme, 42 posto željelo bi bolje prihode, a 37 posto željelo bi smanjenje čimbenika stresa i psihičkog opterećenja, objavila je Radnička komora.

The post Anketa Radničke komore: Stariji ljudi skeptični oko rada do 65 first appeared on KROATIV.AT.

Kad joj je suprug iznenada preminuo od srčanog udara, Beograđanka je bila u šoku od tuge, ali to se ubrzo promijenilo. Naime, saznala je da je pokojni muž imao – tajnu obitelj. Imao je ljubavnicu s kojom je imao dijete koje je priznao.

Oni su dobili u braku dvoje djece koja su još uvijek maloljetna, pišu Nezavisne, prenosi N1.

Par mjeseci nakon sprovoda, podnijela je zahtjev za njegovu mirovinu, ali dobila je informaciju da netko drugi već prima njegovu penziju – a to je ljubavnica.

Mirovinski Fond PIO obradio se službeno supruzi – objasnili su zašto ljubavnica, a ne supruga prima njegovu mirovinu. Naglasili su kako prema zakonu supruga ljubavnici ne može oduzeti pravo na tu penziju.

Naime, iako je to dijete izvanbračno, stvar se ne može preokrenuti u korist zakonske djece i legalne supruge. Pravo na mirovinu u Srbiji nije ograničeno samo na bračne partnere. Pravo na to ima i izvanbračni partner, pod određenim uvjetima.

Izvanbračni partner to pravo može tražiti ako je zajednica trajala najmanje tri godine ili imaju dijete. To se pravo ne stječe automatski, već u izvanparničnom postupku koji se pokreće na zahtjev izvanbračnog partnera.

The post Udovica tražila mirovinu od supruga pa saznala da je već prima njegova ljubavnica first appeared on KROATIV.AT.

Na Zemaljskom sudu u Beču trenutno je u tijeku neobičan proces prijevare. S lažnom Alzheimerovom bolešću 61-godišnjak je navodno prevario Zavod za mirovinsko osiguranje (PVA) i krivo primao invalidsku mirovinu od 2014. godine.

Optuženi – koji je devet puta osuđivan za prijevare – na suđenju je uvjeravao da nije prevarant. O dobivenoj dijagnozi rekao je sljedeće: “Žena mi je rekla – što ti se to događa? Zaboravljaš i čudno i glupo se ponašaš. Poslala me liječniku koji je rekao da trebam predati za mirovinu, a ja sam to i učinio. “

Ne samo da je bio “zaboravan”, bolovao je i od plućne bolesti KOPB – a na ročištu se pojavljivao s mobilnim aparatom za kisik – te je bolovao od visokog tlaka i srčanih problema, naglasio je optuženi.

No, svejedno, ono što je sigurno je da je muškarac prvi put podnio zahtjev za invalidsku mirovinu 2012. godine, koji je prvotno odbijen. Naknadno je, prema uredu javnog tužitelja, PVA prihvatila nalaz vještaka koji je potvrdio demenciju bez provjere i daljnje istrage što je u konačnici dovelo do odobrenja i isplate mirovine. Državni tužitelj je naveo da je tek prošle godine jedno izvješće razotkrilo moguću prijevaru. No…

61-godišnjak tvrdi da ga je u posljednjih deset godina pregledao ukupno 41 stručnjak. 39 stručnjaka je zaključilo da je dementan, ali dvoje nije. “97 posto njih je pogrešno? To je nelogično”, rekao je čovjek. No, na sudu je završio i zbog druge prijevare, navodno je poznanika opljačkao za oko 30.000 eura. No, poznanik je u međuvremenu preminuo.

Ročište je odgođeno za 12. rujna.

The post U Austriji se muškarac sumnjiči da je lažirao dementnost na osnovu koje je dobio mirovinu – šteta 160.000 eura first appeared on KROATIV.AT.

Sinoć je RTL objavio snimke zabave koja je prema navodima održana u Covid bolnici Dubrava. Sama snimka nastala je početkom ovoga mjeseca, a RTL televiziji je proslijeđena od jedne djelatnice spomenute bolnice.

Na snimci se vidi kako medicinske sestre te pomoćno osoblje pjeva i pleše uz živu glazbu. Pri tome nisu poštivane nikakve epidemiološke mjere, nije držana nikakva socijalna distance niti su nošene zaštitne maske. U nekim trenutcima se vidi i harmonika koja okićena novčanicama.

Ovaj potez medicinskih sestara naljutio je dio njihovih kolega koji su zgroženi ovakvim ponašanjem. Jedna od njih uputila je i otvoreno pismo. U njemu kaže da u 20 godina radnog staža ovakvo nešto nikada nije doživjela.

“U ovakvim situacijama me sram što sam medicinska sestra. U 20 godina staža ovo nisam doživjela. Nepoštivanje epidemioloških mjera, alkohol u potocima, tambure, pjesma i ples. I sve to u prostoru bolnice u režiji djelatnika. Ne znam tko je dozvolio bend u bolnici i je li za to znao, ali očekujem sankcije za aktere ovog događaja. Mislim da se ovime bacila ružna slika na ostale djelatnike koji svoj posao rade kako treba, cijela bolnica bruji o spornom tulumu, a vrijeme je i da se za to odgovara i spriječi u buduće. Borimo se protiv virusa, a sami ga širimo. Ljuta sam i razočarana”

V.D. ravnatelj bolnice Ivica Lukšić u svojoj izjavi je rekao da snimku vidi prvi put te da je iznenađen. “Pa gledajte, ja snimku vidim prvi put i iznenađen sam, ali morate mi dati vrijeme da utvrdimo činjenice, okolnosti pa da vam dam nešto detaljniji odgovor na to”, Lukšić.

Neslužbeno se saznaje da je tulum organiziran u čast odlaska u mirovinu jedne njihove kolegice.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post Tulum medicinskih sestara iz Covid bolnice Dubrava zgrozio javnost first appeared on KROATIV.AT.