Joseph R. Biden prisegnuo je jučer kao 46. američki predsjednik i tako postao drugi rimokatolik u Bijeloj kući nakon Johna F. Kennedyja. Biden je tradicionalno prisegnuo u Kapitolu, a prisegu je imao na Bibliji ukrašenoj keltskim križem koja ga prati u njegovoj 50 godina dugoj političkoj karijeri. Knjiga je u njegovoj obitelji, porijeklom iz Irske, od 1893. godine, a istu je koristio i dok je prisezao kao senator i potpredsjednik.

U svom govoru Biden je istaknuo kako su Sjedinjene Američke Države bile na ispitu i izazovu kojeg su uspješno savladale. Biden je naglasio da je pobijedila demokracija, odnosno da se poslušala volja naroda. “Ponovno smo naučili da je demokracija vrijedna i krhka, a u ovim trenucima je ponovno pobijedila”, kazao je novi američki predsjednik.

Prema njegovim riječima, Americi sad predstoji teška borba protiv političkog ekstremizma, unutarnjeg terorizma i bijelog supremacizma pa pozvao na jedinstvo nacije bez kojeg ne može biti mira u državi. Još je jednom naglasio i da će biti predsjednik svih Amerikanaca.

Istaknuo je da Ameriku čeka borba protiv političkog ekstremizma, unutarnjeg terorizma i bijelog supremacizma pa pozvao na jedinstvo nacije bez kojeg ne može biti mira u državi. Biden je već prvog dana potpisao niz 17 uredbi i odmah poništio neke Trumpove odluke, između ostalog potpisao je i ponovno angažiranje Sjedinjenih Država u pariškom klimatskom sporazumu.

“Tražim od svih Amerikanaca da mi se pridruže u cilju jedinstva države”, kazao je 46. američki predsjednik Joe Biden.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post SAD: Prisegnuo Joe Biden i odmah poništio nekoliko Trumpovih odluka first appeared on KROATIV.AT.

Jučer je i službeno potvrđen novi američki predsjednik, a na njegovoj inauguraciji će se piti hrvatska vina – i to ona sa Pelješca.

Joe Biden i njegova potpredsjednica Kamala Harris trebali bi 20. siječnja prisegnuti na stepenicama Capitola. Sama svečanost, radi mjera suzbijanja koronavirusa, trebala bi biti nešto skromnija nego sto smo do sada navikli. Ustoličenje novog američkog predsjednika zalit će se kapljicom vrhunskog pelješkog dingača.

Nešto skromniji broj uzvanika na inauguraciji Joea Bidena bit će poslužen vinima Benmosche Family Dingač i Benmosche Family Zinfandel, što će još jedanput biti sjajna promocija Hrvatske i poluotoka Pelješca u najvećim američkim državničkim krugovima, piše DubrovnikNet.hr.

Sve to zahvaljujući Robertu H. Benmoscheu, nekadašnjem čelnom čovjeku najveće svjetske osiguravateljske grupacije AIG i Obaminom savjetniku koji je kao strastveni zaljubljenik u dalmatinska crna vina 2006. podigao terasaste vinograde Dingača na južnim padinama i uz more kod Vignja na Pelješcu.

Vinogradi plavca malog i zinfandel, na geografski zaštićenim područjima s pogledom na čisto more i dalmatinske otoke koji oduzima dah, proizveli su limitiranu seriju vina, Benmosche Family Dingač i Benmosche Family Zinfandel. Na hrvatskom jugu Benmosche je tijekom desetak godina proveo gotovo svaki slobodan trenutak uživajući sa svojom obitelji ili u vinogorju Pelješca ili kući koju je kupio u Lapadu.

Njegova je obitelj ostala povezana uz ovaj kraj i nakon što je Benmosche preminuo, prvenstveno zahvaljujući prijateljsku s našom poznatom vinogradarkom Marijom Mrgudić koju je Benmosche nazivao svojim “bossom” po dolasku na Pelješac, donosi DubrovnikNet.hr.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post Na inauguraciji novog američkog predsjednika služit će se pelješko vino first appeared on KROATIV.AT.

Samo nekoliko sati nakon terorističkog napada u Beču, cijeli politički svijet reagirao je na ubojstva najmanje tri osobe.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen napisala je kako je šokirana i tužna zbog brutalnog napada u Beču: „Moje misli su s obiteljima žrtava i austrijskim društvom. Europa je solidarna s austrijskom stranom. Jači smo od mržnje i terora“.

Premijer Velike Britanije Boris Johnson je napisao kako je šokiran zbog napada u glavnom gradu Austrije i da je njegova zemlja uz Austriju: „Zajedno smo protiv terorizma“.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je izjavio kako se njegov narod suosjeća sa šokom i tugom Austrijanaca nakon napada: „Nakon Francuske, na udaru je prijateljska zemlja. Ovo je naša Europa. Naši neprijatelji moraju znati s kim imaju posla. Nećemo popustiti ni pred čim“. Macron je tekst podijelio i na njemačkom jeziku.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković je na svom Twitter profilu napisao kako Hrvatska „najoštrije osuđuje“ stravični napad u Beču te izražavaju sućut obiteljima žrtava te solidarnost austrijskom narodu. Tekst je napisao i na njemačkom jeziku.

Španjolski premijer Pedro Sanchez je poručio kako je njegova zemlja solidarna s Austrijom te kako Europa neće pokleknuti pred mržnjom. Talijanski premijer Giuseppe Conte je poručio kako u Europi nema mjesta mržnji te kako oštro osuđuje teroristički napad u Beču, a tekst je napisao na njemačkom jeziku.

Demokratski predsjednički kandidat u SAD-u Joe Biden je napisao na Twitteru kako zajedno sa svojom suprugom Jill moli za žrtve napada u Beču. Američki predsjednik i republikanski protukandidat Donald Trump napisao je kako stoji uz Francusku i Austriju u ovim trenutcima.

Luksemburški premijer Xavier Bettel je napad u Beču nazvao „užasnim napadom na našu slobodu, naše vrijednosti i naš način života“ te da „mržnji nećemo dozvoliti da pobijedi“. Slovenski premijer Janez Janša je izjavio kako su potpuno solidarni sa susjedima: „Nakon Francuske, Austrija. Tko je sljedeći? Nitko nije imun protiv terorističke opasnosti u Europi. Nulta tolerancija protiv radikalnog islama“.

Antonio Šećerović
Foto: Schwedenplatz u ponoć – Martin Thür | Twitter

The post Teror u Beču: Reakcije iz cijelog svijeta first appeared on KROATIV.AT.

Polako se približava 3. studeni, a svijet s velikom pozornošću gleda prema Sjedinjenim Američkim Državama. Tada se u “zemlji slobodnih i domovini hrabrih” održavaju predsjednički izbori. Bitka za Bijelu kuću vodi se između aktualnog predsjednika i republikanskog kandidata Donalda Trumpa i bivšeg potpredsjednika Bidena, kandidata Demokratske stranke. Nema sumnje je da će u izbornoj noći oči cijelog svijeta će biti uprte u SAD i da će se s velikim očekivanjem pratiti rezultati samih izbora.

Na ovim predsjedničkim izborima zabilježen je rekordan broj prijava za glasanje putem pošte, a dio registriranih birača u nekoliko saveznih država iskoristit će svoju mogućnost ranog glasanja na svojim biračkim mjestima. Ovisno o brzini prebrojavanja glasova pristiglih poštom, postoji velika mogućnost da se u pojedinim saveznim državama potpuni rezultati saznaju tek nekoliko dana poslije izbora. To bi moglo značiti da ćemo na pobjednika izbora čekati duže nego inače, a možda upravo ti glasovi i odluče pobjednika izbora.

Analize i istraživanja su pokazala da će većina Bidenovih glasača iskoristiti svoje pravo glasa putem pošte, a Trumpovi glasači su skloniji glasanju na biračkom mjestu na sam dan izbora. Predizborna kampanja je u punom jeku ,pogotovo nakon što se Donald Trump oporavio od koronavirusa. Za očekivati je da će do izbornog dana oba kandidata sučeliti svoje politike pred američkom javnošću u još jednoj, ali možda i dvije debate. Kvaliteta nastupa oba kandidata u tim debatama može u određenoj mjeri utjecati na daljnji tijek kampanje, ali može i usmjeriti neodlučne glasače prema jednom od kandidata u ključnim saveznim država.

Koji su glavni aduti Trumpa i Bidena?

Glavni adut Donalda Trumpa za reizbor su sjajni ekonomski rezultati na gospodarskom planu prije početka pandemije koronavirusa. U cilju mobiliziranja konzervativnog biračkog tijela služi se protukineskom retorikom i optužuje Bidena za podilaženje radikalnom krilu Demokratske stranke. Na sve moguće načine nastoji pridobiti glasove različitih kategorija stanovništva – od Afroamerikanaca i Latinoamerikanaca, preko katolika i Židova pa sve do umirovljenika i radničke klase. U svoju korist “spinao” je nedavno sklopljeni Washingtonski sporazum sa Srbijom i Kosovom ističući na jednom od svojih skupovima da je pomirio dva zaraćena naroda koji su se neprestano “tukli” u zadnjih sto godina.

S druge strane, Joe Biden zamjera Trumpu loše upravljanje korona krizom. Prije svega, Biden se nastoji prikazati kao kandidat koji je po svojem ponašanju, komunikaciji i djelima sušta suprotnost Donaldu Trumpu. Takvim pristupom nastoji privući centristički orijentirane birače, ali i Republikance osjetljive na Trumpovu retoriku i karakter. Tako je Cindy McCain, supruga pokojnog američkog senatora John McCaina i Obaminog protukandidata na izborima 2008. podržala Joea Bidena.

Predizborne ankete i prognoze – hoće li se ponoviti scenarij prošlih izbora

Predizborne ankete u ključnim saveznim državama daju prednost uglavnom Bidenu. Njegova prednost u anketama je uvelike podudarna s prednošću koju je imala Hillary Clinton na prethodnim izborima. Rezultati izbora prije četiri godine pokazali su određen raskorak između stvarnog stanja na terenu i predizbornih anketa. Ovakvo odstupanje na prošlim izborima ima i svoje objašnjenje. Naime, smatra se da se dio Trumpovih glasača, zbog negativne slike koju je dio medija stvorio o Trumpu, boji ili srami javno istaći svoj izbor odnosno činjenicu da podržavaju Trumpa. U obzir treba uzeti i Trumpovu popularnost na društvenim mrežama, njegove izrazito dobro posjećene skupove i sve veću podrška među Afroamerikancima i Latinosima. To znači da je vrlo lako moguće i ponavljanje scenarija od prije četiri godine.

S druge pak strane, “Nostradamus” predsjedničkih izbora Allan Lichtman predviđa pobjedu Bidena. Naime, riječ je o profesoru povijesti na Američkom univerzitetu koji je točno predvidio pobjednika u svakoj trci za Bijelu kuću još od reizbora Ronalda Regana 1984. godine. Hoće li se to i ovaj put obistiniti, ostaje za vidjeti. Profesor za svoja predviđanja koristi sustav “13 faktora” koji uključuju ekonomiju, položaj, socijalne nemire i skandale. Na svaki od ovih faktora se može odgovoriti sa “istinit” ili “lažan”, a ako je šest ili više faktora označeno sa “lažan”, onda taj kandidat gubi vlast. Ti faktori također govore i o “karizmi” kandidata. Prema njegovom sustavu, Biden ima sedam faktora, odnosno “ključeva” prednosti.

Američki izbori i pogledi na svijet

U sjeni predsjedničkih izbora istodobno održavaju se guvernerski izbori u nekoliko saveznih država i izbori za zastupnike u Kongres i Senat. Očekuje se da će Demokrati zadržati postojeću većinu u Kongresu , a u pojedinim saveznim državama vodi se neizvjesna bitka između dva tabora za osvajanje senatske većine. Potencijalno može čak dođi i do toga da obje stranke imaju podjednak broj zastupnika od sveukupnih 100 koje ima Senat. U takvom odnosu snaga odlučujući glas ima potpredsjednik/ca . Ovisno o tome kojoj stranci pripada, ta stranka ima većinu u omjeru od 51:50.

Izbori u Sjedinjenim Američkim Državama nisu izbori samo za predsjednika te države, nego su na neki način, u svom umanjenom obliku i izbori između dva pogleda na svijet. To je posebno vidiljivo na ovogodišnjim izborima. Trump ili Biden? Republikanci ili Demokrati? Konzervativizam ili progresivizam? Razlike su velike, a svijet sa velikim zanimanjem čeka 3. studenti.

Robert Pandža
Foto: Gage Skidmore / The Independent / flickr

The post Predsjednički izbori u SAD-u: Trump ili Biden? first appeared on KROATIV.AT.