Prema nedavnom istraživanju, samo nešto manje od polovice stanovnika Austrije trenutačno nema financijskih problema.

U anketi koju je proveo institut za istraživanje javnog mnijenja Ipsos među 800 ljudi u svim saveznim državama, niti polovica ispitanih nije rekla da dobro raspolaže novcem koji ima. Samo 48 posto kaže da žive ugodno ili se barem dobro. Za osobe s nižom razinom formalnog obrazovanja ta je brojka još niža i iznosi 42 posto. Većina također vidi sljedećih dvanaest mjeseci kao sumorne, pokazuje istraživanje iz lipnja.

Ljudi ne očekuju rast svojih primanja (76 posto) niti da će stagnirati (52 posto). Uz to, dvije trećine (67 posto) očekuje nastavak rasta nezaposlenosti, ponovno povećanje inflacije (55 posto) i povećanje poreza (46 posto).

Istodobno, većina ljudi očekuje povećanje troškova kućanstva. Tri četvrtine (76 posto) vidi veće ili manje povećanje troškova za kupovinu namirnica, a gotovo isto toliko (71 posto) vidi veće ukupne troškove za slobodno vrijeme. Točno dvije trećine očekuje veće ukupne troškove zdravstvene zaštite, a više od polovice (52 posto) očekuje povećanje troškova najma i kredita.

U “Cost of Living Monitoru” Ipsosa navodi se politika savezne vlade (77 posto), globalna ekonomija (70 posto) i rat u Ukrajini (69 posto) kao glavni čimbenici rasta troškova života. Gotovo dvije trećine (60 posto) reklo je da je imigracija/migracija vrlo snažno ili donekle snažno pridonijela rastu troškova. Pretjerani korporativni profiti navedeni su kao slično odgovorni.

The post Istraživanje: Polovica stanovnika Austrije ima financijske probleme first appeared on KROATIV.AT.

U Austriji se na useljavanje i integraciju izbjeglica i dalje gleda kritički.

Za gotovo dvije trećine ispitanih u aktualnom integracijskom barometru Austrija se ne može dobro nositi s priljevom izbjeglica. 61 posto ocjenjuje lošim život s imigrantima. Stavovi prema ženama (54 posto) smatraju se glavnim izazovom, a slijede zabrinutost zbog političkog islama i radikalizacije (52 posto).

Integracijski barometar provodi istraživač mišljenja Peter Hajek u ime Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF). 1000 austrijskih državljana u dobi od 16 i više godina ispitano je o suživotu ljudi s i bez migrantskog podrijetla. Od 2015. integracijski barometar kontinuirano daje reprezentativne podatke o trendovima društvenog raspoloženja.

Austrijance trenutno najviše brine inflacija od 42 posto, a slijede uska grla u zdravstvu i njezi od 33 posto. Na trećem su mjestu visoko porezno opterećenje te integracija izbjeglica i imigranata po 32 posto.

Dok 61 posto ocjenjuje suživot Austrijanaca s izbjeglicama, imigrantima i muslimanima kao “prilično ili vrlo loš”, još uvijek postoji visoka razina solidarnosti s raseljenim osobama iz Ukrajine. 60 posto ispitanih smatra da je život s ovom skupinom “vrlo ili donekle dobar”.

Uz najčešće spominjane izazove poput odnosa prema ženama i političkog islama, ispitanici su naveli i iskorištavanje društvenog sustava, nepoznavanje njemačkog jezika, sklonost nasilju i kriminalu te pojavu četvrti u kojima je posebno velik broj imigranata živi kao daljnji problemi. Preko 90 posto ljudi u zemlji i dalje vidi poznavanje zakona i vrijednosti te njihovo prepoznavanje, zaposlenje i dobro poznavanje njemačkog jezika kao ključne za uspješnu integraciju.

The post Anketa: Austrijanci su i dalje kritični prema integraciji first appeared on KROATIV.AT.

Psihičko stanje djece i mladih ispitano je u opsežnom istraživanju koje je provedeno u sklopu „Dana mentalnog zdravlja“ koji se u austrijskim školama održavaju od 2023. godine.

Istraživanje, u kojem je sudjelovalo više od 8000 učenika i čiji su rezultati dobiveni iz 6697 upitnika, otkriva zabrinjavajuće rezultate. Više od polovice ispitanih (54 posto) izjavilo je da nikada nisu naišli na ponude online pomoći na temu samoubojstva.

Prema studiji koju su proveli Tobias Dienlin s Instituta za novinarstvo Sveučilišta u Beču i Paul Plener s MedUni Beč, djeca i mladi provode u prosjeku tri i pol sata dnevno na svojim pametnim telefonima. Većina ispitanika (67 posto) izjavila je da je barem nekoliko dana u posljednja dva tjedna osjetila osjećaje depresije, melankolije ili beznađa. Alarmantno je da je 27 posto ispitanika imalo suicidalne misli pojedine dane u zadnjih 14 dana. Gotovo 60 posto prijavilo je poteškoće s koncentracijom.

Paul Plener, koautor studije i dječji i psihijatar za adoslecente, naglašava važnost prihvaćanja osjećaja kao normalnog i kontrolirajućeg dijela života. Ipak, upozorava da su dugotrajni negativni osjećaji i ograničavanje slobode razlog za zabrinutost i trebao bi biti razlog za traženje pomoći. Plener ističe da psihičke bolesti često vrhunac doživljavaju oko 14. godine te da se polovica svih psihičkih bolesti očituje do 18. godine. Posebno su česti anksiozni i depresivni poremećaji.

Studija također pokazuje da je korištenje pametnih telefona značajno poraslo tijekom pandemije, uz utvrđenu vezu između lošeg raspoloženja i korištenja društvenih medija. Dnevno korištenje pametnog telefona učenika iznosi 213 minuta, uključujući 90 minuta na društvenim mrežama, 89 minuta na streamingu, 64 minute na video igricama i 62 minute na messenger servisima. Gledanje televizije (40 minuta dnevno) i čitanje (36 minuta dnevno) oduzimaju manje vremena. Zanimljivo, djeca i mladi već se bave umjetnom inteligencijom devet minuta dnevno.

Golli Marboe, pokretač “Dana mentalnog zdravlja” i osnivač udruge za “promicanje samoodređene upotrebe medija”, ističe važnost razgovora o osjećajima. Njegova osobna pozadina, gubitak sina koji je počinio samoubojstvo prije pet godina, motivirala ga je da osnuje inicijativu kako bi pitanje mentalnog blagostanja učinilo vidljivijim. Od početka projekta obuhvaćeno je više od 35.000 učenika i pripravnika te je održan 681 modul. Marboeov cilj je uspostaviti fiksni dan mentalnog zdravlja u austrijskim školama, sličan godišnjim sportskim festivalima.

The post Više od četvrtine mladih u Austriji ima suicidalne misli first appeared on KROATIV.AT.

Istraživanje koje je proveo Medicinski fakultet Sveučilišta u Grazu pokazalo je da ljudi koji su preležali koronavirus imaju 91 posto niži rizik od nove zaraze idućih sedam mjeseci. Njihovo istraživanje objavljeno je u European Journal of Clinical Investigation.

Ovo istraživanje je pokazalo da nakon preležane korone ljudi imaju malo niži imunitet od cjepiva grupacije Pfizer/BioNTech budući da je njihova efikasnost 95 posto. To znaci da sama zaraza koronavirusom uzrokuje gotovo isti nivo zaštite koji imaju i osobe koje se cijepe, barem u nekom kraćem razdoblju.

U ovom istraživanju je promatrano kako su prošli ljudi koji su koronavirusom bili zaraženi u prvom valu, odnosno od veljače do svibnja. U usporedbi s ljudima koji u prvom valu nisu preboljeli koronavirus oni su u drugom valu prošli mnogo bolje.

“To znači da raste imunost na Sars-CoV-2 u austrijskom stanovništvu, ali još ne znamo do koje mjere se taj imunitet odnosi i na različite mutacije virusa Sars-CoV-2 ili koliko dugo i u kojoj mjeri traje zaštita od reinfekcije u dužem vremenskom razdoblju”, rekao je Franz Allerberger iz agencije za zdravlje i sigurnost hrane (AGES).

Ovo istraživanje se gotovo podudara s istraživanjem britanskih znanstvenika koji su otkrili da 90 posto zaraženih koronavirusom imaju antitijela barem šest mjeseci nakon zaraze.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post Ljudi koji su preležali koronavirus imaju imunitet kao poslije cijepljenja first appeared on KROATIV.AT.

Nova TV provela je istraživanje u kojemu su građane pitali o njihovom mišljenu o borbi s koronavirusom, kako se to odražava na njihov život te podupiru li rad stožera te pridržavaju li se mjera.

Na pitanje “je li korona opasna po zdravlje” ispitanici su prilično podijeljeni. Tako je odgovor da je koronavirus osrednje opasan najčešći odgovor s 37 posto. Da je opasnost virusa po zdravlje mala misli 32 posto ispitanika. Nadalje, da je opasnost po zdravlje jako velika misli 31 posto ispitanika. Kad se uzmu u obzir godine ispitanika, tu se vide velike razlike. Tako čak 67 posto mlađe populacije smatra da je opasnost po zdravlje mala, dok je kod starije populacije slučaj obrnut i njih čak 50 posto smatra da je vrlo velika opasnost po zdravlje.

Čak 67 posto ispitanika smatra da će koronavirus negativno utjecati na njihove financije. 29 posto ispitanika smatra da se s financijskog stajališta neće ništa promijeniti. Postotak onih koji misle da će financijski pozitivno proći za vrijeme trajanja koronavirusa je samo 4 posto.

Građani se boje otkaza i smanjenja plaća

74 posto ispitanika smatra da će unatoč koronavirusu uspjeti zadržati svoj posao, njih 22 posto smatra da će dobiti otkaz a 4 posto ih se izjasnilo da su već dobili otkaz.

Što se tiče smanjivanja plaće 44 posto građana se boji da će im se plaća smanjiti, 32 posto misli da je vjerojatnost smanjenja plaće jako mala, dok 24 posto građana smatra da im se plaće neće mijenjati.

Građani mijenjaju i navike

Da češće peru ruke odgovorilo je 66 posto građana. 51 posto ih češće dezinficira stolove i mobitele. Čak 63 posto građana rjeđe odlazi kod obitelji i prijatelja, dok njih 21 posto rjeđe koristi javni prijevoz. 56 posto građana je izjavilo da je prestalo s rukovanjem.

Stožer ima potporu građana

Kada bi se stožer ocjenjivao prema školskim ocjenama prošao bi jako dobro jer su mu ispitanici dali prosječnu ocjenu 3,4. Stožer je lošije ocijene dobio od mlađe, a bolje od starije populacije. Kad se gleda stranačka pripadnost najbolje ocjenu stožeru su dali glasači HDZ, a najlošiju glasači platforme Možemo.

Većina građana odobrava postupke stožera. Njih čak 76 posto smatra njihove odluke dobrima, dok ih 19 posto smatra lošima. 4 posto ispitanika nema mišljenje o radu stožera, dok se 1 posto nije izjasnilo.

Pero Bačić

Foto: free to use sound / unsplash.com

The post Hrvatska: Velika većina građana podupire odluke stožera first appeared on KROATIV.AT.