Austrijski integracijski fond (ÖIF) prošle je godine zabilježio veliku potražnju za svojim ponudama. Prema nedavnom priopćenju, 60.000 pokušaja polaganja ispita iz njemačkog jezika do kraja studenog predstavlja rekord i povećanje od 17 posto. Ukupno je ÖIF dodijelio 66.000 financiranih mjesta za tečajeve njemačkog jezika. Broj odobrenih azila i zaštite u Austriji bio je 22.000, oko 30 posto više nego prethodne godine.

Stoga je 2023. “obilježen velikim brojem ljudi s pravom na azil i supsidijarnu zaštitu koji su dobili zaštitu u Austriji”, navodi se u priopćenju. To je treća najviša vrijednost od 2015. i, u usporedbi s EU-om, treća najveća za prvostupanjske odluke za 2023. Integracijski fond je u svojoj bilanci zabilježio oko 265.000 integracijskih konzultacija i 11.000 ljudi koji su sudjelovali u vrijednosnim i orijentacijskim tečajevima.

Dvije trećine polaznika tečajeva njemačkog ÖIF-a prethodno nisu bili pismeni. Od njih trećina nije znala ni čitati ni pisati na svom prvom jeziku. Ostali nisu znali latinično pismo. Prema Integracijskom fondu, vrijeme obrade ispita moglo bi se skratiti mjerama digitalizacije. U prosjeku bi rezultat dolazio nakon šest radnih dana.

ÖIF također proširuje online ponudu na Sprachportal.at. Godine 2023. više od 100.000 ljudi je pristupilo portalu.

Ministrica integracije Susanne Raab (ÖVP) rekla je u pisanoj izjavi da unatoč padu broja tražitelja azila izazovi za integraciju ostaju veliki.

The post Raste broj odobrenih azila u Austriji; Integracijski fond zabilježio rekordan broj tečajeva njemačkog jezika first appeared on KROATIV.AT.

Prema “Monitoru integracije” grada Beča, gotovo trećina ljudi koji trenutačno žive u Beču nemaju austrijsku putovnicu. Točno 30,8 posto stanovništva su strani državljani. Uz to, 52 posto učenika ne govori njemački kao svoj maternji jezik.

Posljednji podaci sada pokazuju da gotovo svaki drugi Bečanin s glavnim prebivalištem (47,8 posto) nema austrijsko državljanstvo, nije rođen u ovoj zemlji ili su mu roditelji rođeni u inozemstvu. Većina pridošlica, osim izbjegličke 2015. godine, već godinama dolazi iz EU. Broj stranaca u Beču, tj. građana sa stranom putovnicom, popeo se s 27 (2017. godine) na nešto manje od 31 posto.

Philipp Hammer iz MA 17 istaknuo je izuzetno nisku stopu naturalizacije u Beču, koja iznosi samo 0,8 posto: “To znači da od 1.000 ljudi sa stranom putovnicom koji žive u Beču, samo je osam dobilo austrijsko državljanstvo. Ovo je jedna od najnižih stopa naturalizacije u EU”, istaknuo je Hammer.

To dovodi do “demokratskog deficita”. U dobnom segmentu između 27 i 44 godine, više od 40 posto ljudi ne smije sudjelovati na pokrajinskim ili državnim izborima zbog biračkog prava. S obzirom na cjelokupno stanovništvo s pravom glasa, taj udio iznosi najmanje 30,1 posto i prema tome je gotovo je dvostruko veći nego prije samo dva desetljeća.

Christoph Wiederkehr (NEOS) najavio je da će inzistirati na pitanjima državljanstva. Između ostalog, on smatra da treba ubrzati postupke dobivanja državljanstva. Wiederkehr koji je uz integraciju odgovoran i za obrazovni program ne vidi problem u činjenici da više od polovice učenika ima materinji jezik koji nije njemački. On to čak vidi i kao prednost ako se dobro iskoristi. On bi želio i da sva djeca s obukom njemačkog jezika započnu već u dječjem vrtiću.

Standard obrazovanja razvio se pozitivno. Među ljudima koji su se doselili od 2011. godine, udio onih s višim stupnjem obrazovanja (uključujući maturu) sada je 56 posto, a time i samo četiri postotna boda ispod stanovništva bez migracijskog podrijetla. Uz to, vidi se da su se obrazovni standardi djece od 15 do 19 godina prilično približili. To je zbog činjenice da su posebno državljani trećih zemalja posljednjih godina češće završavali visoko obrazovanje.

Što se tiče zaposlenika grada Beča, otprilike svaka četvrta osoba ima migracijsku pozadinu. Ovdje se ističe Gesundheitsverbund (bivši KAV) s 34,7 posto, dok je u preostalim gradskim jedinicama 17,6 posto radnika stranog podrijetla.

“Podaci su posljedica dugotrajne politike masovne imigracije SPÖ-a. Ako 52 posto učenika ne govori njemački kao svoj maternji jezik i to austrijskoj djeci onemogućava učenje, tada postoje očigledni fatalni učinci ovog crvenog imigracijskog ludila”, izjavio je Dominik Nepp iz FPÖ-a. FPÖ je ogorčen što gradski vijećnik Wiederkehr želi ubrzati proces državljanstva. Državljanstvo se ne smije “poklanjati” smatraju u FPÖ-u.

“Austrijsko državljanstvo najviše je dobro koje naša republika može podariti. To znači identitet, pripadnost i biračko pravo. Stoga je važno zaštititi ga od vrištećih NEOS-ovih akcija. Zahtjev zamjenika gradonačelnika Wiederkehra za kampanjom za masovno snižavanje kriterija za naše državljanstvo ne treba razumjeti drugačije. Nova lijeva stranka NEOS čini se slugom SPÖ-a, koji vjerojatno želi otvoriti novu skupinu glasača davanjem državljanstva”, rekao je Wolfgang Gerstl iz ÖVP-a.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

Pero Bačić
Foto: Inkredo Designer / Unsplash

The post Trećina Bečana nema austrijsku putovnicu first appeared on KROATIV.AT.

Stoga Stručno vijeće između ostalog preporučuje i naglašeno podučavanje njemačkog jezika u obveznim integracijskim mjerama. Napokon, jezik je ključ za integraciju, kao i za uspjeh u obrazovanju i na tržištu rada. Potrebna je i ciljana potpora djeci s iseljeničkim podrijetlom kako bi se u potpunosti približili u znanjima jezika i drugih kompetencija s ostalima.

Trenutačno je oko 36 000 nezaposlenih tražitelja azila i korisnika supsidijarne zaštite i prema Vijeću puno je od njih onih zanimanja za kojih ne postoji realna potreba.

Uz to, Stručno vijeće upozorava da bi se već postojeće segregacijske tendencije mogle učvrstiti ovom krizom. Mjere obvezne integracije, poput učenja njemačkog jezika nisu se mogle nesmetano odvijati za vrijeme strogih mjera pa i danas su učenje jezika, tečajevi i sl. u većem dijelu onemogućeni ili nisu ni izdaleka u onom obimu koji bi zadovoljavao.

Za ministricu integracije Susanne Raab (ÖVP), analiza Stručnog vijeća pokazuje da je korona kriza bila i jest glavni izazov za integraciju.

– Poteškoće izolacije i segregacijske tendencije, kao i nedostatak jezičnih i obrazovnih vještina postali su vidljiviji i akutniji i treba jasno razmotriti sve preporuke Stručnog vijeća za integraciju, – naglasila je resorna ministrica Raab.

T.N. 
Foto: Pixabay

The post MIŠLJENJA STRUČNJAKA: Izrazito otežana integracija u vrijeme korona krize first appeared on KROATIV.AT.

“Utjecaj Turske na ljude s turskim migracijskim porijeklom neprijateljski je prema integraciji“, – pojasnila je Raab i dodala da će austrijske službe ispitati je li posrijedi bio vjerski i politički događaj te postoji li kršenje određenih zakona. Austrija će intenzivnije istražiti jesu li neki turski klubovi pod određenom vrstom stranih utjecaja, uključujući i onaj financijske prirode.

Raab je konkretno imenovala i ogranke zajednice Milli Görüs, koja je u Bavarskoj klasificirana kao antidržavna. “Sve su to tendencije koje su u suprotnosti s našim osnovnim demokratskim vrijednostima. U skladu s tim se moraju razotkriti i protiv njih se moramo boriti.”, – zaključila je ministrica Raab.

Ranije ovaj tjedan turski veleposlanik pozvan je na razgovor u Ministarstvo za integracije Republike Austrije. Ministrica za integracije Susanne Raab pozvala je Ceyhuna na razgovor i pritom je istaknula da od njega očekuje da poštuje austrijske vrijednosti i kulturu. “Svi koji žive u Austriji moraju da poštuju austrijske vrijednosti i tradiciju”, – naglasila je ministrica Raab.

R.P
Foto: APA

The post MINISTRICA INTEGRACIJA RAAB:”Ne toleriramo utjecan Turske na austrijske klubove” first appeared on KROATIV.AT.

Također će jedna od tema seminara biti i kako upravljati udrugom, a neizostavne će biti i teme integracija, učenje jezika, poštivanje ljudskih prava, slobode izražavanja, zabrane svake vrste diskriminacije. U sklopu seminara bit će i edukacijski dio na koji način pravilno organizirati neki događaj i sl., a važan se naglasak stavlja i na financiranje udruga u skladu sa Zakonom o udrugama, porezna i financijska rasterečenja i sl. Bit će održano i predavanje o Zakonu o integraciji, poglavito o značajnim novostima koji on donosi posebice glede znanja njemačkog jezika, ovlaštenih školskih centara koji izdaju kvalifikacije, mjerama politike na tržištu rada te kako će se nepridržavanje tih zakonskih odredaba reflektirati na moguće uskraćivanje socijalnih davanja, administrativnih kazni pa čak i oduzimanjem radnih dozvola ili prava boravka.

Uz klasična predavanja, održat će se i tematske radionice, a sudionici su predstavnici mnogobrojnih iseljeničkih skupina, udruga i organizacija čija je onda zadaća dobivena znanja prenijeti u svoje društvo, naglašava se u priopćenju Hrvatskog doma Beč.

– Svakako su ove teme jako važne za mnogobrojnu hrvatsku iseljeničku zajednicu i iznimno nam je drago da je Hrvatski dom pozvan na ovu edukaciju. Ona će zasigurno proširiti naša znanja i vidike i još više poboljšati izvrsnu hrvatsku integriranost u Austriji, naglasila je Mag. Martina Horvat, socijalna pedagoginja i voditeljica projekata Hrvatskog doma Beč.

Seminar će početi 25. veljače te će u šest navrata trajati zaključno do 6. svibnja 2020. Nakon toga, od 14. listopada do 17. studenoga bit će održane i tri tematske radionice, a sudionici Hrvatskog doma dobit će po završetku i priznati certifikat o pohađanju ove za Grad Beč važne edukacije. 

The post Hrvatski dom na važnom seminaru o iseljenicima first appeared on KROATIV.AT.