Stanovnici Austrije su iznimno velikodušni na Dan očeva. Više od polovice planira dati darove u prosječnoj vrijednosti od 50 eura.

51 posto muškaraca i 54 posto žena želi nekome dati dar na Dan očeva, koji ove godine pada 9. lipnja. U 73 posto slučajeva to je vlastiti otac, ali u 21 posto i partner. A oni koji daruju u prosjeku potroše 50 eura, a očekuju se ukupni izdaci od oko 170 milijuna eura. To odgovara razini prethodne godine, kako pokazuje istraživanje koje je naručila Austrijska gospodarska komora (WKÖ).

Istraživanje je proveo KMU Research Austria, koji je anketirao oko 1000 ljudi o Očevu danu za saveznu trgovinsku upravu. Sektori koji imaju koristi od Očeva dana samo su djelomično identični onima u kojima se kupuje za Majčin dan, izvijestio je WKÖ. Umjesto cvijeća na listi top darova, tu su slatkiši. Naime, praline, čokoladu i slatkiše kao planirane darove navodi 28 posto. Posjeti restoranu ili bonovi za zajedničke aktivnosti na drugom su mjestu s 18 posto, a na trećem domaći proizvodi (17 posto). Gotovo jednako često (16 posto) očevima se daje pivo, žestoka pića ili druga pića.

U većini slučajeva (58 posto) očevi kažu da iako dar za Očev dan nije prijeko potreban, ipak bi bili sretni da dobiju dar. Svaki peti otac, točnije 21 posto, očekuje da će dar dobiti ranije. Inače, oko tri četvrtine darova kupuje se u fizičkim trgovinama, a dobra trećina (34 posto) također kaže da naručuje putem interneta.

“Dan očeva također je sretan dan za fizičke trgovce na malo. A to nam može hitno trebati s obzirom na još uvijek slabo gospodarstvo i sve veću konkurenciju kineskih internetskih platformi kao što su Temu i Shein”, rekao je Rainer Trefelik predsjednik Saveznog odjela za trgovinu u WKÖ.

The post Stanovnici Austrije za Dan očeva potrsit će u prosjeku 50 eura na darove first appeared on KROATIV.AT.

Sljedeće će se nedjelje po stoti put obilježiti Majčin dan. To ne donosi radost samo majkama, već i trgovcima i ugostiteljstvu. Gospodarska komora (WK) očekuje prodaju od oko 53 milijuna eura.

Majčin dan je vrlo popularan u Beču. Šest od deset Bečana ove godine želi pokloniti nešto za Majčin dan i potroši oko 60 eura po osobi. Cvijeće i biljke čine gotovo polovicu darova, a slijede slatkiši i čokolade koji čine oko trećinu darova. Slijede parfemi ili kozmetika, posjeti restoranima i domaći proizvodi, bilo da se radi o rukotvorinama, kuhanju ili pečenju.

Očekivano, 84 posto darove najčešće se poklanja vlastitoj majci. Najmanje 15 posto pokloni partneru, a 13 posto svekrvi, pokazalo je istraživanje Gospodarske komore zajedno s istraživačkim institutom KMU Research Austria. Ove godine 16 posto Bečana želi povećati svoj budžet, osam od deset (77 posto) planira potrošiti isto kao lani, a šest posto potrošit će manje novca na poklon.

Posljednjih godina važnost Majčina dana kao poticaja za kupnju stalno raste, navodi WK. Ove godine očekuje se i dobar posao za Majčin dan: “Bečani su velikodušni darivatelji u ovoj obiteljskoj prigodi”, kaže Margarete Gumprecht iz Gospodarske komore Beča.

Posebice stacionarni trgovci zabilježili su snažne prodajne brojke na Majčin dan. Jer cvijeće i čokolade rijetko se kupuju putem interneta. Otprilike trećina kupuje online, velika većina posjećuje trgovine. U svakom slučaju, mnoge će cvjećarnice ove nedjelje raditi jer je kupnja u zadnji čas uobičajena za Majčin dan. Za trgovinu cvijećem i cvjećare dani prije Majčina dana, uz Valentinovo, jedno su od najprometnijih razdoblja u godini. Korist ima i trgovina hranom, drogerije, parfumerije i trgovina nakitom.

Vrijeme oko Majčina dana također je jedan od najvažnijih radnih dana u godini za ugostiteljstvo, unatoč inflaciji, veliki je broj rezervacija. Ono što je posebno traženo je domaća kuhinja i sjenoviti prostori za objedovanje na otvorenom, ako vrijeme dopušta. Potražnja u restoranima često je tolika da sve više restorana pribjegava tzv. terminima. Stolovi se dodjeljuju samo na određeno vrijeme i moraju se ponovno napustiti nakon obroka.

Peter Dobcak iz Gospodarske komore Beča vrlo je zadovoljan stanjem rezervacija i objašnjava oduševljenje Bečana kupnjom: „Kao što često primijetimo da su nam je na odmoru potezanje u novčanici malo lakše, tako je i na Majčin dan kada kažete: OK, na ovaj dan, kao zahvalnost mojoj mami, hajdemo se počastiti nečim lijepim.”

The post Gospodarska komora za Majčin dan očekuje prodaju od oko 53 milijuna eura. first appeared on KROATIV.AT.

Najpopularnija brza hrana na svijetu pizza 9. veljače slavi svoj dan. Povodom Svjetskog dana pizze odlučili smo prisjetiti se kako je ovo slavno jelo uopće nastalo.

Pizzu u današnje vrijeme jedemo posvuda, no ona ima dugu povijest i ljudi je jedu stoljećima iako je u početku izgledala malo drugačije. Još u antičko doba ljudi su uživali u lepinjama s dodacima, i to uglavnom oni koji si nisu mogli priuštiti raskošnija jela, a prve se pizze pojavljuju čak u Vergilijevoj Eneidi, piše Index.hr.

Ali pizza kakvu danas poznajemo nastala je u Napulju krajem 18. stoljeća. U to je vrijeme stanovništvo Napulja vrtoglavo raslo i bilo je puno siromašnih radnika kojima je trebala brza i jeftina hrana, a pizze su zadovoljile tu potrebu i često bi se jele za doručak.

Najjednostavnije su pizze bile nadjevene samo češnjakom, mašću i soli, a neke druge su sadržavale i rajčice, sir ili inćune. No jedno im je bilo zajedničko, a to je bila niska cijena, koja ih je na kraju učinila toliko popularnima.

Nakon što se Italija ujedinila, kralj Umberto I. i kraljica Margherita posjetili su Napulj 1889. godine, a umorni od kompliciranih francuskih jela koja su im posluživana za doručak, ručak i večeru, ondje su kušali tri vrste pizze – jednu sa svinjskom mašću, sirom i bosiljkom, drugu sa sirom, a treću s rajčicama, mozzarellom i bosiljkom. Kraljica je bila oduševljena, a posljednja je pizza nazvana Margherita u njezinu čast.

Ovo je kraljevsko odobrenje pizzu transformiralo iz lokalnog u pravo nacionalno jelo, u kojem mogu uživati siromašni, ali i oni bogati. No koliko god popularna bila, pizza je u ostatku Italije i svijeta ostala relativno nepoznata do 1940-ih. Tada se proširila cijelom Italijom i postala tipično talijansko jelo.

Na drugom kraju svijeta, u Americi, popularnost pizze rasla je nakon što su je u 19. stoljeću tamo donijeli talijanski iseljenici, a već 1905. godine u New Yorku je otvorena prva pizzerija Lombardi’s, koja radi i danas.

Pizza je ubrzo počela putovati diljem SAD-a, pa je tako u Chicagu nastala popularna “deep dish” pizza s debljom koricom i obilnijim nadjevima, a stigla je i do Havaja, gdje je, uz šunku, nadjevena i ananasom, na veliko čuđenje Talijana.

The post Danas se obilježava Svjetski dan pizze. Znate li gdje je i kada nastala? first appeared on KROATIV.AT.

Ako ne želite ostaviti bolesno dijete samo u bolnici, često morate platiti. Prema SPNÖ-u, to je najskuplje u Donjoj Austriji – do 80 eura po danu.

Svatko tko ima ozlijeđeno, bolesno ili čak kronično bolesno dijete koje je često u bolnici, često mora duboko posegnuti u džep. Regionalni vijećnik SPÖ-a Sven Hergovich nedavno se na tu temu sastao s predstavnicima udruge KiB Care.

Razlog tome je alarmantno izvješće iz kluba. Roditelji koji prate svoju djecu u bolnicu i dalje moraju plaćati visoke naknade. Jer ako ne želite bolesnu djecu ostaviti samu u bolnici, to moraju skupo platiti.

Međutim, naknade su različite u svakoj saveznoj državi. Naknade su najniže u Salzburgu. Za djecu do 6 godina ne naplaćuju se pristojbe. Za stariju djecu vrijede naknade do 21 eura. Naknade su najviše u Donjoj Austriji. Oni iznose 43,40 eura po danu. Za one starije od 14 godina čak i više od 80 eura po danu. Osobito su roditelji i samohrani roditelji kronično bolesne djece u opasnosti od financijskih poteškoća.

“To je manje od milijun eura za državni proračun. To je manje nego što EVN svaki dan zaradi. No, to može biti pogubno za pogođene. Nitko ne bira da mu se dijete razboli i nitko za to ne treba biti kažnjen. Ako imate bolesnu djecu, želite ostati s njima. Ne treba kažnjavati roditelje zbog toga”, kaže Sven Hergovich.

Čelnik SPNÖ-a i državni vijećnik također ima prijedlog: “Stoga predlažemo ukidanje ovih naknada. Kako roditelji s bolesnom djecom ne bi bili mučeni financijskim brigama.”

The post Austrija: Roditelj koji želi ostati s djetetom u bolnici u pojedinim slučajevima mora platiti i do 80 €/dan first appeared on KROATIV.AT.