Policija je u subotu oduzela automobil 26-godišnjem vozaču. Autocestom Arlberg (S16) vozio je 180 umjesto dopuštenih 80 km/h. Na stražnjem sjedalu automobila nalazili su se dijete i beba, a na suvozačevu supruga.

Kako je priopćila policija, 26-godišnji vozač vozio je u subotu poslijepodne cestom S16 iz Tirola prema Njemačkoj. U tom trenutku policija je na tom predjelu ceste vršila provjere kamerama.

Vozač je umjesto dopuštenih 80 km/h vozio 180 km/h i time je aktivirao mjerni uređaj. Ubrzo ga je zaustavila policijska patrola. Ispostavilo se da su na stražnjem sjedalu bili dijete i beba, a na suvozačevom supruga.

Policija je 26-godišnjaku na licu mjesta oduzela automobil i vozačku dozvolu. Od 1. ožujka, 34. novelom Zakona o cestovnom prometu (StVO), automobili ekstremnih vozača mogu se oduzeti na licu mjesta i naknadno prodati na dražbi.

The post S malom djecom u autu umjesto 80 km/h vozio 180 km/h, pa ostao bez auta i vozačke first appeared on KROATIV.AT.

Crno-zelena vlada 2024. godine ulazi u posljednju godinu svog zakonodavnog razdoblja – istovremeno se približavaju važni ciljevi zaštite klime. Nove subvencije za e-mobilnost imaju za cilj učiniti odlazak s fosilnih goriva privlačnijim; zauzvrat, benzin i dizel postaju skuplji. Trebali bi postojati dodatni poticaji za korištenje javnog prijevoza i fotonaponskih sustava (PV sustavi).

Cijene CO2, koje su uvedene u sklopu eko-socijalne porezne reforme 2022., povećat će se od ove godine. Plan je bio povećati porez s 30 eura godišnje kada je uveden (35 eura 2023., 45 eura 2024. i 55 eura 2025.). Međutim, prvo povećanje bilo je niže od 32,5 eura zbog inflacije. Prema Ministarstvu financija, od siječnja će jedna tona CO2 koštati 45 eura, koliko je i planirano.

Nastavak inicijative je važan – čak i ako “količina ne odgovara šteti uzrokovanoj emisijama”, kaže Franz Prettenthaler, direktor instituta Joanneum Research, za ORF.at. U svakom slučaju, socijalnu točnost mjere osigurava klimatski bonus. Iznos klimatskog bonusa, koji je namijenjen suzbijanju utjecaja cijene CO2 na stanovništvo, ovisi o cijeni CO2 i još nije utvrđen za 2024. godinu.

Od 1. siječnja povećava se i standardni porez na potrošnju (NoVA) za kupnju automobila i lakih gospodarskih vozila, koji će rasti za sve nove automobile koji ispuštaju više od 99 grama CO2 po kilometru. Prema ÖAMTC-u, to rezultira dodatnim troškovima za sve automobile na čisti benzin i dizel; za novi automobil niže srednje klase od oko 30.000 eura, NoVA se povećava za oko 300 eura. Povećanje je još veće za nove automobile s visokom potrošnjom goriva.

Subvencije za e-mobilnost nastavit će se 2024. godine, a za električne automobile i dalje se ne mora plaćati NoVA. Ukupno je na raspolaganju 114,5 milijuna eura. Fizičke osobe i dalje dobivaju do 5000 eura za kupnju električnog automobila, a do 2300 eura za e-motocikle.

Privatna infrastruktura za punjenje, poput zidnih kutija i kabela za punjenje, i dalje će se subvencionirati do 600 eura, a zajednički osadržaji u stambenim zgradama do 1800 eura. Postoji financiranje do 30.000 eura za javno dostupnu infrastrukturu za punjenje. Daljnjih deset milijuna eura uložit će se u širenje mreže brzih punjača u trenutno nedovoljno opskrbljenim područjima.

“U ruralnim područjima individualna mobilnost s vlastitim automobilom igrat će još dužu ulogu”, kaže Prettenthaler. Promicanje e-mobilnosti stoga je razumna mjera, posebno za ovo područje. “Za nove tehnologije, subvencije imaju važnu ekonomsku funkciju zatvaranja cjenovnog jaza između sadašnjih viših cijena i budućih cijena, jer će one s vremenom postati jeftinije.”

Poticaji su predviđeni i za javni prijevoz u 2024. godini. Mlađi punoljetnici dobivaju jednokratnu besplatnu klimatsku kartu povodom 18. rođendana i mogu besplatno koristiti javni prijevoz godinu dana. Od svog 18. rođendana mladi odrasli imaju tri godine da preuzmu besplatnu klimatsku kartu.

Još uvijek nije jasno kada će točno kampanja biti provedena, a daljnji detalji potraživanja još se razrađuju. Za to je predviđeno 120 milijuna eura godišnje. Prema Prettenthaleru iz Joanneum Researcha, klimatska karta je “prekretnica” koja će korištenje javnog prijevoza učiniti jeftinijim i lakšim. Učiniti ga dostupnim 18-godišnjacima je “dobrodošla prilika za utjecaj na mlade ljude čije se navike kretanja mijenjaju zbog vozačkih dozvola itd.”

Od 1. siječnja 2024. fotonaponski sustavi s vršnom snagom do 35 kilovata (kWp) također će biti oslobođeni poreza na promet. To utječe na većinu svih solarnih elektrana koje se postavljaju na krovove kuća. Ukidanje poreza odnosi se i na balkonske elektrane, a to su mali fotonaponski sustavi s jednim ili dva modula koji isporučuju najviše 800 W snage i spajaju se u utičnicu.

Uz izuzeće od poreza na promet, mnogi privatni proizvođači električne energije više se neće morati prijaviti za financiranje od agencije za obradu za Ökostrom AG (OeMAG), što je izazvalo mnogo frustracija od procvata fotonaponske energije 2022. jer je proračun često bio iscrpljen u roku od nekoliko minuta. To je dobrodošlo jer je financiranje privatnih osoba do sada bilo nepotrebno komplicirano, kaže Prettenthaler. Po prvi put ikada, postoji federalno financiranje za balkonske elektrane. Oslobađanje od poreza na promet u početku se primjenjuje do 2026.

Sve u svemu, Austrija će uložiti mnogo novca u zaštitu klime, nešto više od deset milijardi eura, rekao je stručnjak za ORF.at. „Ali puno se ulaže i u ponašanje koje je štetno za klimu – otprilike polovica.“ „Najveći dio“ ovdje je povlastica za dizel. “Ali javnost također plaća mnogo novca svake godine za ponašanje koje je štetno za klimu, na primjer kroz obvezna parkirna mjesta za automobile.”

Europska komisija želi postati klimatski neutralna do 2050. Za Austriju važeći propisi predviđaju smanjenje emisija stakleničkih plinova (izvan trgovanja emisijama) za 36 posto do 2030. u usporedbi s 2005. godinom.

U Austriji, kada je u pitanju zaštita klime, postoje vrlo složene, ali i nejasne nadležnosti na zakonskoj razini, zbog čega je nedorečeni zakon o zaštiti klime problematičan. Načelno, međutim, sve što se još može provesti u zakonodavnom razdoblju je pozitivno – a također je važno pratiti raspoloženje javnosti.

„Svaka mjera koja se donese u vladi za klimatski prihvatljivu administraciju i pokazuje jedinstvo ima prednost za građane – jer stvara dojam da nije sve osobna odgovornost.” Savezne države također igraju ključnu ulogu ovdje, one mogao voditi primjerom. “U Štajerskoj, na primjer, državna uprava ima namjeru postati klimatski neutralna što je više moguće.”

The post Austrija: 2024. donosi nove klimatske mjere, raste cijena registracije automobila first appeared on KROATIV.AT.

Policijski službenici su uhvatili Sabine K. (66, ime promijenjeno) na djelu u bečkom Donaustadtu dok je grebala haubu parkiranog automobila. Na ispitivanju je izjavila da je dugo već grebala automobile u svom susjedstvu – Bečanki se može dokazati ukupno oko 40 slučajeva. Ukupna šteta je više od 40.000 eura.

Rekla je da je grebala automobile “iz frustracije”, a često dok je šetala svog psa. U nekim slučajevima su automobili odmah nakon popravka ponovno oštećeni. Policija je čekala i uhvatila osumnjičenu. Prijavljena je za tešku materijalnu štetu – a državno odvjetništvo već je pripremilo kaznenu prijavu.

Na suđenju u četvrtak, 12. listopada, oštećeni vlasnici automobila okupili su se ispred Zemaljskog suda u Beču i tražili odštetu. Ali od toga zasad nije bilo ništa jer je uslijedilo iznenađenje. “Grebalicu automobila” Sabine K. sudski razgovori nisu posebno zanimali. Jednostavno nije došla – službeno “zbog Corone”, obavijestili su odvjetnik Daniel Mozga i njegova zaposlenica Enikö Fischer. Svi se nadaju da će se Bečanka brzo oporaviti – i suočiti s optužbama. Proces je odgođen za 10. studenog 2023. godine.

The post Bečanka izgrebala 40 automobila dok je šetala psa, šteta veća od 40.000 eura first appeared on KROATIV.AT.

Osim što propisuju broj i snagu punionica, nova pravila trebala bi olakšati i plaćanje na punionicama.

Europska regulativa za infrastrukturu alternativnih goriva (AFIR) službeno je prihvaćena kao zakon Europske unije, što znači da već od proljeća 2024. možemo očekivati značajna povećanja infrastrukture punionica diljem cijele Europe. Podsjetimo, na ovoj regulativi aktivno se radilo još od 2021. godine da bi danas stupila na snagu.

Regulativa AFIR postavlja ciljeve koji su obvezujući za sve zemlje članice, a kojima se propisuje koliko koja članica Europske unije mora postaviti punionica struje i punionica ostalih alternativnih goriva za laka i teška vozila. Dio ciljeva se postavlja prema broju električnih i plug-in hibridnih vozila, a dio ciljeva obvezuje zemlje članice da postavljaju punionice na strateškim koridorima. Prvi dio regulative AFIR obvezuje zemlje članice Europske unije da postavi punionice u ekvivalentu snage 1,3 kW za svako registrirano potpuno električno vozilo te 0,8 kW snage za svako plug-in hibridno vozilo. Krajem svake godine, počevši od sljedeće godine, ovaj uvjet mora biti ispunjen prema rastu broja registriranih električnih i plug-in hibridnih vozila, piše Zimo.

Električna vozila, ilustracija
Hrvatska je sredinom ove godine brojala oko 5.850 registriranih električnih vozila i oko 3.000 plug-in hibridnih vozila pa bi, prema trenutnoj situaciji, morala postaviti punjače ukupne snage 10.005 kW. To je ekvivalent 200 brzih punionica s 50 kW snage ili 100 ultra-brzih punionica sa 100 kW snage, objasnio je Hrvoje Prpić, predsjednik nacionalne udruge za e-mobilnost – Strujni krug.

Tek nakon što zemlja članica postigne udio električnih vozila od 15 posto u ukupnoj floti registriranih vozila, može se zatražiti ublažavanje ove mjere. U slučaju Hrvatske, to bi značilo nakon registriranih više od 270 tisuća električnih vozila.

Punionice za osobna vozila na autocestama

Regulativa AFIR je postavila i obvezujuće ciljeve za postavljanje punionica na TEN-T koridoru – jedinstvenoj europskoj mreži prometnica koja povezuje sve glavne prometne točke u Europi – te postavljanje punionica na prometnicama koje su povezane s TEN-T koridorom. Time se želi osigurati puna pokrivenost punionicama duž glavne mreže Europske unije i omogućiti jednostavno putovanje električnim vozilima diljem EU. Za laka električna vozila (osobna vozila i laka dostavna vozila) postavljeni su ciljevi prema kojima je, do kraja 2025. godine, na svakih 60 kilometara TEN-T koridora potrebno postaviti stajališta s minimalnom dostupnom snagom od 400 kW. Navedena dostupna snaga može se po želji rasporediti na veći broj punionica, ali uvjet je da barem jedna punionica pruža snagu 150 kW.

Do kraja 2027. godine očekuje se od zemalja članica da se minimalna dostupna snaga na stajalištu poveća na 600 kW te da na svakom od tih stajališta barem dvije punionice pružaju snagu od 150 kW.

Punionicom snage 150 kW prosječno električno vozilo može se napuniti već za 15-20 minuta, a s obzirom na to da se vozači električnih vozila inače nadopunjavaju samo koliko im je potrebno do odredišta, možemo očekivati da će se već svakih 5-10 minuta izmjenjivati vozila na ovakvim punionicama, dodaje Prpić.

TEN-T koridor u Hrvatskoj obuhvaća autoceste na relacijama Ljubljana – Zagreb i Varaždin – Rijeka pa dio AFIR-a koji nam je iznimno bitan je i za dio prometnica koje su povezane s TEN-T koridorom, odnosno ostatak hrvatskih autocesta i državnih cesta. Cilj AFIR-a je da se do kraja 2027. godine punionicama za laka električna vozila opremi barem 50 posto prometnica koje se povezuju s TEN-T koridorom, a do kraja 2030. godine već sve takve prometnice budu opremljene.

Za spomenute prometnice se zemlje članice obvezuju da na svakih 60 kilometara imaju stajalište u oba smjera koje će imati ukupnu snagu 300 kW te barem jednu punionicu snage 150 kW, a plan je da se do kraja 2035. godine spomenuta ukupna snaga podigne na 600 kW te od toga barem da dvije punionice imaju dostupnu snagu od 150 kW.

Infrastruktura punionica za kamione i autobuse

AFIR zahtjeva da se i za teška električna vozila (kamioni i autobusi) do kraja 2025. godine barem 15 posto TEN-T koridora pokrije stajalištima s minimalno 1.400 kW raspoređenih na veći broj punjača te da barem jedan od tih punjača pruža snagu od 350 kW. Do kraja 2027. godine zahtjeva se da je već 50 posto TEN-T koridora opskrbljeno stajalištima s po minimalno 2.800 kW ukupne snage i barem dva punjača snage 350 kW.

Kao što postoje posebni zahtjevi za teška električna vozila na TEN-T koridoru, regulativa AFIR zahtjeva da se za ista osigura infrastruktura punionica i na prometnicama koje su povezane s TEN-T koridorom. Cilj AFIR-a je da se do kraja 2027. godine punionicama za teška električna vozila opremi barem 50 posto takvih prometnica koje se povezuju s TEN-T koridorom, a do kraja 2030. godine već sve takve prometnice budu opremljene. Minimalni zahtjevi za teška električna vozila do kraja 2027. godine su stajališta u oba smjera koja bi imala minimalnu dostupnu snagu od 1.400 kW te barem jednu punionicu snage 350 kW, a do kraja 2030. godine bi takva stajališta trebala biti na svakih 100 kilometara s minimalnom ukupnom snagom od 1.500 kW.

Jednostavnije plaćanje

Plaćanje punjenja električnih vozila također bi trebalo postati puno jednostavnije. Sve punionice električnih vozila, snage veće od 50 kW, koje će biti postavljene nakon travnja sljedeće godine morat će biti opremljene čitačima kartica za plaćanje ili imati uređaj za mogućnost beskontaktnog plaćanja karticom pa tako neće biti potrebe za brojnim aplikacijama, pojašnjava Prpić.

Dosadašnje punionice takvih snaga također će morati biti opremljene takvim uređajima za jednostavnije plaćanje bankovnim karticama, ali Europska komisija je operatorima odlučila pružiti dvije godine da dodatno opreme dosadašnju infrastrukturu. S druge strane, za punionice manje snage od 50 kW, punjenje će se i dalje moći pokretati putem mobilnih aplikacija ili jednostavnih QR kodova na punionicama.

The post Na snagu stupila europska direktiva AFIR: Evo što to znači za vozače diljem Europe first appeared on KROATIV.AT.

Cijena dozvole za posjedovanje velikog obiteljskog automobila u Singapuru skočila je na rekordnu 101.000 eura. Grad-država uveo je 1990. godine 10-godišnji sustav certifikata o pravu na posjedovanje (COE) kao mjeru protiv gužvi u prometu. Stanovnici Singapura od tada moraju imati COE ako žele kupiti vozilo. Dozvole se prodaju svaka dva tjedna na aukcijama, a vlada kontrolira broj certifikata za prodaju.

Singapur je uz poreze i uvozne carine,najskuplje mjesto na svijetu za kupnju automobila. Primjerice, nova Toyota Camry Hybrid u Singapuru košta oko 250.000 singapurskih dolara, što uključuje trošak za COE i poreze. To je oko šest puta skuplje nego u SAD-u, piše BBC, prenosi Index.hr.

Postoje različite vrste COE za manje automobile, motocikle i gospodarska vozila. Cijene dozvole dosegnule su rekordne razine nekoliko mjeseci zaredom jer je oporavak nakon pandemije potaknuo potražnju.

Najniži COE za automobil košta 104.000 singapurskih dolara (oko 72.000 eura), što je gotovo trostruko više nego 2020. kada je tijekom pandemije bila manja potražnja za novim automobilima. Unatoč tome što je relativno malen, Singapur se redovno svrstava među države s najvećim brojem milijunaša na svijetu. Međutim, lokalno stanovništvo si ne može tako lako priuštiti dozvolu.

Vlasti su uvele ovaj sustav kako bi potaknule građane na korištenje javnog prijevoza, koji je rangiran kao jedan od najboljih na svijetu. Grad-država, s nekih 5.5 milijuna stanovnika, prošle godine je na ulicama imala nešto manje od milijun osobnih automobila. Broj dostupnih novih COE-ova ovisi o tome koliko s cesta nestane “starijih” automobila.

The post Dozvola za auto u ovoj državi košta 100.000 eura. Bez nje ne možete kupiti automobil first appeared on KROATIV.AT.

Iako su benzinski automobili i dalje bili najtraženiji, porast novih registracija automobila u Europi prošlog mjeseca zasluga je električnih automobila. Oni su u kolovozu zabilježili svoj drugi najveći mjesečni tržišni udio. U 28 europskih tržišta, 22 posto ukupnih registracija činila su električna vozila.

Ukupno je tržište poraslo za 20 posto, s povećanjem količine električnih automobila za 102 posto, a benzinskih za samo 11 posto. No automobili s benzinskim pogonom i dalje čine više od polovice (53 posto) registracija, podaci su tvrtke JATO Dynamics, piše N1.

Prodaja električnih automobila doživjela je snažan rast u Belgiji (+224 posto), Grčkoj (+183), Luksemburgu (+164) i Portugalu (164). S porastom broja registriranih automobila od 171 u Njemačkoj, ova je zemlja činila 44 posto ukupne europske potražnje.

Međutim, porast električnih automobila ne utječe na sve proizvođače. Između siječnja i kolovoza, broj novo-registriranih Tesli skočio je s 45.600 primjeraka u 2020. na rekordnih 236.400 komada ove godine, a njihov udio na tržištu skočio je na 17,3 posto. MG je također bilježio rast prodaje u kolovozu, stekavši drugi najveći tržišni udio između kolovoza 2022. i istog mjeseca ove godine na cjelokupnom tržištu.

Ford, Hyundai-Kia, Citroën, Peugeot i Volkswagen su među onima na koje je utjecao uspon Tesle i MG-a.

Tesla Model Y i dalje vodi kao najprodavaniji model s 21.549 primjeraka u kolovozu, što je povećanje od 208 posto u odnosu na isti mjesec lani. Tijekom prvih osam mjeseci ove godine, ukupno je registrirano 169.420 komada, najviše u Europi.

Značajni rezultat zabilježili su i Renault Clio (+145 posto), Tesla Model 3 (+307 posto), Volkswagen ID.4 (+61 posto) i BMW X1 (+392 posto). Dobre rezultate također je zabilježio MG 4, šesti najprodavaniji električni model i BMW iX1 s registriranih 4.693 primjeraka.

Jači rezultat zabilježili su i Mercedes EQA (3.706 primjeraka ) i Volvo XC40 (3.108 primjeraka). Renault Austral, s 4460 primjeraka, bio je četvrti najpopularniji Renault, a Jeep Avenger zabilježio je snažan mjesec s 3.669 prodanih komada od kojih je 2.127 bilo električno.

The post U Europi raste prodaje električnih automobila, ovo su najtraženiji modeli first appeared on KROATIV.AT.

Tržište automobila u Europskoj uniji nastavlja se oporavljati. U lipnju je broj novih registracije porastao za 17,8 posto na milijun vozila, objavila je danas u Bruxellesu europska udruga proizvođača ACEA.

Ovo je bio jedanaesti mjesec zaredom u kojem je rasla prodaja. Električni automobili ponovno su najviše porasli s tržišnim udjelom od 15,1 posto, prvi put ispred dizelskih automobila koji su iznosili 13,4 posto.

Isključivo baterijska vozila tako su na trećem mjestu po popularnosti iza benzinskih motora s udjelom od 36,3 posto i hibridnih automobila, koji kombiniraju obje vrste pogona, s 24,3 posto.

Od početka godine na cestama je 5,4 milijuna novih automobila, 17,9 posto više nego u istom razdoblju lani. Ipak, nove registracije bile su za dobru petinu manje nego prije krize s koronavirusom. Brojke prodaje porasle su u gotovo svim zemljama EU.

The post “Imal’ struje”: Elektro auta u EU prvi put traženija od dizelaša first appeared on KROATIV.AT.

Njemački automobilski div – Volkswagen izvijestio je da za 2020. godinu očekuje novčanu kaznu veću od 100 milijuna eura. Volkswagen očekuje kaznu zbog razine ispušnih plinova, budući da je njihov vozni park u 2020. ispuštao više ugljičnog dioksida no što je Europska komisija zacrtala.

Europska komisija nastoji smanjiti emisije ispušnih plinova što neizravno tjera proizvođače da razvijaju tehnologiju koja ima niske emisije štetnih plinova. Europski proizvođači, a među njima i Volkswagen sad ulažu više u razvoj tvornica za proizvodnju električnih vozila, a sve to kako bi uhvatili korak sa svjetskim liderom – Teslom.

“Za dlaku smo u našoj floti prekoračili ciljanu razinu za 2020. godinu, a osujetila nas je pandemija covida 19”, pojasnio je izvršni direktor Herbert Diess. On je istaknuo i kako se nada da će ove godine ispuniti ciljeve jer su glavni brendovi tvrtke novi električni modeli.

Iz Volkswagena su poručili i kako su prisiljeni povećati udio hibridnih i električnih vozila u prodaji u Europi, na 60 posto do 2030. godine. Do sada ciljani je udio u tom vremenskom razdoblju iznosio 40 posto.

Podsjećamo da je njemački automobilski div 2015. godine priznao da je u automobile ugrađivao uređaje koji su prikazivali netočne podatke o emisiji štetnih plinova što ih je u konačnici stajalo više od 30 milijardi eura.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post Njemački div Volkswagen očekuje kaznu veću od 100 milijuna eura first appeared on KROATIV.AT.

Da Hrvati nisu samo dobri u loptanju, dokaz je i Mario Majdandžić, podrijetlom Čepinac. Naime, upravo je Mario Majdandžić autor vanjskog dizajna nove Toyote Yaris – jednog od najvećih auto noviteta ove godine.

Nova Toyota Yaris upravo je krenula u prodaju u Hrvatskoj, a vanjski izgled potpisuje Hrvat Majdandžić. Yaris na tržište dolazi s novom porukom “Spreman za pokret”. a Mario je inspiraciju za novi dizajn Yarisa pronašao promatrajući volumen, proporcije i zaokruženo čvrstu formu japanske novogodišnje delikatese – jela Kuromame. Kurkoarama je jelo nastalo od zrna grahorice, a Majdandžić je sve to kombinirao i s elementima dizajna skulpture bika, koja odaje neiscrpnu snagu u svakom pokretu.

Glavni inženjer Toyote – Yasunori Suezawa želio je da Majdandžić svojim radom prenese dinamiku poput položaja trkača na Yaris. Majdandžić nije novi u ovom poslu. On je u Toyotin dizajnerski tim stigao iz BMW-a i iza sebe već ima uspješnu karijeru te se može pohvaliti kako je još 2009. godine bio uključen u dizajniranje modela sportskog hibrida BMW-a i8.

Vrijedi istaknuti da je Mario Majdandžić dio Toyotina europskog studija ED2. Lijepo je vidjeti da Hrvata ima i u automobilskoj industriji. Svi kupci novog Yarisa neka na umu imaju da ga je dizajnirao Hrvat, Mario Majdandžić porijeklom iz

R.P
Foto: toyota-europe.com/

The post Hrvat dizajnirao novu Toyotu first appeared on KROATIV.AT.

U Njemačkom gradu Trieru poginule su četiri osobe, a najmanje deset njih je ozlijeđeno kada se automobil zabio među pješake. Svjedoci govore da je tamni SUV-u velikom brzinom uletio u pješačku zonu te da su nakon toga vidjeli kako su ljudi odbačeni u zrak nakon naleta. Stradalo je četiri osobe, a najmanje deset ih je ozlijeđeno u naletu automobila.

Iz policije grada Triera naveli su da su priveli jednu osobu da je zaplijenjen i automobil. O napadaču nema informacija, a ništa se ne zna ni o pozadini i motivima događaja. Policija je objavila kako su osumnjičenog napadača uhvatili su nekoliko ulica dalje, nakon što su zaustavili njegov automobil. Kako su kazali, radi se o 51-godišnjem Nijemcu. Na Twitteru se pojavila i navodna snimka uhićenja muškarca.

Oko 19 sati trebala bi se održati konferencija za medije savezne vlade. Uzrok napada još nije poznat, kazali su iz savezne vlade.

R.P
Foto: Folco Masi / Unsplash.com – ilustracija

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima

The post Njemačka: Autom uletio među pješake, četvero mrtvih first appeared on KROATIV.AT.