Služba za tržište rada Gornje Austrije (AMS) zabrinuta je zbog velkih problema proizvođača motocikala KTM iz Innviertela. To bi također moglo otežati stvari mnogim dobavljačima u regiji.

Industrijski jak okrug Braunau posebno se bori s posljedicama recesije. Nezaposlenost je posljednjih mjeseci narasla iznad prosjeka. KTM je također nedavno najavio da će ukinuti 300 radnih mjesta. Ove godine već je ukinuto 700 radnih mjesta. Prema glasnogovorniku KTM-a, oko 3.670 zaposlenika pogođeno je stečajem.

Direktorica AMS-a Gornja Austrija, Iris Schmidt, izjavila je za ORF Gornja Austrija: “Ovo je zabrinjavajuće za nas. Međutim, to smo vidjeli zadnjih nekoliko mjeseci, a sada dolazi vrhunac koji će naknadno utjecati na nas kao AMS. “Situacija u okrugu Braunau je napeta. Naknadno će to utjecati naravno na tvrtke dobavljače, a pogođena je i trgovina na malo, kao što je npr. elektrika, odnosno svi koji su prije bili jako usredotočeni na ovu veliku tvrtku”, kaže Schmidt.

The post Veliki problemi u austrijskom divu, za 3670 zaposlenika upitna budućnost first appeared on KROATIV.AT.

Kao i mnoge druge mlade obitelji, Barbara B. je šokirana: AMS-u mora vratiti ogroman novac za školovanje.

Osim kredita i medicinskih računa, 32-godišnja Barbara B. iz Donje Austrije sada mora platiti još jedan račun: AMS-u mora vratiti 12.600 eura. Razlog za to: Revizija instituta za daljnje usavršavanje utvrdila je da ponuđeni tečajevi ne ispunjavaju zakonske uvjete. AMS je tada polaznicima ovog tečaja ukinuo novac za školovanje i tražio od njih peteroznamenkasti iznos otplate. To morate učiniti u roku od dva tjedna, alternativno možete podnijeti pritužbu. Kako bi se njihov glas čuo, neki od pogođenih sudjelovali su u ponedjeljak, 23. rujna. na demonstracijama ispred AMS u 1. kotaru i ispred Ministarstva rada, piše Heute.

Prema riječima Barbare B, koja je suorganizirala demonstracije, uglavnom su pogođene mlade obitelji. Teško se nose s otplatama. Za neke iznose koje AMS potražuje iznose gotovo cjelogodišnju plaću. U slučaju 32-godišnjakinje treba vratiti 12.600 eura. Uz troškove koji proizlaze uz dvoje male djece i kredita koji treba otplaćivati, te su svote teško podnošljive. – Prvo nisam vjerovala kad sam dobila prvi dopis o otplati. U nekom trenutku su me obavijestili da stvarno moram sve vratiti, pa se osjećaš kao kriminalac – kaže majka dvoje djece.

Smeta joj što se u svim ostalim saveznim državama, osim u Donjoj Austriji, dolazi do kompromisnih rješenja. Prema njezinim riječima, komunikacija s AMS-om bila je sve samo ne poželjna.

Provodimo godine na čekanju, čekajući odgovor danima i bez povratnih poziva. O tome izvještava Barbara B. “Psihički je to također vrlo stresno. Uvijek čekate odgovor od AMS-a. Komunikacija je također vrlo teška jer možete samo pisati putem interneta ili nazvati dežurnu liniju.” kaže ona.

The post Mlada majka (32) AMS-u mora vratiti 12.600 eura first appeared on KROATIV.AT.

Posljednjih godina sve je manje mladih koji žele završiti zanate u građevinskom sektoru. Ovo je analiza AMS-a. Cilj projekta “Handwerk verbindet” je suzbijanje nedostatka kvalificiranih radnika. Cilj je migrantima iz ratom razorenih zemalja pružiti novu profesionalnu perspektivu u građevinskoj industriji.

“Cilj projekta, odnosno našeg potprojekta, bio je naučiti polaznike osnovama komunikacije na gradilištima u Koruškoj. Puno se vodilo računa o sigurnosnim uputama, radnim nalozima, a komunikacija unutar tima također je morala pronaći zajednički jezik. Jer ako se to ne dogodi, to može dovesti do nesporazuma i često može biti opasno”, kaže Beate Gfrerer iz koruških centara za obrazovanje odraslih.

Nadalje, usvajanje jezika važno je za profesionalno etabliranje, ali i za društveno sudjelovanje. Dio treninga bilo je i područje društvenih vještina. Projektom se želi pobuditi opći interes za rad u građevinarstvu kako bi se suzbio nedostatak kvalificiranih radnika.

“Jer u stvarnosti svi pričaju o nedostatku kvalificiranih radnika. Trebamo obuku u budućnosti. Ako sami ne osposobimo naše ljude, tko će ih poslije obučavati? A da bismo ih mogli osposobiti, trebaju nam naravno partneri za suradnju, a potrebna su nam i financijska sredstva. I naravno, pozivaju se političari da ne smanjuju proračun AMS-a, već i da ojačaju proračun AMS-a za obuku u budućnosti,” kaže cehovnik državne izgradnje Robert Rauter. Jedanaest diplomanata migrantskog podrijetla sada je spremno za specijalističko osposobljavanje, od kojih osam u građevinarstvu.

The post Novi projekt za migrante u građevinskoj industriji first appeared on KROATIV.AT.

Prijave za naknadu za nezaposlene i komunikacija zaposlenika AMS-a s korisnicima ubuduće će se moći odvijati i elektroničkim putem. Osobe kojima to nije moguće još uvijek svoju prijavu mogu predati osobno.

Prema zakonu koji je danas usvojen u Nacionalnom vijeću uz glasove ÖVP-a, Zelenih i NEOS-a, osobni posjeti trebali bi biti obvezni samo pri prvoj prijavi ili pri ponovnoj prijavi nakon više od dvije godine.

Općenito, komunikacija zaposlenika AMS-a s korisnicima i aplikacijama ubuduće bi se prvenstveno trebala odvijati elektroničkim putem. Nezaposlene osobe bi ubuduće također trebale biti obvezne provjeravati račune u komunikacijskom sustavu AMS-a najmanje dva radna dana tjedno.

Dokumenti će se ubuduće smatrati dostavljenima čim dospiju u elektronički pristupni prostor nezaposlene osobe. Nova pravila trebala bi stupiti na snagu 1. srpnja 2025. kako bi se AMS-u omogućila tehnička priprema.

Kritike iz oporbe

Promjene u SPÖ i FPÖ izazivaju kritike. Ljudi koji nemaju pristup digitalnim sadržajima bili bi “uvrijeđeni” i isključeni, rekao je zastupnik SPÖ-a Alois Stöger tijekom rasprave u parlamentu.

FPÖ je također govorio o “potpuno krivom putu”. Osobe koje ostaju bez posla posebno su ranjiva skupina, zbog čega je potreban i društveni kontakt, rekla je glasnogovornica liberalnog društva Dagmar Belakowitsch.

The post Velike promjene na AMS-u: Prijave će biti digitalizirane first appeared on KROATIV.AT.

Državni zastupnik Anton Erber (ÖVP) želi ukinuti marginalno zapošljavanje (geringfügige) za primatelje socijalne pomoći i naknade za nezaposlene.

Državni saborski zastupnik Anton Erber želi više socijalne pravde. U tu svrhu treba ukinuti rad na pola radnog vremena za korisnike socijalne pomoći.

“Gotovo je nemoguće da vlasti kontroliraju zapošljavanje. To otvara vrata neprijavljenom radu”, objašnjava u emisiji glasnogovornik VPNÖ-a Anton Erber. Kako bi se stvorila veća socijalna pravda, zalaže se za ukidanje rada na pola radnog vremena (geringfügige) za korisnike socijalne pomoći i one koji primaju naknadu za nezaposlene ili hitnu pomoć.

Kako bi se riješio problem, svaki zdravi korisnik socijalne pomoći trebao bi sudjelovati u jezičnoj obuci ili kvalifikacijskim tečajevima bez potrebe za pružanjem skrbi. “Svatko tko nema tu obvezu trebao bi obavljati aktivnosti za širu javnost i društvo”, rekao je Erber.

Prema riječima državnog saborskog zastupnika, nije prihvatljivo primati novac od države bez ičega zauzvrat. Ljudima je važno imati strukturu u svojim životima. Dugotrajna nezaposlenost nije samo ekonomski stresna, već je i psihički neprihvatljiva. “Svatko treba društveno okruženje s kolegama i nadređenima, kao i reguliranu strukturu vremena u svom životu”, kaže Erber.

Erber stoga apelira na saveznu vladu da brzo provede ovu mjeru kako bi se učinkovito suzbila neprijavljeni rad i potaknula integracija primatelja socijalne pomoći na tržište rada.

The post Austrija: Traži se ukidanje rada na geringfügige za on koji primaju naknadu AMS-a first appeared on KROATIV.AT.

Prema riječima šefa AMS-a Kopfa, postupno povećanje dobi za odlazak žena u mirovinu od 2024. pozitivno će utjecati na tržište rada. S druge strane, raste i broj nezaposlenih.

Sljedeće će godine zbog povećanja dobi za odlazak žena u mirovinu biti zaposleno još dobrih 22.000 ljudi, a do 2028. bit će ih ukupno oko 100.000 više, izračunao je šef AMS-a Johannes Kopf u razgovoru za APA-u. Istodobno, kasniji odlazak u mirovinu također bi trebao ublažiti nedostatak radne snage – pod uvjetom da poduzeća iskoriste sve veću ponudu.

Uz uredbu donesenu prije više od 30 godina i dopunjenu ove godine, standardna dob za odlazak u mirovinu za žene od sljedeće godine postupno će se uskladiti s onom za muškarce. U 2024. godini prvi put će biti pogođene ženske osiguranice rođene od 1. siječnja do 30. lipnja 1964. godine. U mirovinu se ide tek sa 60,5 godina. Za one rođene od 1. srpnja do 31. prosinca 1964. standardna dob za odlazak u mirovinu povećava se na 61 godinu. Dobna granica zatim će se do 2033. postupno podizati na 65 godina.

Kasniji odlazak u mirovinu znači da mnoge starije žene rade dulje i stoga više zaposlenika ostaje na tržištu rada. To dovodi do ravnoteže jer bi se bez regulative smanjila ponuda radne snage među domaćim stanovništvom, objasnio je Kopf. Učinak zapošljavanja povezan je i s demografskim kretanjima: starenje društva napreduje, što znači da je u Austriji sve više starijih nego mlađih ljudi u radnoj dobi.

Osim toga, iz perspektive tvrtke, više zaposlenih stvara i prostor za dodatne narudžbe, a time i veće prihode. “Dodatni broj žena u tvrtkama također znači da tvrtke prihvaćaju više narudžbi ili da trgovci prodaju više jer tamo rade iskusnije prodavačice”, objasnio je upravni odbor AMS-a. To ne samo da potiče gospodarstvo, već i otvara nova radna mjesta. U konačnici, Kopf očekuje da će uredba dati doprinos gospodarskom rastu.

Prema riječima šefa AMS-a, dodatni učinak odnosno prilike za tvrtke proizlaze iz činjenice da se sada mnoga radna mjesta uredbom moraju naknadno popuniti: žena koja radi dulje, za koju tek naknadno treba pronaći zamjenu, otvara mogućnost drugim tvrtkama da regrutiraju slobodne radnike – obično mlađe žene. Većina njih su ljudi koji se žele vratiti na posao.

S negativne strane, povećanje dobi za odlazak u mirovinu za žene također povećava broj nezaposlenih, iako u manjoj mjeri u odnosu na broj zaposlenih. “Kad god imamo više zaposlenih, veća je i nezaposlenost jer dolazi do promjena poslova i sezonskih učinaka”, kaže Kopf. Osim toga, neke žene od oko 60 već su nezaposlene.

Šef AMS-a procijenio je da će broj dodatnih nezaposlenih za 2024. biti oko 5000. Prema izračunima AMS-a, do 2028. bit će ih ukupno oko 35.000, pa će nakon 2024. doći do laganog, postupnog povećanja. To je zato što se udio nezaposlenosti povećava što je osoba starija i podložnija bolesti te što se više približava granici mirovine. Veći broj starijih nezaposlenih ne znači nužno da će ukupna nezaposlenost rasti, jer to ovisi o mnogim drugim čimbenicima, istaknuo je Kopf.

Hoće li mirovinska izmjena pridonijeti i ublažavanju nedostatka radne i kvalificirane radne snage, s Kopfovog stajališta ovisi o samim tvrtkama. Radi se o otvaranju prema starijim tražiteljima posla, a ne samo o želji da se zaposle muškarci u najboljim godinama. Sukladno tome, važno je zapošljavanje prilagoditi ženama koje, primjerice, traže honorarne poslove ili se žele vratiti na posao. Osim toga, neke bi tvrtke trebale posvetiti više pozornosti organizaciji rada primjerenoj dobi, savjetuje Kopf.

Kako pokazuje nedavno istraživanje instituta SORA u ime AMS-a, nejednak tretman na tržištu rada u Austriji je vrlo izražen. Sukladno tome, osobe starije od 50 godina i oni koji su dugo nezaposleni rjeđe se pozivaju na razgovore od mlađih kandidata i onih koji su samo kraće vrijeme nezaposleni. U studiji, za koju je sastavljeno 800 pisama, 12 posto prijava tretirano je nejednako na temelju dobi. Diskriminacija zbog dugotrajne nezaposlenosti javlja se u 7 posto prijava.

The post U Austriji od ove godine žene će morati raditi više godina prije odlaska u mirovinu first appeared on KROATIV.AT.

Čelnik SPÖ-a Andreas Babler želi da se nezaposlenost suzbije jamstvom posla za dugotrajno nezaposlene. To bi se trebalo postići kombinacijom dobro poznatih zahtjeva i proširenjem postojećih projekata.

Konkretan model koji su izradili stručnjaci trebao bi biti predstavljen u sljedećih nekoliko tjedana.

Svima koji su nezaposleni dulje od godinu dana treba ponuditi posao, zatražio je Babler u četvrtak na konferenciji za novinare u Beču. To ima smisla ne samo iz poštovanja prema pojedinim ljudima, već i iz ekonomske perspektive. Optužio je vladu da ne poduzima ništa kako bi pratila rast nezaposlenosti.

Konkretno, u borbi protiv dugotrajne nezaposlenosti, prema zamislima SPÖ-a, treba odvrnuti tri šarafa: Prema dugogodišnjem zahtjevu SPÖ-a, na tržište rada treba vratiti ukupno 40.000 dugotrajno nezaposlenih, po uzoru na kampanju koju je ukinula tirkiznoplava vlada. Babler kaže da bi mogli preuzeti smislen posao u zajednicama, uključujući pomoćno osoblje u školama, zaposlenike u poštanskim uredima, u radovima na obnovi ili upravljanju parkirnim prostorom.

Istodobno, ofenziva poslova 50+ grada Beča proširit će se na druge gradove. U projektu u Beču dugotrajno nezaposlenim osobama starijim od 50 godina pri zapošljavanju pokrivaju se cjelokupni troškovi plaće i dodatni troškovi plaće. Treći korak je ispitati kako se projekt AMS modela državnog jamstva za radna mjesta za dugotrajno nezaposlene u Gramatneusiedlu, Donja Austrija, može proširiti na sve strane.

Bolje je “boriti se protiv nezaposlenosti umjesto borbe protiv nezaposlenih, kao što sada vidimo od vlade, a posebno od ÖVP-a”, rekao je Babler, referirajući se na prijedlog Narodne stranke da se smanji neto stopa zamjene za naknade za nezaposlene (trenutačno 55 posto ) ispod 50 posto.

Babler je u četvrtak dobio neobičnu potporu od ÖVP-a pridružene kršćanske sindikalne grupe (FCG) u GPA. Njihov predsjednik Wolfgang Pischinger usprotivio se prijedlogu ÖVP-a da se smanje troškovi rada koji nisu povezani s plaćom i govorio o “opasnoj raspravi”. Smanjenje bi ugrozilo socijalnu sigurnost.

Volkshilfe je bio “šokiran” zahtjevom ÖVP-a u četvrtak. Sadašnja razina naknada za nezaposlene već promiče dugoročno siromaštvo umjesto da štiti ljude koji traže posao. “Tko bi trebao moći živjeti s neto stopom zamjene od 50 posto ili čak manje?” rekao je direktor Volkshilfea Erich Fenninger. To je “put u osiromašenje”, posebno za osobe s niskim primanjima. Zeleni, SPÖ, FPÖ i sindikat već su dan ranije kritizirali prijedlog.

The post Austrijski političar želi uvesti ‘jamstvo posla’ za dugotrajno nezaposlene first appeared on KROATIV.AT.

Godina 2024. bit će izazovna za Službu za tržište rada Gornje Austrije (AMS). Posljedice pogoršanja gospodarstva mogle su se osjetiti već na jesen. Cilj je suprotstaviti se nedavnom porastu broja nezaposlenih boljom koordinacijom vještina i slobodnih radnih mjesta.

Sada se ponovno suočavamo s porastom broja nezaposlenih u Gornjoj Austriji, koja je izrazito izvozno orijentirana. Ipak, središnji izazov za AMS ostaje potreba za radnom snagom i kvalificiranim radnicima za gospodarstvo – također s obzirom na demografska kretanja.

U vremenima kada poduzeća otpuštaju radnike, a s druge strane još uvijek postoji manjak kvalificiranih radnika, Služba za tržište rada Gornje Austrije otvara nove korake. Ključna riječ “podudaranje kompetencija”. Šefica AMS-a iz Gornje Austrije, Iris Schmidt, to objašnjava ovako: “To je skup vještina i znanja i mi ga vrlo pažljivo promatramo. To uspoređujemo sa zahtjevima tvrtke.” Više ne gledamo samo na to kako se posao zove, već na koordinaciju vještina, kaže Schmidt: “Ako prepoznamo da je dosljedan, onda znamo da je svestran može se koristiti. S druge strane, naravno, također prepoznajemo koje vještine nedostaju i kako ih možemo prekvalificirati.”

Schmid navodi daljnje prioritete za 2024. kao brzi odgovor od prvog dana, poseban fokus je na osobe mlađe od 25 godina – intervencije su već povećane u ovom području – i sprječavanje dugotrajne nezaposlenosti.

U zavodu za zapošljavanje nadaju se da će sredinom godine stanje u gospodarstvu ponovno krenuti na bolje.

The post AMS: 2024. će biti jako izazovna, evo zašto first appeared on KROATIV.AT.

Krajem prosinca 399.005 osoba bilo je evidentirano kao nezaposleno ili na školovanju u Zavodu za zapošljavanje. Stopa nezaposlenosti iznosila je 7,8 posto. Priopćilo je to u utorak Ministarstvo gospodarstva.

Nezaposleno je bilo 329.328 osoba, a na školovanju 69.677 osoba. Dugotrajna nezaposlenost, koja je u travnju 2021. dosegla vrhunac od 148.436 osoba, na kraju 2023. iznosila je 78.506 osoba.

U usporedbi s prethodnom godinom nezaposlenost je manje porasla među ženama nego među muškarcima. Krajem prosinca nezaposlene su ili na školovanju bile 159.393 žene i 239.612 muškaraca. Bez posla je bilo 106.286 osoba u dobi od 50 i više godina. Nezaposlenost mladih bila je 61.541 osoba.

Broj slobodnih radnih mjesta prijavljenih AMS-u nedavno je blago pao zbog oslabljenog gospodarstva, no na kraju 2023. ostao je na visokoj razini od 92.284 (2022.: 109.797). Istodobno, nikada dosad nije bilo zaposleno toliko ljudi, njih 3.915.000.

“Iz perspektive tržišta rada, 2023. godina nadogradila se na vrlo nisku razinu prethodne godine od 2022. s prosječnom nezaposlenošću od 332.645 ljudi. U 2023. godini primijećen je samo blagi porast s prosjekom od 341.319 nezaposlenih osoba,” rekao je ministar rada i gospodarstva Martin Kocher. Prosječna godišnja stopa nezaposlenosti bila je 6,4 posto.

The post Austrija: Na AMS-u gotovo 400.000 osoba first appeared on KROATIV.AT.

Ministar rada Martin Kocher (ÖVP) nedavno je objavio da je izradio nove ciljeve za AMS. Ministar prije svega želi potaknuti zapošljavanje na neodređeno vrijeme. Fokus bi trebao biti na dugotrajno nezaposlenima, mladim ljudima i mladim odraslim osobama, ženama, onima koji imaju pravo na azil i supsidijarnu zaštitu te osobama s invaliditetom, prenosi “Heute”. Nadalje, nadregionalno zapošljavanje trebalo bi igrati veću ulogu, kao što je preseljenje iz Beča u zapadnu Austriju, ali i transfer kvalificiranih ljudi iz EU u Austriju.

Ali bilo je i uzbuđenja jer je Kocher dekretom dao provesti projekt mimo koalicijskog partnera. Šefica Zelenog kluba Sigrid Maurer tada je dekret djelomično opisala kao dobar, a dio kao čisto “uznemiravanje”.

Još jedno Kocherovo gostovanje bilo je u petak kasno navečer u “ZIB2”, ovoga puta s voditeljem ORF-a Arminom Wolfom. “U ovom trenutku, naravno, možemo vidjeti da je gospodarstvo malo oslabilo”, rekao je Kocher. U slučaju nelikvidnosti tvrtki postoji “catch-up efekt od Corone”, a tu je i blagi, prognozirani porast nezaposlenosti. Glavni cilj je “što bolje posredovati” pri prolasku posla za radnike na AMS-u.

Sljedeće godine bit će više novca “nego prije pandemije” za AMS, rekao je Kocher o fondovima. No, bio je i malo kritičan. “Nećemo uspjeti”, kaže Kocher, zaposliti sve koji su u Beču nezaposleni.

Kocher se dotaknuo i tzv. obrazovnog dopusta, koji je po njemu “jako dobra stvar”, ali postoje rasprave o specifičnoj strukturi i na jesen se moraju voditi rasprave o tome kako ga strukturirati. Ono gdje vidi prostora za napredak je u skrbi za djecu, na primjer fokus se želi staviti na moguću brigu o djeci u tvrtkama.

U isto vrijeme Kocher vjeruje da će “u idućim mjesecima” doći do smanjenja inflacije na pet do šest posto.

The post Austrija: Uskoro velike promjene na AMS-u first appeared on KROATIV.AT.