Austrija od početka nove školske godine uvodi zabranu nošenja muslimanske marame za djevojčice mlađe od 14 godina u svim školama. Ako roditelji budu uporno ignorirali zabranu, prijete im novčane kazne od 150 do 800 eura, a u slučaju neplaćanja čak i zamjenski zatvor do dva tjedna.

U Beču, Donjoj Austriji i Gradišću nova školska godina počinje 7. rujna, a zabrana će se odnositi na procijenjenih 12.000 djevojčica diljem zemlje.

Ministrica integracije Claudia Bauer poručila je kako cilj zakona nije kažnjavanje djevojčica, nego odgovornost roditelja.

“Svaka djevojčica mora imati pravo odrastati bez nasilja i prisile”, poručila je Bauer.

Kazne tek nakon ponovljenih kršenja

Ako učenica mlađa od 14 godina dođe u školu s maramom, učitelj će je najprije zatražiti da je skine. Ako to učini, slučaj se time završava.

Ako odbije, učitelj mora slučaj prijaviti ravnatelju škole. Slijedi razgovor s roditeljima, kojima će se uručiti i pisana obavijest o zakonu, dostupna na više jezika, uključujući arapski i turski.

Ako ni razgovor s ravnateljstvom ne donese rezultat, u postupak se uključuje nadležna obrazovna uprava.

Tek od petog kršenja zabrane slučaj se prijavljuje nadležnim tijelima, nakon čega roditeljima mogu biti izrečene upravne kazne od 150 do 800 eura. Ako kaznu nije moguće naplatiti, može se odrediti zamjenska kazna zatvora do dva tjedna.

Protivnici najavljuju otpor

Zabrani se i dalje protive Islamska vjerska zajednica u Austriji, dio muslimanskih predstavnika i civilnih organizacija, uz tvrdnju da zakon posebno pogađa muslimanske djevojčice.

Protiv zakona su već tijekom ljeta podnesene prve tužbe, ali su odbijene jer zabrana još nije stupila na snagu. Nakon njezina početka očekuju se novi pravni postupci.

Slična zabrana u Austriji već je jednom završila pred Ustavnim sudom. Sud je 2020. tadašnju regulativu ukinuo, ocijenivši da je bila protivna načelu jednakosti u vezi sa slobodom vjeroispovijesti. Zato će jedan od ključnih pitanja biti hoće li nova verzija zakona proći ustavnosudsku provjeru.

The post Austrija otkrila kako će provoditi zabranu marama u školama first appeared on KROATIV.AT.

FPÖ Donje Austrije objavio je novi, očito umjetnom inteligencijom generiran video koji je izazvao burne reakcije na društvenim mrežama. U snimci se pojavljuje stranačka maskota, orao Udo, koji muškarcima prikazanim kao izbjeglice iz Afganistana dijeli avionske karte iz Beča za Kabul.

Video počinje natpisom “Beč, ljeto 2026.”, nakon čega se prikazuju bradati muškarci koji roštiljaju na području Dunavskog otoka. Potom im prilazi orao Udo i uručuje karte za izmišljenu aviokompaniju “Airbert”, na letu iz Beča prema glavnom gradu Afganistana.

Orao plješće dok “Airbert” polijeće

Nakon što muškarcima preda karte, stranačka maskota plješće, a zatim se scena seli u Dürnstein u Wachauu, gdje se Udo odmara uz ručnik s austrijskim motivima.

U završnom kadru u njegovim sunčanim naočalama vidi se odraz plavog zrakoplova “Airbert” koji polijeće. Uz video je objavljena i poruka: “Uživate li i vi u ljetu u Donjoj Austriji?”

Video izazvao i kritike i pohvale

Snimka je početkom tjedna objavljena na više društvenih mreža FPÖ-a i brzo je postala predmet rasprave. Dio korisnika kritizirao je poruku i način prikazivanja izbjeglica, dok su drugi video podržali.

Objava dolazi u trenutku pojačanih političkih sukoba između FPÖ-a i ÖVP-a oko pitanja azila, deportacija i migracijske politike u Austriji.

The post FPÖ izazvao buru: Izbjeglicama u videu uručuju karte za Afganistan first appeared on KROATIV.AT.

Bečka policija uhitila je 23-godišnjeg državljanina Bosne i Hercegovine osumnjičenog da je u utorak poslijepodne opljačkao poštansku poslovnicu u četvrti Liesing. Nakon što je zaposleniku zaprijetio pištoljem i uzeo nekoliko desetaka tisuća eura, pokušao je pobjeći električnim romobilom.

Razbojništvo se dogodilo oko 14.30 sati. Prema navodima policije, muškarac je u poslovnicu ušao s FFP2 maskom na licu, zaposleniku pokazao pištolj i zatražio novac.

Nakon što mu je predan iznos u donjem peteroznamenkastom rasponu, napustio je poslovnicu i udaljio se električnim romobilom.

Uhićen nedaleko od pošte

Policija je odmah pokrenula opsežnu potragu u kojoj je sudjelovao veći broj policijskih službenika. Osumnjičeni nije daleko stigao te je ubrzo pronađen i uhićen nedaleko od mjesta razbojništva.

Kod njega je pronađen ukradeni novac, kao i oružje za koje se sumnja da je korišteno tijekom pljačke. Riječ je o plinskom odnosno startnom pištolju.

Daljnju istragu vodi bečki Zemaljski ured kriminalističke policije.

The post Državljanin BiH opljačkao poštu u Beču pa pobjegao električnim romobilom first appeared on KROATIV.AT.

Tko ne poštuje pravila AMS, mora računati na ozbiljne financijske posljedice. U Austriji je samo u prvih šest mjeseci 2026. zabilježeno više od 37 tisuća slučajeva u kojima su nezaposleni privremeno ostali bez novčane pomoći.

Tjednima bez naknade zbog kršenja pravila

Šest tjedana bez naknade za nezaposlene ili pomoći u nuždi – a u slučaju ponavljanja čak osam tjedana. To je realnost za sve koji ne ispune obveze prema sustavu zapošljavanja. Prema službenim podacima, između 1. siječnja i 30. lipnja doneseno je ukupno 37.354 odluka o privremenoj obustavi isplata.

Kako pojašnjava glasnogovornik AMS Gregor Bitschnau, riječ je o mjerama koje se odnose na privremeni gubitak prava na naknadu zbog nepoštivanja zakonskih obveza.

Većina ipak želi raditi

Unatoč velikom broju sankcija, iz AMS-a naglašavaju da je riječ o relativno malom udjelu. Samo oko 4,8 posto svih nezaposlenih u prvoj polovici godine bilo je pogođeno privremenom obustavom isplata.

„Velika većina ljudi koji traže posao želi se što prije vratiti na tržište rada“, ističu iz AMS, dodajući da to potvrđuju i statistički podaci.

Kada se gubi pravo na novac

Razlozi za gubitak naknade jasno su definirani. Sankcije se primjenjuju ako nezaposlena osoba odbije odgovarajući posao ili vlastitim ponašanjem spriječi sklapanje radnog odnosa – što zakon definira kao izbjegavanje zaposlenja.

Problemi mogu nastati i kod edukacija i mjera aktivacije. Ako osoba bez opravdanog razloga ne sudjeluje u programima prekvalifikacije, izostaje s obveznih edukacija ili ne pokazuje dovoljno inicijative u traženju posla, također riskira gubitak naknade.

Najstroža mjera: potpuni gubitak prava

U težim slučajevima posljedice su još ozbiljnije. Ako se prekršaji ponavljaju unutar godine dana, AMS može potpuno ukinuti pravo na isplatu. Takvih slučajeva bilo je 885 u prvih šest mjeseci 2026.

Pritom je važno naglasiti da se pravo na naknadu ne vraća automatski nakon određenog vremena. Ponovno ga je moguće ostvariti tek kada osoba ponovno uđe u stabilan, potpuno osiguran radni odnos.

Stroža pravila i jasna poruka

Trend pojačanih kontrola i sankcija pokazuje da austrijske vlasti žele dodatno motivirati nezaposlene na aktivno traženje posla. Iako mjere pogađaju manjinu, poruka sustava je jasna – socijalna pomoć dolazi uz obveze, a njihovo nepoštivanje ima konkretne posljedice.

The post Nula eura! Tisuće nezaposlenih ostaju bez naknade s AMS-a first appeared on KROATIV.AT.

Velike okrugle oči, kratka njuška i „bebi“ izraz lica – francuski buldozi mnogima su neodoljivi na prvi pogled. No upravo ta „slatka“ estetika može skrivati ozbiljne zdravstvene probleme, a u Austriji i pravne posljedice. Jedna obitelj iz Beča to je osjetila na vlastitom primjeru, nakon što je zbog kupnje psa s obilježjima tzv. mučne selekcije kažnjena s visokih 1000 eura.

Priča je započela bezazleno – objavom fotografija šteneta na društvenim mrežama. Njihova kujica izazvala je oduševljenje i brojne reakcije, no ono što su mnogi vidjeli kao „preslatko lice“, stručnjaci su prepoznali kao jasan znak uzgoja koji može uzrokovati patnju životinje.

Zdravstveni problemi iza „idealnog izgleda“

Kod šteneta su identificirane karakteristike koje se u veterinarskoj praksi smatraju rizičnima: deformirana lubanja (brahicefalija), izraženi nabori kože, vrlo kratak rep te specifična boja krzna poznata kao „merle“, koja je povezana s genetskim poremećajima.

Takve osobine često dovode do kroničnih problema – od otežanog disanja i pregrijavanja do upala kože, problema s očima i poteškoća u kretanju. U težim slučajevima, životinje se suočavaju s bolovima tijekom cijelog života, a nerijetko su potrebne i skupe veterinarske intervencije.

Što je zapravo mučna selekcija

Pojam mučne selekcije odnosi se na uzgoj životinja s fizičkim karakteristikama koje uzrokuju patnju ili ozbiljna zdravstvena ograničenja. To uključuje ekstremno kratke njuške, neprirodne proporcije tijela, pretjerane kožne nabore ili genetski uvjetovane anomalije.

Takve prakse nisu ograničene samo na pse. Slični problemi javljaju se i kod određenih pasmina mačaka, poput perzijskih mačaka ili škotskih foldova, gdje estetski kriteriji često nadilaze brigu o zdravlju životinje.

Prijava zbog objave na društvenim mrežama

U ovom slučaju upravo su fotografije na društvenim mrežama dovele do pravnih posljedica. Jedna organizacija za zaštitu životinja podnijela je prijavu, smatrajući da su na slikama jasno vidljiva obilježja mučne selekcije.

Nadležno tijelo u Beču pokrenulo je postupak i potvrdilo tu procjenu. Prema austrijskom zakonu o zaštiti životinja, odgovornost ne snose samo uzgajivači, već i kupci koji svjesno nabavljaju životinje s takvim karakteristikama.

Kupci također snose odgovornost

Kazna od 1000 eura jasno pokazuje da se zakon ne odnosi samo na uzgoj, već i na potražnju. Stručnjaci upozoravaju da svaki pojedini kupac utječe na tržište i time indirektno određuje kakve će se pasmine i dalje uzgajati.

Ako se traže ekstremne, ali nezdrave fizičke osobine, uzgajivači će ih nastaviti razvijati – često na štetu dobrobiti životinja.

Između estetike i dobrobiti životinja

Ovaj slučaj ponovno otvara pitanje prioriteta pri odabiru kućnog ljubimca. Iza privlačnog izgleda može se skrivati dugotrajan zdravstveni problem koji životinji donosi patnju, a vlasnicima visoke troškove i pravne rizike.

Stručnjaci zato upozoravaju da bi pri kupnji trebalo postaviti ključno pitanje: ne koliko je pas sladak, već može li živjeti zdrav i kvalitetan život.

The post U Austriji kupili psa pa se neugodno iznenadili – dobili kaznu od čak 1000 eura first appeared on KROATIV.AT.

S početkom nove školske godine u Austriji u fokus ne dolaze samo rasporedi sati i povratak u klupe, već i problemi koji često ostaju skriveni unutar obitelji, a postaju vidljivi upravo u školi. Povlačenje, nagle promjene u ponašanju ili pad školskog uspjeha mogu biti prvi znakovi da se djevojčice suočavaju s pritiskom, kontrolom ili čak nasiljem u vlastitom domu.

Upravo zbog toga predstavljen je novi priručnik namijenjen nastavnicima i školskom osoblju, čiji je cilj pomoći u ranom prepoznavanju rizičnih situacija i pružanju pravovremene podrške. Inicijativu je predstavio Österreichischer Integrationsfonds u jednoj srednjoj školi u bečkom kvartu Favoriten, gdje su stručnjaci upozorili na sve izraženiji problem ograničavanja slobode djevojaka.

Signali koji ne smiju ostati neprimijećeni

Promjene poput iznenadnog povlačenja iz društva, drugačijeg odijevanja ili zabrana sudjelovanja u školskim aktivnostima – poput plivanja ili školskih izleta – često se na prvi pogled čine kao izolirani incidenti. No, stručnjaci upozoravaju da takvi znakovi mogu ukazivati na dublje probleme povezane s obiteljskim očekivanjima i strogim društvenim normama.

Ravnatelj škole u kojoj je priručnik predstavljen naglašava kako nastavnici imaju ključnu ulogu jer svakodnevno prate učenike i prvi mogu primijetiti promjene. Upravo zbog toga, kako ističe, škola mora biti mjesto gdje se takvi signali prepoznaju i ne ignoriraju.

Kontrola i pritisak kao ograničenje slobode

Integracijski stručnjaci upozoravaju da rigidni obrasci ponašanja mogu snažno utjecati na život djevojaka – od načina odijevanja do izbora društva i životnih odluka. U nekim slučajevima, od djevojaka se očekuje da svojim ponašanjem “štite čast obitelji”, što dovodi do pojačanog nadzora i ograničavanja slobode.

Takav pritisak može imati ozbiljne posljedice. Među njima su socijalna izolacija, psihološki problemi, strah od neuspjeha, ali i dugoročno ograničene obrazovne i profesionalne mogućnosti. U težim slučajevima, upozorava se i na rizike poput prisilnih brakova ili drugih oblika nasilja.

Uloga dječaka u prevenciji

Poseban naglasak stavljen je i na uključivanje dječaka u prevenciju. Stručnjaci upozoravaju da ih se ne smije gurati u uloge “čuvara” svojih sestara ili rođakinja, jer takav pristup dodatno učvršćuje patrijarhalne obrasce i može dovesti do pojačane kontrole unutar obitelji.

Cilj je, kako se ističe, razvijati svijest o jednakosti i međusobnom poštovanju, čime se dugoročno smanjuje rizik od diskriminacije i nasilja.

Priručnik kao alat za zaštitu i osnaživanje

Novi priručnik pod nazivom „Zaštita i samoodređenje djevojaka“ zamišljen je kao konkretan alat za rad u školama. Sadrži primjere iz prakse, smjernice za razgovor s učenicima i roditeljima te informacije o institucijama kojima se nastavnici mogu obratiti u slučaju sumnje na problem.

Inicijativu podržava i austrijska vlada, koja naglašava da svaka djevojka mora imati pravo sama odlučivati o vlastitom životu, obrazovanju i budućnosti.

Škola kao prva linija zaštite

Iako se mnogi od ovih problema razvijaju izvan školskih zidova, upravo škola često postaje prvo mjesto gdje oni izlaze na vidjelo. Zato se od nastavnika sve više očekuje ne samo obrazovna, već i socijalna uloga.

Hoće li novi priručnik donijeti konkretne promjene u praksi, tek će se vidjeti. No jedno je jasno – s početkom školske godine ponovno se otvara važno pitanje: kako zaštititi najranjivije učenike i osigurati im pravo na slobodan i dostojanstven razvoj.

The post Austrijski stručnjaci upozoravaju na sve izraženiji problem ograničavanja slobode djevojaka first appeared on KROATIV.AT.

Nova zakonska regulativa koja ograničava mogućnost dodatne zarade uz naknadu za nezaposlene već pokazuje konkretne posljedice – i to brže nego što su mnogi očekivali. Prema podacima Arbeitsmarktservice Österreich, u austrijskoj saveznoj pokrajini Koruškoj zabilježen je značajan pad broja nezaposlenih osoba koje rade takozvane “geringfügige” poslove, odnosno slabo plaćene poslove s minimalnim radnim opterećenjem.

Riječ je o izmjeni zakona kojom se dodatna zarada uz status nezaposlenosti znatno ograničava. Dok je ranije bilo uobičajeno da nezaposleni rade manje poslove kako bi nadopunili prihode, nova pravila to dopuštaju samo u iznimnim slučajevima. Posebno su pogođene osobe mlađe od 50 godina koje nemaju status osobe s invaliditetom – za njih je ova mogućnost praktički ukinuta.

Pad za trećinu u samo godinu dana

Statistika jasno pokazuje razmjere promjene. U razdoblju od godinu dana broj nezaposlenih koji obavljaju marginalne poslove u Koruškoj smanjen je za približno jednu trećinu. Time se potvrđuje da je zakon imao izravan i snažan učinak na tržište rada, barem u kratkom roku.

Međutim, ono što slijedi nakon tog pada daje složeniju sliku. Dio ljudi koji su izgubili mogućnost dodatne zarade prešao je u standardne oblike zaposlenja, uključujući rad na nepuno ili puno radno vrijeme. Ipak, broj takvih prijelaza manji je od ukupnog broja onih koji su jednostavno izašli iz sustava “mini-poslova”.

Manje dodatne zarade, ali ne nužno više stabilnih poslova

Ova razlika otvara ključno pitanje učinkovitosti reforme. Iako je cilj bio smanjiti praksu kombiniranja naknade za nezaposlene i povremenog rada, podaci sugeriraju da dio pogođenih osoba nije uspio pronaći stabilno zaposlenje nakon ukidanja dodatne zarade.

Drugim riječima, kratkoročni učinak zakona je jasan – manje “geringfügige” zaposlenosti – no dugoročni rezultat, odnosno povećanje broja sigurnih i potpuno osiguranih radnih mjesta, još uvijek nije zajamčen.

Kompleksna pravila i iznimke

Sam zakon predviđa niz prijelaznih razdoblja i iznimaka. Poslovi koji više nisu dopušteni morali su biti ukinuti najkasnije do kraja siječnja 2026., dok su za određene skupine – poput dugotrajno nezaposlenih ili osoba koje su se oporavljale od bolesti – predviđene posebne olakšice.

Trajna mogućnost dodatne zarade ostaje rezervirana za starije dugotrajno nezaposlene osobe starije od 50 godina te za osobe s invaliditetom. Time zakon pokušava zadržati socijalnu osjetljivost, ali istovremeno ograničiti široku primjenu “mini-poslova”.

Hoće li reforma postići cilj?

U pozadini cijele reforme nalazi se jasna politička i ekonomska ambicija: smanjiti ovisnost o povremenim poslovima i potaknuti ljude na ulazak u stabilnije oblike zaposlenja. No, prve brojke pokazuju da prijelaz nije automatski.

Dok vlasti očekuju da će se tržište rada srednjoročno prilagoditi i ponuditi više kvalitetnih radnih mjesta, trenutna situacija sugerira oprez. Za sada je vidljivo ponajprije smanjenje dodatne zarade – ali ne nužno i proporcionalan rast sigurnog zapošljavanja.

Upravo će naredni mjeseci pokazati hoće li ova reforma doista dovesti do željene transformacije tržišta rada ili će ostaviti dio nezaposlenih bez važnog izvora prihoda.

The post U Austriji sve manje ljudi koji rade na 10 sati, to je posebno vidljivo u Koruškoj first appeared on KROATIV.AT.

S početkom nove školske godine u Austriji na snagu stupa jedna od najkontroverznijih obrazovnih mjera posljednjih godina – zabrana nošenja marame za djevojčice mlađe od 14 godina. Iako zakon formalno još nije testiran u praksi, već sada izaziva snažne reakcije u javnosti, osobito unutar muslimanske zajednice, gdje ga mnogi doživljavaju kao stigmatizirajući i diskriminatoran.

Mjera stupa na snagu 1. rujna, a prema dostupnim informacijama, primjenjivat će se postupno, uz niz administrativnih koraka prije eventualnih kazni. Unatoč tome, pravna i društvena pitanja koja otvara daleko nadilaze školske hodnike.

Pravna neizvjesnost i sjećanje na ranije presude

Posebnu težinu raspravi daje činjenica da je sličan zakon već bio ukinut od strane Verfassungsgerichtshof, koji je tada presudio da takva zabrana može biti u suprotnosti s ustavnim pravima i načelom jednakosti.

Iako su protiv nove regulative već podnesene inicijative, sud ih je zasad odbacio kao nedopuštene jer zakon još nije stupio na snagu. Time pravna sudbina mjere ostaje otvorena, a mnogi očekuju da će pitanje ponovno završiti pred najvišom sudskom instancom.

Kritike iz zajednice: “Produbljuje podjele”

Predstavnici muslimanske zajednice i dio civilnog društva upozoravaju da zakon ne doprinosi integraciji, već naprotiv – produbljuje društvene podjele. Kritičari ističu kako se radi o selektivnoj regulaciji koja pogađa prvenstveno jednu vjersku skupinu.

Upozoravaju i na pitanje autonomije djevojčica, tvrdeći da mnoge od njih maramu nose iz osobnog uvjerenja, a ne zbog prisile. U tom kontekstu, zabrana se interpretira kao ograničavanje prava na slobodno izražavanje vjere i identiteta.

Kako će se zakon provoditi u praksi

Prema smjernicama nadležnih tijela, nastavnici neće imati ovlasti fizički uklanjati maramu s učenica. U slučaju kršenja pravila, predviđen je niz koraka – od upozorenja i razgovora s roditeljima, do uključivanja školskih vlasti i obrazovnih institucija.

Ako se prekršaji ponavljaju, slučaj može završiti pred upravnim tijelima, a predviđene su i novčane kazne u rasponu od 150 do 800 eura. Upravo taj aspekt dodatno zabrinjava dio javnosti, koji smatra da bi kazneni pristup mogao imati suprotan učinak od željenog.

Podijeljena mišljenja unutar obrazovnog sustava

Dok dio nastavnika izražava zabrinutost zbog mogućih konflikata s roditeljima i dodatne administracije, drugi smatraju da zakon u praksi možda neće imati velik utjecaj, posebno u školama gdje nošenje marame ionako nije rašireno.

Ipak, prevladava stav da bi ovako osjetljivo pitanje zahtijevalo širu društvenu raspravu koja uključuje sve vjerske zajednice, a ne parcijalna rješenja usmjerena na jednu skupinu.

Šira europska rasprava o religiji i javnom prostoru

Ova odluka Austrije uklapa se u širi europski kontekst rasprava o mjestu religijskih simbola u javnom prostoru. Balansiranje između sekularnosti države i prava pojedinaca na slobodno izražavanje vjere ostaje jedno od ključnih pitanja suvremenih demokracija.

Dok jedni naglašavaju važnost neutralnosti institucija i zaštite djece, drugi upozoravaju da takve mjere mogu dovesti do marginalizacije i osjećaja isključenosti kod manjinskih zajednica.

Neizvjestan ishod i mogući novi pravni sporovi

Hoće li zabrana opstati ili će ponovno pasti pred sudom, zasad je neizvjesno. Ono što je sigurno jest da će njezina primjena u nadolazećim mjesecima biti pod povećalom javnosti, pravnih stručnjaka i međunarodnih promatrača.

U međuvremenu, za mnoge obitelji i učenice koje će biti izravno pogođene, nova školska godina ne počinje samo s udžbenicima i rasporedom sati – već i s pitanjem osobnog identiteta, prava i pripadnosti društvu.

The post Muslimanska zajednica u Austriji “u šoku i razočarana” uoči početka školske godine zbog zabrane marama first appeared on KROATIV.AT.

Unatoč brzom razvoju digitalnog plaćanja, gotovina u Austriji i dalje ima snažnu podršku građana. Najnovije istraživanje pokazuje da velika većina stanovništva i dalje želi zadržati novčanice i kovanice kao važan dio svakodnevnog života.

Gotovina ostaje ključna za većinu

Prema istraživanju koje su proveli Global Payments u suradnji s Erste Bank i Sparkasse, čak 88 posto Austrijanaca smatra gotovinu važnom. Negativan stav prema kešu ima tek mali dio ispitanika.

Zanimljivo je da gotovo petina građana i dalje plaća isključivo gotovinom, a taj se udio nije promijenio u odnosu na prošlu godinu. Posebno je izražena sklonost gotovini među starijim osobama, osobito onima iznad 70 godina.

Isto tako, sve više ljudi u Austriji koristi aplikacije poput Aircasha, koji daje osjećaj sigurnog upravljanja gotovinom na digitalan, siguran i lak način.

Značajne novčane rezerve u kućanstvima

Važnost gotovine vidi se i u navikama čuvanja novca. Oko trećine građana drži više od 300 eura u gotovini kod kuće, što ukazuje na osjećaj sigurnosti koji fizički novac pruža.

Takva praksa često se povezuje s nepovjerenjem prema isključivo digitalnim sustavima, ali i s potrebom za brzom dostupnošću novca u svakodnevnim situacijama.

Digitalno plaćanje sve popularnije

Istovremeno, digitalne metode plaćanja bilježe snažan rast. Sve više građana pohranjuje bankovne kartice na pametne telefone i pametne satove, a taj trend kontinuirano raste iz godine u godinu.

Od 2022. do danas udio korisnika digitaliziranih kartica više se nego udvostručio, što pokazuje koliko se brzo mijenjaju navike, posebno među mlađim generacijama.

Mladi predvode promjene

Najveći pomak prema kartičnom plaćanju vidljiv je kod mladih. Više od polovice osoba u dobi od 16 do 29 godina većinom koristi kartice umjesto gotovine.

Ipak, zanimljivo je da čak i među onima koji preferiraju gotovinu raste korištenje digitalnih alata, što sugerira da se ove dvije metode ne isključuju, već često nadopunjuju.

Kartično plaćanje kao standard budućnosti?

Razlike postaju izraženije u situacijama kada korisnici nemaju izbor. Sve više ljudi koji preferiraju kartice smatra neugodnim kada su prisiljeni plaćati gotovinom, dok velika većina njih smatra da bi mogućnost kartičnog plaćanja značajno olakšala svakodnevicu.

Ravnoteža između tradicije i tehnologije

Iako digitalno plaćanje nezaustavljivo raste, jasno je da gotovina i dalje ima čvrsto uporište u Austriji. Umjesto potpunog nestanka, izglednije je da će u budućnosti koegzistirati s modernim tehnologijama.

Rezultati istraživanja jasno pokazuju: Austrijanci prihvaćaju inovacije, ali se tradicionalnih navika – barem zasad – ne odriču.

The post Gotovina i dalje vlada: Čak 88% Austrijanaca ne želi se odreći keša first appeared on KROATIV.AT.

Njemačka je u utorak deportirala 23 Afganistanca charter letom za Kabul, a njemačka vlada navela je kako su većinu skupine činile osobe osuđene za teška kaznena djela.

Snimka koju je objavio Bild prikazuje muškarce kako prije zore ulaze u zrakoplov u zračnoj luci u Leipzigu, dok je nekoliko prosvjednika u terminalu držalo transparent s porukom “Stop deportacijama – izbjeglice dobrodošle”.

Njemačka je tijekom posljednjeg desetljeća prihvatila milijune izbjeglica i drugih tražitelja azila, no kancelar Friedrich Merz obećao je pooštriti migracijsku politiku, uključujući jače granične kontrole i deportacije.

Prioritet osuđenim počiniteljima

Kada je riječ o Afganistancima, Berlin je dosad prioritet davao deportaciji osoba osuđenih za kaznena djela, ali je u srpnju vratio i prvog afganistanskog državljanina bez kaznenog dosjea kojem je zahtjev za azil bio odbijen.

Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je na platformi X da su “jutros 23 Afganistanca koji su morali napustiti zemlju deportirana u Kabul charter letom”.

“Pojedinci su uglavnom počinitelji osuđeni za teška kaznena djela, uključujući seksualne delikte i nanošenje tjelesnih ozljeda”, priopćilo je Ministarstvo.

Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt poručio je kako “naše društvo ima jasan interes osigurati da počinitelji kaznenih djela napuste našu zemlju”.

“Svako tko nema pravo boravka u Njemačkoj mora očekivati da će napustiti zemlju. Dosljedno provodimo ovaj postupak”, dodao je Dobrindt.

AFP je od Ministarstva unutarnjih poslova zatražio podatak koliko je od 23 deportirana Afganistanca bilo pravomoćno osuđeno, ali odgovor nije odmah dobiven.

Berlin ne priznaje talibane

Njemačka vlada formalno ne priznaje talibane, koji su preuzeli vlast u Kabulu prije pet godina, ali je unatoč tome pregovarala s vlastima u Kabulu o deportacijama.

Merz je ranije poručio kako očekuje da će stroža migracijska politika pomoći njegovu savezu CDU/CSU, kojem pripada i Dobrindt, u odgovoru na rast potpore krajnje desnoj Alternativi za Njemačku.

Organizacije za zaštitu ljudskih prava kritiziraju deportacije u Afganistan zbog položaja ljudskih prava pod talibanskom vlašću, posebno ograničenja koja se odnose na žene i djevojčice.

The post Njemačka deportirala 23 Afganistanca first appeared on KROATIV.AT.