Novi austrijski paket mjera “Arbeiten im Alter” donosi poreznu olakšicu za osobe koje su već dosegnule zakonsku dob za mirovinu, ali žele nastaviti raditi. Istodobno, radnici koji izgube posao u dobi od 55 ili 60 godina od te mjere gotovo da nemaju koristi, upozorava organizacija arbeit plus.

Socijalni odbor austrijskog Nacionalnog vijeća paket je usvojio 9. rujna. U središtu je porezna olakšica za osobe koje su dosegnule zakonsku dob za mirovinu, ali nastavljaju raditi. Time bi oni koji odluče dulje ostati zaposleni trebali imati više neto prihoda.

Tko ostaje bez novog bonusa?

Organizacija arbeit plus upozorava da upravo skupina kojoj je pomoć najpotrebnija ostaje gotovo izvan dosega nove mjere.

Riječ je o ljudima koji u dobi od 55 ili 60 godina ostanu bez posla, a do mirovine im preostaje još nekoliko godina. Sabine Rehbichler, direktorica organizacije arbeit plus, upozorava da se zakon zapravo više odnosi na rad nakon dosezanja mirovine, nego na problem starijih nezaposlenih.

Prema podacima za kolovoz 2026., među nezaposlenima u dobi od 60 do 64 godine njih 55,5 posto smatra se dugotrajno nezaposlenima. Kod nezaposlenih starijih od 50 godina taj udio iznosi 46,2 posto.

Starijima sve teže do posla

Problem dodatno pogoršava činjenica da, prema navodima arbeit plusa, tri od četiri austrijske tvrtke uopće ne zapošljavaju osobe starije od 60 godina.

Istodobno se dob za odlazak u mirovinu postupno povećava. To znači da osoba koja izgubi posao s 55 godina može još godinama čekati mirovinu, dok joj je istodobno sve teže pronaći novog poslodavca.

Organizacija zato traži uvođenje sustava “bonus-malus”. Poslodavci koji zapošljavaju i zadržavaju veći broj starijih radnika bili bi nagrađeni kroz niže troškove rada, dok bi tvrtke s vrlo malo starijih zaposlenika plaćale više.

Od 2028. poslodavci bi mogli imati veće troškove

Dodatni problem dolazi od 2028. godine. Tada bi trebala biti ukinuta postojeća iznimka prema kojoj poslodavci za zaposlenike starije od 60 godina ne moraju plaćati dio doprinosa.

To znači da bi zapošljavanje 62-godišnjeg radnika za poslodavca moglo postati skuplje. Istodobno bi 62-godišnji umirovljenik koji nastavi raditi mogao imati koristi od novog poreznog odbitka.

arbeit plus upozorava da dugotrajna nezaposlenost pred mirovinu može značiti i niže buduće mirovinske iznose, ali i veći rizik od siromaštva u starosti.

The post Novi zakon u Austriji donosi bonus, ali jedna skupina ostaje praznih ruku first appeared on KROATIV.AT.

Taksist iz Tirola kažnjen je s ukupno 60 eura jer je tijekom vožnje nosio kratke, svijetle trenirke. Tirolski Pokrajinski upravni sud zaključio je da takva odjeća nije primjerena za obavljanje taksi službe.

Slučaj se dogodio u travnju, a vozač se zbog kazne našao pred sudom. Nije osporavao da je nosio kratke trenirke, ali je tvrdio da za to ne postoji fotografski dokaz.

Sud: Trenirka je neprikladna odjeća

Problem je u tome što Tirolska uredba o poslovanju prijevoza putnika propisuje da taksisti moraju imati “njegovan izgled” i ne smiju nositi “neprikladnu odjeću za slobodno vrijeme”.

Sud je prihvatio iskaz policajca koji je vidio vozača te zaključio da su kratke trenirke upravo takva odjeća. Prema obrazloženju, putnici bi mogli steći dojam da vozač nije na poslu i da svoj posao ne obavlja s potrebnom profesionalnošću.

Kazna mogla biti puno veća

Taksistu je izrečena novčana kazna od 50 eura, dok je dodatnih 10 eura morao platiti kao trošak žalbenog postupka.

Iako je u njegovom slučaju kazna iznosila ukupno 60 eura, propis predviđa mogućnost kazne do 726 eura.

The post Austrija: Taksist kažnjen sa 60 eura jer je na poslu nosio kratke trenirke first appeared on KROATIV.AT.

Austrijanka je neposredno nakon 60. rođendana ostala bez posla nakon što joj je poslodavac počeo oduzimati ključne zadatke i prebacivati ih mlađim kolegama. Kada se pobunila protiv takvog postupanja, uslijedio je otkaz. Uz pomoć Radničke komore slučaj je završio nagodbom vrijednom 15.000 eura.

Žena je desetljećima radila kao računovotkinja, provjeravala bilance i knjižila račune. No nakon 60. rođendana njezin se položaj u tvrtki naglo promijenio. Uprava joj je postupno počela oduzimati važne zadatke i dodjeljivati ih mlađim zaposlenicima, bez objašnjenja.

Poslije 60. počeli joj oduzimati poslove

Kada se požalila na takav odnos i pokušala razgovarati s poslodavcem, situacija je dodatno eskalirala. Umjesto rješenja problema, dobila je otkaz.

Radnička komora procijenila je da postoje elementi zbog kojih se otkaz može osporavati. Slučaj je zato završio pred Radnim i socijalnim sudom, gdje je osporena zakonitost otkaza zbog nedopuštenog motiva, ali i zbog njegove moguće socijalne neopravdanosti.

Na kraju dobila 15.000 eura

Poslodavac je na kraju odustao od daljnjeg spora. Postupak je završen nagodbom prema kojoj je žena dobila 15.000 eura.

Ines Stilling iz Radničke komore upozorila je da ovaj slučaj pokazuje širi problem položaja starijih radnika na austrijskom tržištu rada. Prema njezinim riječima, dio poslodavaca starije zaposlenike pokušava istisnuti iz radnog odnosa neposredno prije mirovine.

Radnička komora zato traži snažnije mehanizme protiv diskriminacije starijih zaposlenika, uključujući sustav nagrada za poslodavce koji zadržavaju starije radnike i financijske posljedice za one koji ih prije mirovine izbacuju iz radnog odnosa

The post Austrijanka ostala bez posla pred mirovinu, Radnička komora joj izborila 15.000 eura first appeared on KROATIV.AT.

Austrija od 2028. planira uvesti novi model dodatnog mirovinskog osiguranja kojim bi budući umirovljenici mogli ostvariti do 10 posto veća primanja. Nova pravila trebala bi omogućiti dodatnu mirovinu uz zakonsku mirovinu.

Cilj reforme je povećati dugoročnu financijsku sigurnost umirovljenika i potaknuti dodatnu štednju tijekom radnog vijeka. Novi model trebao bi biti posebno zanimljiv zaposlenima koji žele povećati buduća mirovinska primanja.

Dodatni novac uz mirovinu

Prema planu, nova dodatna mirovina trebala bi se isplaćivati uz postojeće mirovinsko primanje. Visina dodatnog iznosa ovisit će o uplaćenim sredstvima i uvjetima konkretnog modela.

U najboljem slučaju, ukupna mirovinska primanja mogla bi biti do deset posto veća nego prema dosadašnjem sustavu.

Pravila kreću 2028.

Nova pravila trebala bi se početi primjenjivati od 2028. godine, a detalji sustava trebali bi odrediti tko će imati pravo na dodatna primanja i pod kojim uvjetima.

Promjena dolazi u vrijeme sve intenzivnije rasprave o budućnosti austrijskog mirovinskog sustava i mogućnostima povećanja primanja nakon završetka radnog vijeka.

The post Nova mirovina u Austriji od 2028.: Primanja bi mogla biti veća do 10 posto first appeared on KROATIV.AT.

Od rujna 2026. u Beču vrijedi nova granica prihoda za ostvarivanje subvencije za troškove čuvanja školske djece. Mjesečni neto prihod cijelog kućanstva u pravilu ne smije prelaziti 3.858,12 eura, a obitelji s više djece imaju dodatnu pogodnost pri izračunu.

Subvencija je namijenjena obiteljima s nižim prihodima čija djeca pohađaju privatni produženi boravak, dječju skupinu ili se o njima brinu dnevni roditelji. U obzir se uzimaju prihodi svih članova kućanstva, uključujući plaće, naknade za nezaposlene, roditeljske naknade, mirovine, obiteljske doplatke te prihode od najma i kapitala.

Veće obitelji imaju dodatnu pogodnost

Za svako dodatno dijete koje živi u kućanstvu i za koje se prima obiteljski doplatak od ukupnog neto prihoda odbija se 477,26 eura. To znači da i obitelji čiji stvarni prihodi prelaze osnovnu granicu od 3.858,12 eura mogu ispuniti uvjet nakon tog odbitka.

Primjerice, kod kućanstva s dvoje dodatne djece osnovica za izračun smanjuje se za ukupno 954,52 eura. U određenim slučajevima mogu se odbiti i uzdržavanja koja se plaćaju za djecu koja ne žive u istom kućanstvu.

Tko može dobiti subvenciju?

Roditelji odnosno osobe koje imaju skrbništvo i dijete moraju imati glavno prebivalište u Beču te živjeti u istom kućanstvu. Dijete mora pohađati odgovarajuću privatnu ustanovu za skrb o djeci u Beču.

U pravilu su obuhvaćena djeca do završetka devetog razreda koja pohađaju bečku obveznu školu bez organiziranog cjelodnevnog boravka. Iznimka postoji za djecu u školama s cjelodnevnom nastavom ako u školskoj poslijepodnevnoj skrbi nema mjesta, uz odgovarajuću potvrdu obrazovne uprave.

Zahtjev se podnosi za svaku školsku godinu ponovno, dok je za srpanj i kolovoz potreban zaseban zahtjev. Zahtjevi se mogu predati do 15. dana u mjesecu, a kod produljenja je važno pravodobno predati novi zahtjev kako ne bi došlo do mjeseca bez subvencije.

Novac se ne isplaćuje izravno roditeljima, nego privatnoj ustanovi koja pruža skrb. Ako je roditeljski doprinos veći od odobrene subvencije, razliku plaća obitelj.

The post Zarađujete više od 3.858 eura? I dalje možete dobiti ovu pomoć u Beču first appeared on KROATIV.AT.

Austrija će nastaviti provoditi kontrole na svojim granicama s četiri susjedne države. Vlada je odlučila produžiti postojeće mjere najmanje do 15. ožujka 2027. godine, a kao glavni razlog navodi borbu protiv ilegalnih migracija i krijumčara ljudi.

Austrija je kontrole na granicama prema nekoliko susjednih zemalja uvela još tijekom migrantske krize 2015. godine.

Kontrole prema četiri države

Produžene kontrole odnose se na granice s Češkom, Slovačkom, Mađarskom i Slovenijom.

Austrijsko Ministarstvo unutarnjih poslova ističe da je zaštita granice jedan od elemenata šire strategije usmjerene na smanjenje neregularnih migracija. Cilj je, prema riječima ministra unutarnjih poslova Gerharda Karnera, prije svega spriječiti djelovanje krijumčara i kriminalaca.

Austrijska savezna policija još je u prosincu 2025. dodatno prilagodila sustav nadzora pograničnog područja. Umjesto oslanjanja prvenstveno na stalne kontrolne punktove, uveden je širi i fleksibilniji sustav nadzora.

Samo dva ilegalna prelaska u Burgenlandu

Austrijske vlasti kao pokazatelj učinkovitosti mjera navode i podatke s granice između Mađarske i savezne pokrajine Burgenland.

Tijekom prošlog tjedna policija je na području cijelog Burgenlanda evidentirala samo dva slučaja ilegalnog ulaska u zemlju.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, posljednji zahtjev za azil nakon takvog pokušaja ulaska u Burgenland podnesen je još 9. srpnja.

Cilj je smanjiti pritisak na krijumčarske mreže

Ministar Gerhard Karner poručuje da Austrija želi nastaviti s ciljanim i fleksibilnim nadzorom granice.

Vlasti ističu kako se pritom nastoji što manje opteretiti osobe koje svakodnevno prelaze granicu zbog posla, školovanja ili drugih razloga.

Državni tajnik za unutarnje poslove Jörg Leichtfried iz redova SPÖ-a podržao je produljenje mjera, ali je naglasio da kontrole moraju biti usmjerene, provedene u skladu s vladavinom prava i bez stvaranja opće sumnje prema stanovništvu.

Naglasak i na zaštiti vanjskih granica EU-a

Austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger istaknula je da se pitanje kontrole granica mora promatrati i na europskoj razini.

Austrija se u okviru zajedničkog europskog pakta o azilu zalaže za snažniju zaštitu vanjskih granica Europske unije. Istodobno smatra da su, dok se europski sustav dodatno ne razvije, potrebne i određene kontrole na nacionalnim granicama.

Kontrole provode i druge europske države

Austrija nije jedina država Schengenskog prostora koja trenutačno provodi kontrole na unutarnjim granicama.

Takve mjere trenutno imaju i Njemačka, Nizozemska, Francuska, Norveška, Švedska, Danska, Italija, Poljska i Španjolska.

To znači da kontrole unutarnjih schengenskih granica trenutno provodi više od trećine država članica EU-a.

Austrijske vlasti navode da su mjere na granicama usklađene sa susjednim državama.

Bundeswehr ostaje uključen u nadzor granice

U nadzoru pograničnog područja i dalje će pomagati pripadnici austrijske vojske.

Austrijsko Ministarstvo unutarnjih poslova potvrdilo je da će Bundesheer nastaviti pružati pomoć policiji u okviru prilagođenog i fleksibilnog sustava zaštite granice.

Granične kontrole prema Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Sloveniji tako ostaju na snazi najmanje do 15. ožujka 2027. godine.

The post Austrija produžuje granične kontrole za još šest mjeseci first appeared on KROATIV.AT.

Nešto više od tjedan dana nakon početka nove školske godine u Beču stižu prve informacije o provedbi zabrane nošenja islamskih marama za djevojčice mlađe od 14 godina. Iako je većina škola novu regulaciju provela bez većih problema, u pojedinim slučajevima došlo je do ozbiljnih sukoba između roditelja i školskog osoblja.

Prema procjenama predstavnika učitelja, u Beču je zabilježeno oko 50 slučajeva u kojima djevojčice ili njihovi roditelji nisu željeli surađivati sa školama.

Većina škola uspjela provesti zabranu bez većih problema

Thomas Krebs, zamjenik predsjednika Središnjeg odbora bečkih učitelja, rekao je da su škole bile dobro pripremljene za početak primjene novih pravila.

Prema njegovim riječima, u većini obrazovnih ustanova provedba zabrane protekla je bez većih poteškoća. Problemi su se uglavnom pojavili u situacijama kada djevojčice, unatoč upozorenju škole, nisu željele skinuti maramu.

U otprilike polovici slučajeva u kojima je utvrđeno kršenje pravila škole su uspjele pronaći rješenje u razgovoru s učenicama i roditeljima. U drugoj polovici roditelji ili djevojčice nisu pristali na suradnju. Procjenjuje se da je takvih slučajeva u Beču bilo oko 50.

Pojedini sukobi završili prijetnjama

U nekim situacijama rasprave nisu ostale samo na neslaganju sa školom. Prema riječima predstavnika učitelja, zabilježeno je nekoliko slučajeva u kojima su situacije eskalirale verbalnim napadima i prijetnjama upućenima školskom osoblju.

Učitelji zbog toga očekuju brzu i konkretnu pomoć bečke obrazovne uprave. Cilj je da škole u takvim situacijama ne ostanu same i da mogu dobiti podršku bez dugotrajnih administrativnih procedura.

Neke djevojčice nisu ni znale za novu zabranu

Dodatnu pozornost privukao je podatak da dio učenica prije početka školske godine nije bio upoznat s novim pravilima.

Predstavnik sindikata učitelja Thomas Bulant rekao je da ga je iznenadio broj djevojčica koje nisu znale da zabrana stupa na snagu.

U školama su zbog toga organizirani razgovori s učenicama i njihovim roditeljima. Ako problem nije bilo moguće riješiti na razini škole, slučajevi su proslijeđeni nadležnoj obrazovnoj upravi.

Neke učenice doživjele snažnu emocionalnu reakciju

Osim organizacijskih problema, učitelji upozoravaju i na psihološki pritisak kojem su pojedine učenice bile izložene.

Prema Bulantovim riječima, čuo je za slučajeve djevojčica koje su snažno emocionalno reagirale kada su od njih zatražili da skinu maramu. Do kraja prošlog tjedna na posebnu telefonsku liniju za učitelje i ravnatelje zaprimljeno je oko 40 poziva.

Zabrana vrijedi do 14. rođendana

Nova pravila vrijede od početka školske godine 2026./27. za učenice do navršenih 14 godina.

Zabrana se odnosi na javne i privatne škole te obuhvaća marame kojima se glava pokriva „prema islamskim tradicijama“. Austrijske vlasti zakon obrazlažu zaštitom razvoja djece i njihovog prava na samostalno odlučivanje.

Dobna granica od 14 godina povezana je i s austrijskim pravilima o vjerskoj punoljetnosti.

Kazne za roditelje mogu doseći 800 eura

Kršenje zabrane ne znači automatski novčanu kaznu. Kod prvog slučaja škola najprije treba razgovarati s učenicom i njezinim roditeljima odnosno skrbnicima.

Ako djevojčica ponovno dođe u školu s maramom, slučaj se može proslijediti nadležnoj školskoj upravi, nakon čega slijedi dodatni razgovor.

U slučaju ponavljanja kršenja pravila uključuje se i služba za zaštitu djece i mladih.

Novčane kazne predviđene su tek kao krajnja mjera. One mogu iznositi od 150 do 800 eura. Ako kaznu nije moguće naplatiti, zakon predviđa i zamjensku kaznu zatvora u trajanju do dva tjedna.

Zabilježene i kritike zbog načina provedbe

Provedba zabrane izazvala je i kritike organizacija koje upozoravaju na moguću diskriminaciju.

Ured za ravnopravnost zaprimio je informacije o slučajevima u kojima su djevojčice, nakon što nisu željele skinuti maramu, navodno slane u hodnik škole ili ispred ureda ravnatelja.

Kritike je uputila i Islamska vjerska zajednica u Austriji (IGGÖ). Tvrde da se ostvaruje njihov raniji strah da bi nova zabrana mogla dovesti upravo do dodatnog pritiska na djevojčice koje bi zakon, prema obrazloženju vlasti, trebao zaštititi.

Primjena novih pravila tako je već u prvim danima otvorila raspravu o odnosu između školskih propisa, prava roditelja, vjerskih sloboda i zaštite djece.

The post Zabrana marama u školama u Austriji: Učitelji prijavljuju prijetnje i sukobe s roditeljima first appeared on KROATIV.AT.

Austrijska prometna policija zaustavila je na autocesti A10 u blizini Kuchla kamion sa slovenskim registarskim oznakama, kojim je upravljao 27-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine. Tijekom kontrole utvrđeno je da vozač nije imao važeću vozačku dozvolu za upravljanje takvim vozilom.

Kamion zaustavljen tijekom kontrole

Policijski službenici u nedjelju ujutro provodili su pojačane kontrole poštivanja zabrane vožnje kamiona tijekom vikenda.

U sklopu nadzora zaustavili su tegljač koji je dolazio iz Slovenije. Za upravljačem se nalazio 27-godišnji državljanin BiH, koji policiji nije mogao predočiti odgovarajuću vozačku dozvolu.

Zbog toga mu je odmah zabranjeno nastaviti putovanje. Protiv vozača će biti podnesena prijava zbog kršenja prometnih propisa.

Policija zaustavila i vozača koji je divljao

Istoga prijepodneva prometna policija imala je posla i s drugim vozačem.

Civilna policijska patrola na autocesti A10 kod Halleina uočila je 35-godišnjeg vozača iz tog grada koji je više puta prekoračio dopuštenu brzinu.

Policija navodi i da je vozač u nekoliko navrata pretjecao druga vozila s desne strane te nije poštovao sigurnosni razmak.

Ostao bez vozačke i automobila

Nakon što su ga policajci zaustavili, 35-godišnjaku je oduzeta vozačka dozvola, a njegovo vozilo je zaplijenjeno.

Protiv njega slijedi više prijava zbog prometnih prekršaja, a o daljnjim sankcijama odlučit će nadležna tijela.

The post Austrijska policija zaustavila vozača kamiona iz BiH: Ostali su iznenađeni, nije imao ni važeću vozačku first appeared on KROATIV.AT.

Teška nesreća dogodila se na gradilištu u Tirolu, gdje je život izgubio 29-godišnji muškarac. Njegovo tijelo pronađeno je nekoliko sati nakon što je obitelj prijavila da se nije vratio kući.

Brat zamolio kolegu da provjeri gradilište

Obitelj je počela strahovati za 29-godišnjaka kada se ni tijekom večeri nije pojavio kod kuće. Oko 20.20 sati njegov brat kontaktirao je kolegu koji živi u blizini gradilišta.

Zamolio ga je da ode do gradilišta i provjeri je li ondje njihov nestali član obitelji.

Kolega je ubrzo otišao na lokaciju. Oko 21.15 sati pronašao je 29-godišnjaka u koritu potoka ispod gradilišta. Nažalost, muškarac je već bio mrtav i pomoć mu više nije mogla biti pružena.

Pao s kontejnera niz strmu padinu

Prema dosad prikupljenim tragovima i okolnostima pronalaska tijela, istražitelji sumnjaju da se nesreća dogodila nakon što se muškarac vratio na gradilište.

Pretpostavlja se da je obavljao određene radove na građevinskom kontejneru. Iz zasad neutvrđenih razloga pao je s kontejnera, nakon čega se otkotrljao ili skliznuo niz strmu padinu.

Prema policijskim informacijama, muškarac je pritom pao približno 22 metra do korita potoka.

Pokrenuta akcija dubinskog spašavanja

Na mjesto nesreće izašli su pripadnici vatrogasne postrojbe Matrei, koji su odmah pokrenuli akciju izvlačenja tijela iz teško pristupačnog područja.

Za spašavanje su korišteni ljestve vatrogasnog vozila i sustav Rollgliss, koji omogućuje sigurno spuštanje i izvlačenje osoba na strmim i teško dostupnim terenima.

Unatoč intervenciji službi, za 29-godišnjaka nije bilo spasa.

Istraga treba utvrditi točan tijek nesreće

Policija nastavlja istraživati okolnosti tragedije kako bi se utvrdilo što je prethodilo padu i zašto je muškarac u trenutku nesreće bio na građevinskom kontejneru.

Točan uzrok nesreće zasad nije potvrđen, a istraga o smrtnom slučaju je u tijeku.

The post Tragedija na gradilištu u Austriji: Obitelj prijavila nestanak, mladi radnik pronađen mrtav na baušteli first appeared on KROATIV.AT.

Hrvatska je tijekom 2025. godine zabilježila više doseljenih nego odseljenih stanovnika, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Iako je među ukupnim doseljenicima i dalje velik broj stranih državljana, vidljiv je i rast broja Hrvata koji se vraćaju iz inozemstva.

Prema podacima DZS-a, tijekom prošle godine u Hrvatsku se iz drugih zemalja doselilo 56.665 osoba. Među njima je bilo 39.822 stranih državljana, odnosno 70,3 posto, dok su 16.843 osobe bile hrvatski državljani, što čini 29,7 posto ukupnog broja doseljenih.

Istodobno je Hrvatsku napustilo 37.485 osoba. Od toga su 24.346 bili strani državljani, dok je 13.138 osoba imalo hrvatsko državljanstvo.

Sve više Hrvata vraća se iz inozemstva

Broj povratnika među hrvatskim državljanima prošle je godine bio veći nego godinu ranije. U 2024. godini u Hrvatsku se doselilo 13.290 hrvatskih državljana, dok ih je lani bilo 16.843.

To znači da je u samo godinu dana broj doseljenih hrvatskih državljana povećan za oko 3.500 osoba.

Istodobno je smanjen broj hrvatskih državljana koji odlaze iz zemlje. Tijekom 2024. godine iz Hrvatske se u inozemstvo odselilo 20.147 hrvatskih državljana, dok ih je u 2025. bilo oko 7000 manje.

Ipak, iz dostupnih statističkih podataka nije moguće precizno utvrditi dobnu strukturu hrvatskih povratnika. Stoga nije poznato koliko se među njima vratilo mladih ljudi i obitelji s djecom, a koliko osoba starije ili umirovljeničke dobi.

Najviše povratnika stiglo iz Njemačke

Kada se promatra zemlja iz koje su se ljudi doselili, Njemačka je uvjerljivo na prvom mjestu.

Iz Njemačke je tijekom 2025. u Hrvatsku stiglo 9628 osoba, odnosno oko 17 posto svih doseljenih iz inozemstva. Posebno je zanimljiv podatak da su čak 8334 među njima bili hrvatski državljani.

Na drugom mjestu nalazi se Bosna i Hercegovina, iz koje je u Hrvatsku doselilo 6306 osoba. Među njima je bilo 1575 hrvatskih državljana.

Iz Nepala je, prema podacima DZS-a, u Hrvatsku stiglo 6264 osoba, što pokazuje koliko je u posljednjih nekoliko godina porastao broj stranih radnika koji dolaze u Hrvatsku.

Velik broj stranaca dolazi zbog rada

U ukupnoj statistici doseljenih i odseljenih osoba značajan udio čine strani državljani kojima su izdane dozvole za boravak i rad u Hrvatskoj.

Od ukupno 56.665 osoba koje su se prošle godine doselile iz inozemstva, njih gotovo 40 tisuća bili su strani državljani.

U statistiku su uključene i osobe iz Ukrajine kojima je u Hrvatskoj odobrena privremena zaštita. Tijekom prošle godine iz Ukrajine se u Hrvatsku doselilo gotovo 3000 osoba, dok se ukupan broj Ukrajinaca koji trenutačno borave u Hrvatskoj približava brojci od 30 tisuća.

Više od polovice iseljenih ima između 20 i 39 godina

Dobna struktura pokazuje da među osobama koje napuštaju Hrvatsku posebno velik udio imaju mlađi ljudi.

Čak 54,2 posto svih osoba koje su se prošle godine odselile u inozemstvo bilo je u dobi između 20 i 39 godina.

Među ukupnim brojem doseljenih bilo je 3116 djece mlađe od 15 godina, dok je među iseljenima evidentirano 2152 djece te dobi.

Istodobno, gotovo petina svih doseljenih osoba bila je starija od 50 godina, odnosno riječ je o nešto više od 11 tisuća ljudi.

Hrvatska ima sve manje djece, a sve više starijih stanovnika

Prema procjeni DZS-a, Hrvatska je krajem 2025. imala oko 3,876 milijuna stanovnika.

Demografska struktura pritom ostaje jedan od najvećih izazova. Krajem prošle godine u Hrvatskoj je živjelo oko 529.500 djece mlađe od 15 godina, što je približno 8000 manje nego godinu ranije.

Istodobno je broj stanovnika u dobi od 65 i više godina dosegnuo oko 911.500, odnosno gotovo 15 tisuća više nego krajem 2024.

Pozitivan podatak je da je tijekom 2025. rođeno 32.479 djece, što je 410 više nego godinu ranije. Ipak, taj rast nije dovoljan da bi značajnije promijenio dugoročne demografske trendove.

Hrvatska također ima jednu od najvećih dijaspora unutar Europske unije. Nakon Rumunjske, upravo Hrvatska ima najveći udio vlastitih državljana koji žive u drugim državama članicama EU-a, a procjenjuje se da ih je oko 600 tisuća.

Zagrebačka županija prednjači po doseljavanju

Podaci o unutarnjim migracijama pokazuju da se stanovništvo nastavlja seliti i između hrvatskih županija.

Pozitivan međužupanijski migracijski saldo, odnosno veći broj doseljenih nego odseljenih, tijekom 2025. zabilježilo je sedam županija. Najveći pozitivan saldo imala je Zagrebačka županija, s 1937 osoba više doseljenih nego odseljenih.

S druge strane, negativan saldo zabilježen je u 13 županija i Gradu Zagrebu. Najizraženiji pad zabilježen je u Brodsko-posavskoj županiji, s minusom od 522 osobe, te Vukovarsko-srijemskoj županiji, s minusom od 463 osobe.

Zagreb i Istra među najvećim dobitnicima

Kada se zbroje međunarodne i unutarnje migracije, najveći pozitivan ukupni migracijski saldo u 2025. ostvarila je Zagrebačka županija.

U njoj je broj doseljenih bio za 3475 veći od broja odseljenih. Slijedi Istarska županija s pozitivnim saldom od 3275 osoba.

Najveći negativni ukupni migracijski saldo zabilježen je u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je iznosio -558 osoba, dok je Brodsko-posavska županija zabilježila saldo od -205 osoba.

Statistika tako pokazuje da Hrvatska trenutačno bilježi pozitivan migracijski saldo, ali i dalje ostaje suočena s ozbiljnim demografskim izazovima – posebice smanjenjem broja djece i povećanjem udjela starijeg stanovništva.

The post U Hrvatsku se vraća više ljudi nego što odseljava: Vratilo se čak 17.000 Hrvata first appeared on KROATIV.AT.