<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>znanost - KROATIV.AT</title>
	<atom:link href="https://kroativ.at/tag/znanost/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kroativ.at</link>
	<description>Informativni portal Hrvata u Austriji</description>
	<lastBuildDate>Sat, 20 Feb 2021 06:47:53 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.0</generator>

<image>
	<url>https://kroativ.at/wp-content/uploads/2023/06/cropped-favi_Kroativ-32x32.png</url>
	<title>znanost - KROATIV.AT</title>
	<link>https://kroativ.at</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Austrija planira izgradnju kvantne mreže</title>
		<link>https://kroativ.at/austrija-planira-izgradnju-kvantne-mreze/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[KROATIV]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 20 Feb 2021 06:47:52 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Panorama]]></category>
		<category><![CDATA[Znanost]]></category>
		<category><![CDATA[austrija]]></category>
		<category><![CDATA[kvantna mreža]]></category>
		<category><![CDATA[znanost]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kroativ.at/?p=29440</guid>

					<description><![CDATA[<img width="2560" height="1629" src="https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/02/Mreom-optikih-vlakana-moi-e-se-razmjenjivati-kvantne-informacije-Unsplash-copyright_Unsplash-scaled.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" srcset="https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/02/Mreom-optikih-vlakana-moi-e-se-razmjenjivati-kvantne-informacije-Unsplash-copyright_Unsplash-scaled.jpg 2560w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/02/Mreom-optikih-vlakana-moi-e-se-razmjenjivati-kvantne-informacije-Unsplash-copyright_Unsplash-scaled-medium.jpg 600w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/02/Mreom-optikih-vlakana-moi-e-se-razmjenjivati-kvantne-informacije-Unsplash-copyright_Unsplash-scaled-768x489.jpg 768w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/02/Mreom-optikih-vlakana-moi-e-se-razmjenjivati-kvantne-informacije-Unsplash-copyright_Unsplash-scaled-large.jpg 1024w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/02/Mreom-optikih-vlakana-moi-e-se-razmjenjivati-kvantne-informacije-Unsplash-copyright_Unsplash-scaled-1536x977.jpg 1536w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/02/Mreom-optikih-vlakana-moi-e-se-razmjenjivati-kvantne-informacije-Unsplash-copyright_Unsplash-scaled-2048x1303.jpg 2048w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/02/Mreom-optikih-vlakana-moi-e-se-razmjenjivati-kvantne-informacije-Unsplash-copyright_Unsplash-scaled-1920x1222.jpg 1920w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/02/Mreom-optikih-vlakana-moi-e-se-razmjenjivati-kvantne-informacije-Unsplash-copyright_Unsplash-scaled-960x611.jpg 960w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/02/Mreom-optikih-vlakana-moi-e-se-razmjenjivati-kvantne-informacije-Unsplash-copyright_Unsplash-scaled-629x400.jpg 629w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/02/Mreom-optikih-vlakana-moi-e-se-razmjenjivati-kvantne-informacije-Unsplash-copyright_Unsplash-scaled-585x372.jpg 585w" sizes="(max-width: 2560px) 100vw, 2560px" /><p>Mrežom će se na siguran način moći razmjenjivati informacije, vršiti precizna mjerenja i predviđati potresi. U sklopu velikog infrastrukturnog projekta pod nazivom „Austrian Quantum Fiber Network” izgradit će se mreža optičkih vlakana pomoću koje će razne austrijske istraživačke organizacije moći razmjenjivati kvantne informacije. Omogućavanjem stabilne i pouzdane kvantne komunikacije postigla bi se potpuno nova razina [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://kroativ.at/austrija-planira-izgradnju-kvantne-mreze/">Austrija planira izgradnju kvantne mreže</a> first appeared on <a href="https://kroativ.at">KROATIV.AT</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img width="2560" height="1629" src="https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/02/Mreom-optikih-vlakana-moi-e-se-razmjenjivati-kvantne-informacije-Unsplash-copyright_Unsplash-scaled.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" srcset="https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/02/Mreom-optikih-vlakana-moi-e-se-razmjenjivati-kvantne-informacije-Unsplash-copyright_Unsplash-scaled.jpg 2560w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/02/Mreom-optikih-vlakana-moi-e-se-razmjenjivati-kvantne-informacije-Unsplash-copyright_Unsplash-scaled-medium.jpg 600w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/02/Mreom-optikih-vlakana-moi-e-se-razmjenjivati-kvantne-informacije-Unsplash-copyright_Unsplash-scaled-768x489.jpg 768w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/02/Mreom-optikih-vlakana-moi-e-se-razmjenjivati-kvantne-informacije-Unsplash-copyright_Unsplash-scaled-large.jpg 1024w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/02/Mreom-optikih-vlakana-moi-e-se-razmjenjivati-kvantne-informacije-Unsplash-copyright_Unsplash-scaled-1536x977.jpg 1536w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/02/Mreom-optikih-vlakana-moi-e-se-razmjenjivati-kvantne-informacije-Unsplash-copyright_Unsplash-scaled-2048x1303.jpg 2048w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/02/Mreom-optikih-vlakana-moi-e-se-razmjenjivati-kvantne-informacije-Unsplash-copyright_Unsplash-scaled-1920x1222.jpg 1920w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/02/Mreom-optikih-vlakana-moi-e-se-razmjenjivati-kvantne-informacije-Unsplash-copyright_Unsplash-scaled-960x611.jpg 960w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/02/Mreom-optikih-vlakana-moi-e-se-razmjenjivati-kvantne-informacije-Unsplash-copyright_Unsplash-scaled-629x400.jpg 629w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/02/Mreom-optikih-vlakana-moi-e-se-razmjenjivati-kvantne-informacije-Unsplash-copyright_Unsplash-scaled-585x372.jpg 585w" sizes="(max-width: 2560px) 100vw, 2560px" /><p class="wp-block-paragraph"><strong>Mrežom će se na siguran način moći razmjenjivati informacije, vršiti precizna mjerenja i predviđati potresi.  U sklopu velikog infrastrukturnog projekta pod nazivom „Austrian Quantum Fiber Network” izgradit će se mreža optičkih vlakana pomoću koje će razne austrijske istraživačke organizacije moći razmjenjivati kvantne informacije.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"> Omogućavanjem stabilne i pouzdane kvantne komunikacije postigla bi se potpuno nova razina sigurnosti podataka. Informacije bi se mogle prenositi, a da pritom zahvaljujući kvantnom šifriranju budu zaštićene od prisluškivanja. Ovakva mreža mogla bi se također koristiti i za precizna mjerenja i predviđanja potresa. </p>



<blockquote class="wp-block-quote is-style-default is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow"><p><strong><em> „Brojne zemlje poput Njemačke, Velike Britanije, SAD-a i Kine trenutačno ulažu golema sredstva u kvantnu tehnologiju”,</em></strong> kazao je inicijator projekta, profesor Thorsten Schumm s Tehničkog sveučilišta u Beču. </p></blockquote>



<p class="wp-block-paragraph">Dodao je da je kvantna fizika jedno od znanstvenih područja u kojima je Austrija posebno jaka te da već postoje izvrsne istraživačke skupine s prvoklasnom infrastrukturom koje će se sada povezati na novi način. U Austriji su već ostvarene suradnje na polju podatkovne infrastrukture. Tako je, na primjer, stvorena visokokvalitetna podatkovna mreža za znanost, obrazovanje i kulturu pod nazivom „ACONET” koja će igrati važnu ulogu u ovom novom projektu kvantne komunikacije. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Osim Tehničkog sveučilišta u Beču u njemu sudjeluju i Sveučilište u Beču, Sveučilište u Innsbrucku te austrijski zavod za mjeriteljstvo i geodeziju. Dugoročno namjeravaju uključiti i partnere iz drugih europskih zemalja poput, primjerice, Francuske, Njemačke i Češke u kojima već postoje slične inicijative. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Ovaj infrastrukturni projekt započet će u svibnju 2021. i trajat će pet godina. Austrijsko društvo za poticanje istraživanje financira ga u iznosu od 2,8 milijuna eura. Austrijska kvantna mreža u suradnji sa sličnim inicijativama na europskoj razini mogla bi postati model za budući globalni kvantni internet.</p>



<hr class="wp-block-separator has-text-color has-background has-vivid-red-background-color has-vivid-red-color is-style-wide"/>


<ul class="wp-block-latest-posts__list wp-block-latest-posts"><li><a class="wp-block-latest-posts__post-title" href="https://kroativ.at/austrija-od-ponedjeljka-suncano-i-do-32-c/">Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C</a></li>
<li><a class="wp-block-latest-posts__post-title" href="https://kroativ.at/austrija-policija-objavila-podatke-srbi-i-sirijci-medu-osumnjicenima-za-napade-na-zene/">Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene</a></li>
<li><a class="wp-block-latest-posts__post-title" href="https://kroativ.at/austrija-razmatra-ukidanje-popularnog-bonusa/">Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa</a></li>
<li><a class="wp-block-latest-posts__post-title" href="https://kroativ.at/austrija-uvodi-se-bonus-za-gorivo-zaposlenima/">Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima</a></li>
<li><a class="wp-block-latest-posts__post-title" href="https://kroativ.at/austrijski-navijaci-napali-hrvate-na-autocesti-i-ukrali-28-000-eura/">Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura</a></li>
</ul>


<hr class="wp-block-separator has-text-color has-background has-vivid-red-background-color has-vivid-red-color is-style-wide"/>



<p class="wp-block-paragraph">Izvor: eurocommPR</p><p>The post <a href="https://kroativ.at/austrija-planira-izgradnju-kvantne-mreze/">Austrija planira izgradnju kvantne mreže</a> first appeared on <a href="https://kroativ.at">KROATIV.AT</a>.</p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Nova studija: Koronavirus bi mogao postati blaži i manje zarazan</title>
		<link>https://kroativ.at/nova-studija-koronavirus-bi-mogao-postati-blazi-i-manje-zarazan/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Robert Pandža]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 20 Jan 2021 09:56:01 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Panorama]]></category>
		<category><![CDATA[Znanost]]></category>
		<category><![CDATA[covid-19]]></category>
		<category><![CDATA[koronavirus]]></category>
		<category><![CDATA[SAD]]></category>
		<category><![CDATA[sars]]></category>
		<category><![CDATA[sarscov2]]></category>
		<category><![CDATA[USA]]></category>
		<category><![CDATA[znanost]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kroativ.at/?p=26113</guid>

					<description><![CDATA[<img width="920" height="613" src="https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/01/lucas-vasques-9vnACvX2748-unsplash-e1611136547704.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" srcset="https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/01/lucas-vasques-9vnACvX2748-unsplash-e1611136547704.jpg 920w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/01/lucas-vasques-9vnACvX2748-unsplash-e1611136547704-600x400.jpg 600w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/01/lucas-vasques-9vnACvX2748-unsplash-e1611136547704-768x512.jpg 768w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/01/lucas-vasques-9vnACvX2748-unsplash-e1611136547704-480x320.jpg 480w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/01/lucas-vasques-9vnACvX2748-unsplash-e1611136547704-280x186.jpg 280w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/01/lucas-vasques-9vnACvX2748-unsplash-e1611136547704-585x390.jpg 585w" sizes="(max-width: 920px) 100vw, 920px" /><p>Studija američkih znanstvenika sa sveučilišta Emory University i Penn State predviđa da će virus SARS-CoV-2 koji uzrokuje covid-19 s vremenom postati sve manje zarazan i da će se pojavljivati sezonski, zajedno s ostalim patogenima iz obitelji koronavirusa koji uzrokuju blage prehlade. Studija je objavljena u znanstvenom časopisu Science. U znanstvenom svijetu još nema potrebnog konsenzusa [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://kroativ.at/nova-studija-koronavirus-bi-mogao-postati-blazi-i-manje-zarazan/">Nova studija: Koronavirus bi mogao postati blaži i manje zarazan</a> first appeared on <a href="https://kroativ.at">KROATIV.AT</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img width="920" height="613" src="https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/01/lucas-vasques-9vnACvX2748-unsplash-e1611136547704.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" srcset="https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/01/lucas-vasques-9vnACvX2748-unsplash-e1611136547704.jpg 920w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/01/lucas-vasques-9vnACvX2748-unsplash-e1611136547704-600x400.jpg 600w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/01/lucas-vasques-9vnACvX2748-unsplash-e1611136547704-768x512.jpg 768w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/01/lucas-vasques-9vnACvX2748-unsplash-e1611136547704-480x320.jpg 480w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/01/lucas-vasques-9vnACvX2748-unsplash-e1611136547704-280x186.jpg 280w, https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/01/lucas-vasques-9vnACvX2748-unsplash-e1611136547704-585x390.jpg 585w" sizes="(max-width: 920px) 100vw, 920px" /><p class="wp-block-paragraph"><strong>Studija američkih znanstvenika sa sveučilišta Emory University i Penn State predviđa da će virus SARS-CoV-2 koji uzrokuje covid-19 s vremenom postati sve manje zarazan i da će se pojavljivati sezonski, zajedno s ostalim patogenima iz obitelji koronavirusa koji uzrokuju blage prehlade. Studija je objavljena u znanstvenom časopisu <a href="https://science.sciencemag.org/content/early/2021/01/11/science.abe6522">Science.</a></strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">U znanstvenom svijetu još nema potrebnog konsenzusa oko toga koliko dugo traje prirodni imunitet na koronavirus. Znanstvenici još uvijek rade na istraživanjima o tome koliko dugo traju antitijela i ostale imunosne stanice nakon prebolijevanja koronavirusa. Prema dijelu dosadašnjih istraživanja, imunost koja blokira zarazu traje relativno kratko, ali je zato imunost koja ublažava simptome dugotrajna To znači da se osoba može zaraziti koronavirusom nekoliko puta, ali kasnije zaraze u pravilu su blaže od one prve.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kad većina ljudi stekne zaštitu od covida, bilo prirodnim putem ili putem cijepljenja, koronavirusu će biti izložena samo mala djeca, a njihova su oboljenja blage prirode. U procesu stvaranja zaštite &#8211; cijepljenje je jedan od uvjeta, jer u protivnom bez cijepljenja bi moglo umrijeti puno ljudi. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Pojave novih sojeva, poput onog koji se trenutno širi Velikom Britanijom i EU ne bi trebale zabrinjavati one koji su prethodno stekli imunitet. Imunitet stečen prethodnim sojevima dovoljno je jak da spriječi razvoj ozbiljne bolesti uzrokovane covidom-19.</p>



<hr class="wp-block-separator has-text-color has-background has-vivid-red-background-color has-vivid-red-color is-style-wide"/>


<ul class="wp-block-latest-posts__list wp-block-latest-posts"><li><a class="wp-block-latest-posts__post-title" href="https://kroativ.at/austrija-od-ponedjeljka-suncano-i-do-32-c/">Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C</a></li>
<li><a class="wp-block-latest-posts__post-title" href="https://kroativ.at/austrija-policija-objavila-podatke-srbi-i-sirijci-medu-osumnjicenima-za-napade-na-zene/">Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene</a></li>
<li><a class="wp-block-latest-posts__post-title" href="https://kroativ.at/austrija-razmatra-ukidanje-popularnog-bonusa/">Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa</a></li>
<li><a class="wp-block-latest-posts__post-title" href="https://kroativ.at/austrija-uvodi-se-bonus-za-gorivo-zaposlenima/">Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima</a></li>
<li><a class="wp-block-latest-posts__post-title" href="https://kroativ.at/austrijski-navijaci-napali-hrvate-na-autocesti-i-ukrali-28-000-eura/">Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura</a></li>
</ul>


<hr class="wp-block-separator has-text-color has-background has-vivid-red-background-color has-vivid-red-color is-style-wide"/>



<p class="wp-block-paragraph"></p><p>The post <a href="https://kroativ.at/nova-studija-koronavirus-bi-mogao-postati-blazi-i-manje-zarazan/">Nova studija: Koronavirus bi mogao postati blaži i manje zarazan</a> first appeared on <a href="https://kroativ.at">KROATIV.AT</a>.</p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>ZNANOST: Bečki znanstvenici proizveli vegansku kožu od gljiva</title>
		<link>https://kroativ.at/znanost-becki-znanstvenici-proizveli-vegansku-kozu-od-gljiva/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Robert Pandža]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 11 Sep 2020 14:11:14 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[austrija]]></category>
		<category><![CDATA[beč]]></category>
		<category><![CDATA[zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[znanost]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kroativ.at/?p=14742</guid>

					<description><![CDATA[<p>Iz Beča nam dolazi zbilja zanimljiva priča o novom znanstvenom pothvatu i dostignuću. Naime, koža je izdržljiv i svestran materijal koji se u svakodnevnom životu koristi u raznim područjima kao što su industrija namještaja i odjeće. Postupak proizvodnje prave kože sve se više smatra upitnim s etičke i ekološke strane, a neki od razloga za [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://kroativ.at/znanost-becki-znanstvenici-proizveli-vegansku-kozu-od-gljiva/">ZNANOST: Bečki znanstvenici proizveli vegansku kožu od gljiva</a> first appeared on <a href="https://kroativ.at">KROATIV.AT</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph"><strong>Iz Beča nam dolazi zbilja zanimljiva priča o novom znanstvenom pothvatu i dostignuću. Naime</strong>, <strong>koža je izdržljiv i svestran materijal koji se u svakodnevnom životu koristi u raznim područjima kao što su industrija namještaja i odjeće. Postupak proizvodnje prave kože sve se više smatra upitnim s etičke i ekološke strane, a neki od razloga za to su krčenje šuma u svrhu prenamjene u pašnjake, upotreba opasnih tvari u procesu štavljenja i emisija stakleničkih plinova. </strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Za izradu umjetne kože koriste se materijali na bazi plastike poput polivinilklorida i poliuretana, a u njihovoj se proizvodnji pak rabe fosilne sirovine.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ekološki prihvatljiviju varijantu predstavlja zamjenski materijal nalik koži dobiven od gljiva. Međunarodni <strong>tim znanstvenika pod vodstvom kemičara Alexandera Bismarcka i Mitchella Jonesa sa Sveučilišta u Beču</strong> u članku objavljenom u časopisu „Nature Sustainability“ objašnjava da održiv materijal na bazi biomase gljiva ima značajan potencijal. Obično je potpuno biorazgradiv, a prilikom njegove proizvodnje ne oslobađa se ugljikov dioksid.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Takva vrsta inovativne zamjene za životinjsku i umjetnu kožu proizvodi se recikliranjem nusproizvoda u poljoprivredi i šumarstvu kao što je piljevina. Oni služe kao podloga za micelij gljiva, odnosno vegetativni dio s razgranatim nitima koji potiče njihov rast. Nakon što micelij naraste do određene veličine, može se prikupiti biomasa za daljnju obradu. Biomasa gljiva naposljetku je po izgledu i svojstvima vrlo slična koži.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Bečki znanstvenici dodaju da prve biotehnološke tvrtke već plasiraju na tržište materijale dobivene od gljiva. Uzimajući u obzir tu činjenicu kao i znatan napredak u ovoj tehnologiji, ističu da sve ukazuje na to da će ovaj novi materijal igrati značajnu ulogu u budućnosti kao etički i ekološki prihvatljiva varijanta. <br><br>R.P / EurocommPR<br>Foto:Alexander Bismarck</p><p>The post <a href="https://kroativ.at/znanost-becki-znanstvenici-proizveli-vegansku-kozu-od-gljiva/">ZNANOST: Bečki znanstvenici proizveli vegansku kožu od gljiva</a> first appeared on <a href="https://kroativ.at">KROATIV.AT</a>.</p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>NA DANAŠNJI DAN: Rođen Nikola Tesla &#8211; genijalac bez premca</title>
		<link>https://kroativ.at/na-danasnji-dan-roden-nikola-tesla-genijalac-bez-premca/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Robert Pandža]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 10 Jul 2020 10:39:50 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[nikola tesla]]></category>
		<category><![CDATA[povijest]]></category>
		<category><![CDATA[srbija]]></category>
		<category><![CDATA[znanost]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kroativ.at/?p=11508</guid>

					<description><![CDATA[<p>Genijalac iz Smiljana Nikola Tesla rođen je 10. srpnja 1856. godine. U povijesti je ostao upamćen kao jedan od najvećih svjetskih izumitelja, ali istodobno osporavan od konkurencije koja nije shvaćala njegove ideje koje su bile ispred tadašnjeg (a i sadašnjeg) vremena. Nikola Tesla rođen je u obitelji srpskog podrijetla Otac mu se zvao Milutin Tesla [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://kroativ.at/na-danasnji-dan-roden-nikola-tesla-genijalac-bez-premca/">NA DANAŠNJI DAN: Rođen Nikola Tesla – genijalac bez premca</a> first appeared on <a href="https://kroativ.at">KROATIV.AT</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph"><strong>Genijalac iz Smiljana Nikola Tesla rođen je 10. srpnja 1856. godine. U povijesti je ostao upamćen kao jedan od najvećih svjetskih izumitelja, ali istodobno osporavan od konkurencije koja nije shvaćala njegove ideje koje su bile ispred tadašnjeg (a i sadašnjeg) vremena.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Nikola Tesla rođen je u obitelji srpskog podrijetla Otac mu se zvao Milutin Tesla i bio je pravoslavni svećenik, a majka Georgina bila je iz obitelji Mandić, također pravoslavnih svećenika.&nbsp;Tesla se zanimao za svoje podrijetlo, pa se potrudio i istražiti ga. Zaključio je da je hrvatskog plemićkog podrijetla i o tome je sam zapisao: “Drago mi je što me i Hrvati smatraju svojim jer su moji predci hrvatski koljenovići Draganići iz Zadra. Kao hrvatski plemići u 16. stoljeću došli su u Liku i tu ostali. U Liku su moji prapredci došli preko Novog Vinodola. Predci moje majke, Kalinići, također su hrvatski plemići iz Novog Vinodola. Moj pradjed stjecajem okolnosti morao je otići u Bosansku krajinu (Osmanska <a href="https://kroativ.at/idete-na-odmor-ovo-ljetu-u-hrvatsku-ova-pravila-morate-znati/">Hrvatska</a>) i tamo se oženio pravoslavnom djevojkom i prešao na pravoslavlje. On je imao isturene prednje zube pa ga je narod prozvao Tesla prema alatki kojom se obrađuje drvo i otud i moje sadašnje prezime Tesla. To je zapravo nadimak. Moj djed je bio časnik u ličkoj regimenti, a moj otac pravoslavni prota!” Dakle, sam Tesla je smatrao da su njegovi pretci zapravo bili hrvatskog podrijetla, a da su tek kasnije prešli na pravoslavlje i da su ih zbog toga počeli smatrati Srbima. Oko takvog gledišta još postoje nesuglasice među povjesničarima.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ipak, bez obzira je li Tesla bio Hrvat ili Srbin, važno je da se ponosio s obje nacionalnosti. Uostalom legendarna je njegova rečenica: “Ponosim se srpskim rodom i hrvatskom domovinom”.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nakon školovanja u Gospiću, Karlovcu, Gracu i Pragu Tesla odlazi u SAD gdje ostaje do kraja života. Njegovi izumi na području elektrotehnike i fizike promijenili su znanost i svakodnevni život. Dok je njegov kolega (i kasniji oponent) Thomas Edison zagovarao istosmjernu struju Tesla je otkrio višefaznu struju i transformator, čime je omogućio jeftino prenošenje električne energije i njezinu masovnu uporabu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nikola Tesla napravio je još niz izuma koji su zadužili čovječanstvo, a o njima smo već pisali. Spomenuti ćemo da prema nekim autorima veliki dio Teslinih otkrića i izuma je skriven od javnosti u tajnim arhivima CIA-e i NSA. Za kraj kao zanimljivost navesti ćemo činjenicu da je bio otac radiotehnike, ali su za njegova života zasluge na tom području pripisivali Talijanu Marconiju. Nepravda je ispravljena tek 1943. kada je Vrhovni sud SAD-a donio presudu da Tesli pripada primat na polju radiotehnike.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nikola Tesla preminuo je 1943. godine u New Yorku. Hrvatski sabor je 2014. godine njegov rođendan proglasio Nacionalnim danom Nikole Tesle te danom znanosti, tehnologije i inovacije.<br><br>Izvor: povijest.hr <br>Foto: twitter.com / slika zaslona </p><p>The post <a href="https://kroativ.at/na-danasnji-dan-roden-nikola-tesla-genijalac-bez-premca/">NA DANAŠNJI DAN: Rođen Nikola Tesla – genijalac bez premca</a> first appeared on <a href="https://kroativ.at">KROATIV.AT</a>.</p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>ZNANSTVENICI SA SVEUČILIŠTA U BEČU: Utrka za cjepivo</title>
		<link>https://kroativ.at/znanstvenici-sa-sveucilista-u-becu-utrka-za-cjepivo/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[KROATIV]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 22 Apr 2020 11:25:59 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Austrija]]></category>
		<category><![CDATA[Beč]]></category>
		<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Ostale savezne pokrajine]]></category>
		<category><![CDATA[cjepivo]]></category>
		<category><![CDATA[corona virus]]></category>
		<category><![CDATA[istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[uni wien]]></category>
		<category><![CDATA[znanost]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kroativ.at/?p=8215</guid>

					<description><![CDATA[<p>Znanstvenici s Medicinskog sveučilišta u Beču „MedUni Wien&#8221; trenutačno istražuju kako naš imunosni sustav reagira na infekciju koronavirusom. Analizirat će krvne uzorke i brisove nosa osoba kod kojih je prethodno potvrđena bolest CoViD-19 i koje su približno 10 tjedana nakon toga ozdravile, a usporedit će ih s analizom uzoraka osoba koje nisu bile zaražene i [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://kroativ.at/znanstvenici-sa-sveucilista-u-becu-utrka-za-cjepivo/">ZNANSTVENICI SA SVEUČILIŠTA U BEČU: Utrka za cjepivo</a> first appeared on <a href="https://kroativ.at">KROATIV.AT</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph">Znanstvenici s Medicinskog sveučilišta u Beču „MedUni Wien&#8221; trenutačno istražuju kako naš imunosni sustav reagira na infekciju koronavirusom. Analizirat će krvne uzorke i brisove nosa osoba kod kojih je prethodno potvrđena bolest CoViD-19 i koje su približno 10 tjedana nakon toga ozdravile, a usporedit će ih s analizom uzoraka osoba koje nisu bile zaražene i koje u proteklih 10 tjedana nisu imale prehladu. Pritom svi ispitanici moraju biti stariji od 14 godina. Stručnjaci se nadaju da će ovo istraživanje položiti temelje za proizvodnju cjepiva, priopćio je Međunarodni ured Grada Beča. </p>



<p class="wp-block-paragraph">No krajnji cilj ovog projekta nisu brzi testovi na koronavirus, već analiza njegove cjelokupne proteinske strukture. Postupkom koji se zove&nbsp;<em>microspotting</em>&nbsp;sitni dijelovi te strukture utiskivat će se na posebnu pločicu ili čip da bi se dobio detaljan prikaz imunološkog odgovora na virus. Zatim će se odgovor antitijela usporediti sa svim dijelovima virusa i njihovim antigenskim odrednicama ili epitopima.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Uz to, razvija se i poseban test koji bi trebao odgovoriti na pitanje mogu li antitijela spriječiti hvatanje virusa na stanice domaćina, a u planu je i istraživanje stanične imunološke reakcije. Cilj je pronaći obrazac antitijela koja inhibiraju virusne receptore jer to pokazuje koje dijelove virusa treba ugraditi u cjepivo da bi ono ciljano djelovalo.</p>



<p class="wp-block-paragraph">S obzirom na to da je analiza uzoraka izrazito kompleksna, ispitanici neće odmah saznati jesu li razvili imunitet. Međutim, bečki se znanstvenici nadaju da će krajem ove i prije početka eventualne iduće sezone koronavirusa znati koliko je prethodno oboljelih razvilo zaštitni imunološki odgovor.</p>



<div class="wp-block-image"><figure class="aligncenter size-large"><img decoding="async" src="https://kroativ.at/wp-content/uploads/2020/04/analizaantitijela-1024x576.jpg" alt="" class="wp-image-8218"/><figcaption>Analiza antitijela ključna je za izradu cjepiva (Foto: Getty Images &#8211; iStockphoto)</figcaption></figure></div>



<p class="wp-block-paragraph">Dr. Rudolf Valenta iz bečkog sveučilišnog Centra za patofiziologiju, infektologiju i imunologiju objasnio je da ovo istraživanje ima dalekosežnu svrhu jer bi nam trebalo pomoći razumjeti kod koga će se i kada nakon infekcije razviti antitijela. A upravo su ona ključna za pronalazak lijeka protiv ove nove bolesti, priopćio je Eurocomm PR. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Kroativ<br>Foto: MedUni Wien</p><p>The post <a href="https://kroativ.at/znanstvenici-sa-sveucilista-u-becu-utrka-za-cjepivo/">ZNANSTVENICI SA SVEUČILIŠTA U BEČU: Utrka za cjepivo</a> first appeared on <a href="https://kroativ.at">KROATIV.AT</a>.</p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>

<!--
Performance optimized by W3 Total Cache. Learn more: https://www.boldgrid.com/w3-total-cache/?utm_source=w3tc&utm_medium=footer_comment&utm_campaign=free_plugin

Page Caching using Disk: Enhanced 

Served from: kroativ.at @ 2026-05-25 16:04:13 by W3 Total Cache
-->