Zakon o zimskim gumama stupa na snagu 1. studenog. Najkasnije do tada, gume označene oznakom M&S (blato – snijeg) trebale bi biti postavljene na automobile.

Od 1. studenog do 15. travnja sljedeće godine, zakon propisuje obvezne zimske gume u zimskim vremenskim uvjetima. To znači da ako je cesta prekrivena snijegom, blatom ili ledom, na vozilo moraju biti ugrađene zimske gume.

Nije svaka guma prikladna zimska guma. One moraju udovoljavati zahtjevima zime i zakonodavstva. Treba uzeti u obzir nekoliko točaka. Općenito se odobravaju samo zimske gume koje su označene s M + S, M.S., M&S ili M / S.

Cjelosezonske gume također imaju ovu oznaku i stoga se zakonski smatraju zimskim gumama, iako ni za ove gume ne smije biti prekoračena minimalna dubina profila od 4 mm.

Kazne do 5 tisuća eura

Svatko tko zanemari zahtjev za zimskim gumama prihvaća rizik od visokih novčanih kazni. U slučaju kontrole prometa, policija može u ekstremnim slučajevima izreći kazne i do 5.000 eura. Ako se prometna nesreća dogodi u zimskim uvjetima vožnje, također se mogu očekivati i problemi s osiguranjem.

The post Ne zaboravite! – Od 1. studenog u Austriji obavezne zimske gume, kazne do 5.000 eura first appeared on KROATIV.AT.

Nakon godina borbe, reforma službene tajne je dovršena. Ministrica ustava Karoline Edtstadler (ÖVP) i vicekancelar Werner Kogler (Zeleni) predstavili su novi Zakon o slobodi informacija na današnjoj konferenciji za novinare.

Od 2025. ovo bi trebalo osigurati da savezna vlada, države i općine moraju odgovoriti na upite građana i pružiti im informacije. Za provedbu planova potrebna je dvotrećinska većina.

Ukidanje službene tajne prije svega je vodeći projekt Zelenih – no provedba se pokazala teškom. Zeleni su opetovano okrivili države i općine za “kočenje”. Boje se ogromnog napora za administraciju.

Edtstadler je u utorak u Ustavnom odboru rekla da će i male sredine biti obuhvaćene slobodom informiranja. Male sredine do određenog broja stanovnika trebale bi biti zakonski izuzete od obveze “proaktivne” objave zbog znatnog administrativnog napora, smatra ministrica.

No, svaki će građanin moći postaviti pitanje i svaka zajednica će moći dati informacije. Putem zakonodavnog natječaja (tj. zakon ne stupa na snagu odmah) i kroz obuku, vlasti bi se trebale moći prilagoditi novim pravilima s vremenom. Tijelo za zaštitu podataka mora pružiti podršku.

The post Službena tajna u Austriji ukida se 2025. godine first appeared on KROATIV.AT.

Bivši hrvatski premijer i prvi čovjek HDZ-a Ivo Sanader putem svojih odvjetnika Čede Prodanovića i Jadranke Sloković uputio je pismo hrvatskoj javnosti koje se sadrži od 11 točaka.

Bivši hrvatski premijer je sredinom studenog prošle godine na a zagrebačkom Županijskom sudu zajedno s još nekoliko tadašnjih suradnika proglašen krivim za aferu “Fimi medija”. Sanader je u nepravomoćnoj presudi osuđen na osam godina zatvora, te je njemu i njegovoj obitelji oduzeta protupravno stečena korist. Njegova tadašnja politička stranka HDZ također je odgovorna te mora platiti novčanu kaznu od 3,5 milijuna kuna.

Sanader se u svom pismu osvrnuo na kazneni proces, ali i neke druge stvari. Pismo prenosimo u cijelosti:

1. Znam da će neupućeni sa skepsom prihvatiti navode da je kazneni progon protiv mene politički motiviran i iniciran i da ni u jednom postupku nisam imao pošteno suđenje.

Iz tih razloga moram odmah podsjetiti na činjenicu koja se u Hrvatskoj dirigirano prešućuje, a to je da je slučaj “INA-MOL” prošao test najviših međunarodnih pravnih autoriteta – članova Arbitražnog suda Ujedinjenih naroda (UNCITRAL) u Ženevi. Taj sud je jednoglasnom odlukom donio pravorijek: a) da nisam imao pošteno suđenje, b) da je sudac bio pristran, c) da je jedini svjedok optužbe Robert Ježić nevjerodostojan i d) da mita nije bilo.

2. Premijersku poziciju kao i mjesto predsjednika stranke prepustio sam, usprkos negodovanju svih najbližih suradnika u Vladi, kao i uglednih članova stranke, mojoj tadašnjoj zamjenici Jadranki Kosor.

Ta je odluka bila potpuno u skladu s mojim viđenjem uloge žena u društvu pa tako i u politici. Međutim, ona je odmah 2010., uz pomoć M. Bajića, tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika dala pokrenuti kazneni progon protiv mene. Uz pomoć potpuno lažnih i izmišljenih priča i optužbi koje su, u dogovoru i pomažući državnom odvjetništvu, svakodnevno ponavljali mediji, cijela je obitelj bila, i još uvijek je, izložena bestijalnom i u Europi neviđenom iživljavanju. Spomenut ću samo jedan primjer: proveo sam više tri godine u istražnom zatvoru samo u jednom predmetu, premda je hrvatski zakon dopuštao najviše godinu i osam mjeseci boravka u istražnom
zatvoru.

3. Državno odvjetništvo te je 2010., nakon potpune blokade imovine uže i šire obitelji, započelo potragu za materijalnim dokazima mojeg nezakonitog bogaćenja.

Kako nisu ništa pronašli, jer smo svoju imovinu legalno stekli davno prije mojeg stupanja na premijersku dužnost, okrenuli su se nalaženju svjedoka među mojim suradnicima. Protuzakonitom metodom ucjene priskrbili su lažna svjedočenja za čak pet kaznenih postupaka protiv mene. Svaki od tih postupaka ima samo po jednog svjedoka, niti u jednom postupku nema nikakvih materijalnih dokaza, a svi pokušaji mojih odvjetnika i niza svjedoka obrane u iznošenju istinitih činjenica i dokaza bili su tijekom suđenja
potpuno ignorirani.

4. Županijski sud u Zagrebu u četiri me je postupka osudio, a u jednom oslobodio, jer je preminuo onaj koji me je teretio.

Presude se nalaze u različitim pravnim statusima, a protiv svih osuđujućih presuda moji odvjetnici i ja poduzimamo zakonske pravne korake. To ćemo učiniti i u predmetima “Fimi media” i “Planinska”.

5. S punom odgovornošću i dokazima tvrdimo da u tim procesima nisam imao pošteno i nepristrano suđenje.

U svakome od njih kršene su, i dalje se krše, odredbe Ustava i Europske konvencije. Da je to tako u tri su slučaja dosad potvrdile više instance – Vrhovni sud i Ustavni sud, i to u predmetima “Fimi media”, “INA-MOL” i “Hypo”. Ukinuli su osuđujuće presude i vratili ih Županijskom sudu na ponovno suđenje. Nažalost ovih je dana u slučaju “Planinska” Ustavni sud popustio za javnost nevidljivom političkom pritisku s vrha vlasti pa smo prisiljeni obratiti se Europskom sudu za ljudska prava.

6. Županijski sud u Zagrebu u sva tri predmeta proveo je potom ponovni postupak i posve ignorirao obvezujuće odluke i upute viših nacionalnih instanci, osuđujući me ponovno bez dokaza na kaznu zatvora.

U predmetu “Fimi media” čak i bez konfrontiranja iskaza glavnog svjedoka, što je bio razlog da Vrhovni sud ukine i prvu osuđujuću presudu.

7. Postupci traju, a vrhu aktualne izvršne vlasti odgovara da budem u zatvoru.

Zašto to tvrdim? Zato što se u montiranim procesima, bez dokaza i s po samo jednim (lažnim i ucijenjenim) svjedokom, ovakve presude protiv jednog bivšeg predsjednika Vlade ili države u zemlji poput Hrvatske ne donose bez snažnog političkog zaleđa i diktata. Spominjući bivšu dužnost ne smatram da mi ona treba biti olakotna, ali ne smije biti ni otegotna okolnost. A jest.

8. Kao dokaz za tu tvrdnju navest ću samo neprofesionalne komentare na postupke protiv mene i posebno na ovaj nepravomoćni ishod slučaja “Fimi media”.

Uz još dvoje suoptuženika, opet sam proglašen krivim, a HDZ odgovornim. Prvostupanjska presuda opet se temelji na nekonfrontiranom iskazu glavnog svjedoka. Najavljena je doduše žalba stranke na presudu, ali istovremeno se stalno ponavlja kao mantra da je ovo danas novi HDZ, za razliku od onog starog koji je od 2000. do 2009. vodio Sanader. Izjave poput “ja nemam ništa s tim, to je bilo prije mene!” su podmetnuta kukavičja jaja. To nije ništa drugo nego priznavanje nepostojeće krivice, i moje i HDZ-a, jer je HDZ jedan isti, i prekjučer i jučer i danas i bit će sutra.

9. Pokušaj plasiranja priče o “onom” i “ovom” HDZ-u nije ništa drugo nego metafora bezakonja, to jest politike, koja daleko od očiju javnosti, iza kulisa, upravlja ovim apsurdnim kaznenim progonom.

U ovim montiranim procesima s konstruiranim optužbama, sudovima se diktira i visina kazne zatvora. Da je tome tako svjedoči i ona famozna odluka Vrhovnog suda donesena pred nedavne europske izbore da mi doda još godinu i pol kazne zatvora. Jer su četiri i pol godine zatvorske kazne bile premalo, za djelo za koje nisu našli niti jedan dokaz osim lažnog iskaza ucijenjenog suoptuženika. To je istodobno i opasno institucionaliziranje nedemokratskih praksi, preuzetih iz alatnice bivšeg režima i njegova totalitarnog aparata.

10. O aktualnoj praksi političkog utjecanja na sudove u Hrvatskoj nedavno je ugledni njemački tjednik Der Spiegel (br. 40, 2020) pitao u svom intervjuu i potpredsjednicu Europske komisije gđu. Veru Jourovu.

Ona je potvrdila da je nažalost u nekim zemljama, među kojima je i Hrvatska, “pravosuđe još uvijek vrlo laka meta politike!”.

11. Naša javnost nalazi se pred dilemom da svatko za sebe odluči što je istina u mom slučaju.

Je li istina ono uspješno vrijeme u kojem sam vodio zemlju od 2003. do 2009. ili ove sramotne presude od ukupno 22,5 godine zatvora, donesene bez dokaza, u montiranim procesima? Je li istina ono što je presudio UN ili ovo što je u istom predmetu presudio zagrebački Županijski sud? Promislite dobro. U svakom slučaju, ja sam na svoj rad u službi Hrvatske ponosan i za istinu o njemu, kao i za ugled sebe i svoje obitelji borit ću se i dalje.

• Brutalna tučnjava u Hrvatskoj: Mladić iz Filipina napadnut u centru Zagreba, snimka šokirala javnost
• Tvrtka ukrajinskog milijardera kupila stan za čak 500 milijuna dolara
• Slučaj koji je šokirao javnost: 28-godišnja žena se lažirala podatke pa se upisala u školu kao 16-godišnjakinja
• Pilot otkrio zašto prozori aviona imaju sitne rupice – razlog je ključan za sigurnost putnika
• Čuli ste od vaše djece “67” (six-seven): Evo zašto je to popularno i koje značenje ima

The post Sanader: “Vrhu aktualne izvršne vlasti odgovara da budem u zatvoru” first appeared on KROATIV.AT.

Austrija je od danas službeno ublažila mjere. Prema informacijama Ministarstva unutarnjih poslova Republike Austrije tijekom drugog lockdowna zabilježeno je 5544 kršenja Zakona o borbi protiv Covid-19.

Od 17. studenog, kada su se zakonski počele primjenjivati mjere u drugom lockdownu, podneseno je ukupno 4065 prijava, te je izdano 1416 novčanih kazni prema Zakonu o borbi protiv Covid-19. Pored toga, nadležne službe izdale su i 63 kazne zbog kršenja Zakona o epidemiji.

Po broju izdanih kazni i prijava, prednjače Beč i Gornja Austrija. U Beču su izdane 1933 kazne, a u Gornjoj Austriji 950. Iza njih Slijede Štajerska 667, Donja Austrija 569 i Tirol 554. Najmanje kazni izdano je u Vorarlbergu, svega 83.

Kazne su se najviše kršile 28. studenog, a nadležne službe su taj dan izdale čak 512 prekršaja.

R.P
Foto: BMI / facebook

The post Austrija: 5544 kršenja zakona o korona mjerama u drugom lockdownu first appeared on KROATIV.AT.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman boravi u dvodnevnoj posjeti Mostaru, a jedna od glavnih tema je izmjena izbornog zakona koji je takav da je na štetu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Grlić Radman je ocijenio u subotu kako bi za BiH veliki iskorak prema Europskoj uniji predstavljalo postizanje dogovora o izmjenama Izbornog zakona kojim bi se otklonila diskriminacija i omogućilo tamošnjim Hrvatima birati predstavnike u vlasti.

„Ako želimo BiH u Europskoj uniji i NATO savezu, onda BiH treba postići te standarde vladavine prava i europskih demokratskih vrijednosti. Jedna od tih je i izmjena Izbornog zakona koji će ukinuti diskriminaciju te jamčiti svakom narodu jednakopravnost i adekvatnu političku participaciju u svim tijelima i institucijama“, rekao je Grlić Radman u Mostaru.

Prvi čovjek hrvatske diplomacije u Mostaru je razgovarao i s ministricom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Natašom Tramišak te s predsjednikom HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH Draganom Čovićem.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je kako se u BiH već 20 godina pokušava izmijeniti Daytonski sporazum kako bi država prešla u ‘europsku fazu’. Po njegovim riječima u trenutačnome sazivu Parlamenta ne postoji dvotrećinska većina koja bi ih poduprla, ali je optimističan u mogućnost izmjena Izbornog zakona koji bi po njemu mogao odškrinuti vrata i za ozbiljnije reforme Daytona.

Čović je pojasnio i da je optimističan da će BiH u prvih šest mjeseci iduće godine dobiti promjene Izbornog zakona koji će osigurati legitimno predstavljanje sva tri konstitutivna naroda. Prema Čovićevim riječima to bi trebalo stvoriti temelj da se nakon toga napravi iskorak prema europskoj BiH. “To će onda svakako tražiti značajne preinake u odnosu na Daytonski sporazum”, zaključio je Čović.

R.P / VladaHR
Foto: Gordan Grlić Radman / twitter.com

The post Grlić Radman: Izmjena izbornog zakona je korak BiH prema EU first appeared on KROATIV.AT.

Od 1. studenog do 15. travnja sljedeće godine, zakon propisuje obvezne zimske gume u zimskim vremenskim uvjetima. To znači da ako je cesta prekrivena snijegom, blatom ili ledom, na vozilo moraju biti ugrađene zimske gume.

Nije svaka guma prikladna zimska guma. One moraju udovoljavati zahtjevima zime i zakonodavstva. Treba uzeti u obzir nekoliko točaka. Općenito se odobravaju samo zimske gume koje su označene s M + S, M.S., M&S ili M / S.

Pravilo 4 mm

Cjelosezonske gume također imaju ovu oznaku i stoga se zakonski smatraju zimskim gumama, iako ni za ove gume ne smije biti prekoračena minimalna dubina profila od 4 mm. “Često prisutna oznaka ‘pahuljica’ također garantira da je ova guma razvijena i testirana za posebnu uporabu na zimskim cestama. Također je važno osigurati da dobro poznato pravilo 4 uvijek bude ispravno i sigurno na cesti”, kaže Erich Groiss, tehnički koordinator u ARBÖ. Sve 4 ugrađene gume moraju biti zimske gume.

Kazne do 5 tisuća eura

Svatko tko zanemari zahtjev za zimskim gumama prihvaća rizik od visokih novčanih kazni. U slučaju kontrole prometa, policija može u ekstremnim slučajevima izreći kazne i do 5.000 eura. Ako se prometna nesreća dogodi u zimskim uvjetima vožnje, također se mogu očekivati i problemi s osiguranjem.

“ARBÖ preporučuje da zimske gume budu obavezne, jer se time lako mogu izbjeći pravni problemi”, kaže mag. Martin Echsel iz pravnog odjela ARBÖ.

Pero Bačić

Foto: Steve Long / unsplash.com

The post Od nedjelje vozačima prijete kazne i do 5 tisuća eura first appeared on KROATIV.AT.

Treba istaknuti da je Ustavni sud dobar dio mjera potvrdio, ali dio njih proglasio i neustavnim. Nema sumnje da će se idućih dana najviše raspravljati o mjerama neopravdanog, odnosno neustavnog tretmana trgovina (odluka o otvaranju donesena 15. travnja), ali i o odlukama o zabrani ulaska/pristupa javnim mjestima koje je Ustavni sud proglasio djelomično nezakonitim. U potonjem zakonu je stajalo kako se ulazak u „određena mjesta“ može zabraniti, a u objašnjenjima Zakona podrazumijevalo je primjere poput igrališta, sportskih objekata ili obale jezera. Uredbom se, međutim, zabranila posjeta svih javnih mjesta uz iznimke. Zbog ovog širokog tumačenja zabrane odlaska na javna mjesta nije bilo moguće identificirati ta „određena mjesta“.

Ne treba zaboravi ni činjenicu da je Državni upravni sud u Beču (Landesverwaltungsgericht) odlučio kako tisuće kazni koje su izrečene tijekom ograničenog kretanja u vrijeme pandemije corona virusa nisu bile obuhvaćene zakonom, na što su dugo upozoravali i pravni stručnjaci. Isto tako je i početkom svibnja veliki broj hotelijera u Tirolu i Salzburgu podnio zahtjev za odštetu za prva dva tjedna od uvođenja ograničenja slobode kretanja te zabrana pristupa hotelima i ugostiteljskim objektima, kada je još i važio stari Zakon o epidemijama.

Pravni stručnjaci će se sljedećih dana sigurno baviti odlukama Ustavnog suda i neosporno je da će odluke biti subjekt pravnih analiza, a čini se i da postoji mogućnost da oštećeni (po trenutnom viđenju odluka) tuže državu. Ove odluke Ustavnog suda sigurno će imati posljedice za svako buduće djelovanje u borbi protiv corona virusa, pogotovo u slučaju drugog vala corona virusa kojeg stručnjaci predviđaju za jesen.

R.P
Foto: APA

The post AUSTRIJSKI USTAVNI SUD: Neki “corona zakoni” bili su neustavni first appeared on KROATIV.AT.

Razgovor između Strachea i djevojke snimljen je 2017. godine na Ibizi, a bio je namješten te je u javnost dospio prošle godine, baš uoči izbora za Europski parlament. Strache je odstupio s dužnosti, a pala je i tadašnja austrijska Vlada. U vrijeme snimanja razgovora, 2017. godine, H.C Strache nije obavljao državničku dužnost, ali Zadić u budućnosti želi spriječiti političare da takvo nešto urade i prije nego dospiju na vlast. Po novim izmjenama zakona, svi dogovori u tom kontekstu, a koji zahtijevaju protuuslugu mogli bi biti zakonom kažnjivi.

Pored toga, ministrica je najavila da će do jeseni biti predstavljene određene izmjene antikorupcijskog zakona. Tirkizno-zelena koalicija je dolaskom na vlast najavila oštru borbu protiv korupcije.

R.P
Foto: APA

The post “LEX STRACHE”: Ministrica Zadić najavljuje izmjene zakona first appeared on KROATIV.AT.